Zbirka izraza

hr U hotelu – dolazak   »   no På hotell – ankomst

27 [dvadeset i sedam]

U hotelu – dolazak

U hotelu – dolazak

27 [tjuesju]

På hotell – ankomst

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski norveški igra Više
Imate li slobodnu sobu? H-r-de-- et -edi- ro-? Har dere et ledig rom? H-r d-r- e- l-d-g r-m- ---------------------- Har dere et ledig rom? 0
Rezervirao / rezervirala sam sobu. J-g--a---est-l---om. Jeg har bestilt rom. J-g h-r b-s-i-t r-m- -------------------- Jeg har bestilt rom. 0
Moje ime je Miler. Je--he-er --.--ü-ler. Jeg heter ... Müller. J-g h-t-r .-. M-l-e-. --------------------- Jeg heter ... Müller. 0
Trebam jednokrevetnu sobu. J-- t-en--r-et ---eltro-. Jeg trenger et enkeltrom. J-g t-e-g-r e- e-k-l-r-m- ------------------------- Jeg trenger et enkeltrom. 0
Trebam dvokrevetnu sobu. Je- tre-ger-e- dobbel-rom. Jeg trenger et dobbeltrom. J-g t-e-g-r e- d-b-e-t-o-. -------------------------- Jeg trenger et dobbeltrom. 0
Koliko košta soba za jednu noć? H---ko-----ro---t per--a--? Hva koster rommet per natt? H-a k-s-e- r-m-e- p-r n-t-? --------------------------- Hva koster rommet per natt? 0
Htio / htjela bih sobu s kupaonicom. Jeg øn-ke-----r-- m-- -a-. Jeg ønsker et rom med bad. J-g ø-s-e- e- r-m m-d b-d- -------------------------- Jeg ønsker et rom med bad. 0
Htio / htjela bih sobu s tušem. Jeg----k-- -t-r-m-me- dus-. Jeg ønsker et rom med dusj. J-g ø-s-e- e- r-m m-d d-s-. --------------------------- Jeg ønsker et rom med dusj. 0
Mogu li vidjeti sobu? Kan--e-----s- -å ---me-? Kan jeg få se på rommet? K-n j-g f- s- p- r-m-e-? ------------------------ Kan jeg få se på rommet? 0
Ima li ovdje garaža? Fi-ne- --- e------s-e? Finnes det en garasje? F-n-e- d-t e- g-r-s-e- ---------------------- Finnes det en garasje? 0
Ima li ovdje sef? F--n----e- -- --fe? Finnes det en safe? F-n-e- d-t e- s-f-? ------------------- Finnes det en safe? 0
Ima li ovdje faks? F-n-es-det -- ---s? Finnes det en faks? F-n-e- d-t e- f-k-? ------------------- Finnes det en faks? 0
Dobro, uzet ću sobu. Flott- -eg t-r-ro-me-. Flott, jeg tar rommet. F-o-t- j-g t-r r-m-e-. ---------------------- Flott, jeg tar rommet. 0
Ovdje su ključevi. Her--r -økle-e. Her er nøklene. H-r e- n-k-e-e- --------------- Her er nøklene. 0
Ovdje je moja prtljaga. He---- bagasj---m-n. Her er bagasjen min. H-r e- b-g-s-e- m-n- -------------------- Her er bagasjen min. 0
U koliko sati je doručak? Nå--e----- f---os-? Når er det frokost? N-r e- d-t f-o-o-t- ------------------- Når er det frokost? 0
U koliko sati je ručak? Når-e--d-- mi-dag? Når er det middag? N-r e- d-t m-d-a-? ------------------ Når er det middag? 0
U koliko sati je večera? Nå- er de- kveld-mat? Når er det kveldsmat? N-r e- d-t k-e-d-m-t- --------------------- Når er det kveldsmat? 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

Video nije pronađen!

Stanke su bitne za uspješno učenje

Tko želi uspješnije učiti trebao bi češće napraviti stanku! Do ovog su rezultata došla nova znanstvena istraživanja. Istraživači su ispitivali faze učenja. Pritom su simulirani različiti slučajevi učenja. Najbolje upijamo informacije u malim količinama. Shodno tome, ne bismo trebali nastojati naučiti previše odjedanput. Između nastavnih jedinica bi se uvijek trebala napraviti stanka. Uspješno učenje također ovisi i o biokemijskim procesima. Ti procesi se odvijaju u mozgu. Oni određuju naš optimalan ritam učenja. Kad učimo nešto novo, naš mozak izlučuje određene tvari. Te tvari utječu na aktivnost naših moždanih stanica. Dva različita enzima igraju posebno važnu ulogu pri tome. Oni se oslobađaju prilikom učenja novih sadržaja. No ne oslobađaju se zajedno. Njihovo se djelovanje aktivira nakon nekog vremena. Najučinkovitije ipak učimo kad su oba enzima istovremeno prisutna. Uspjeh se jasno povećava kad napravimo više stanki. Dakle, smisleno je da pojedine faze učenja budu različitog trajanja. Dužina stanki bi također trebala biti različita. Idealno bi bilo da u početku prve dvije stanke traju deset minuta. Zatim slijedi stanka od pet minuta. Nakon toga bi trebala uslijediti još jedna stanka od 30 minuta. U stankama naš mozak učinkovitije memorira nove sadržaje. Za vrijeme stanki bi trebalo napustiti radno mjesto. Osim toga, poželjno je kretati se tijekom stanke. Prošetajte se između učenja! I nemojte imati grižnju savjesti – pritom također učite!
Dali si znao?
Litvanski spada u baltičke jezike. Govori ga više od 3 milijuna ljudi. Oni žive u Litvaniji, Bjelorusiji i Poljskoj. Litvanski je u bližem srodstvu samo s latvijskim. Iako je Litvanija zaista mala zemlja, jezik se dijeli na puno dijalekata. Litvanski koristi latinična slova, ali ima i nekoliko posebnih znakova. Tipična crta ovog jezika je puno duplih vokala. A takođe ima više varijanata vokala kao na primjer kratki, dugi i nazalni. Izgovor litvanskog nije težak. Puno teži je naglasak jer je fleksibilan. To znači da se on orijentira prema gramatičkom obliku slova. Zanimljivo je da je litvanski veoma arhaičan jezik. Smatra se da je to jezik koji se najmanje udaljio od roditeljskog jezika. To znači da još uvijek veoma liči prvom indoeuropskom jeziku. Tko želi znati kako su naši preci govorili, treba učiti litvanski…