Knjiga fraza

bs Negacija 1   »   ca Negació 1

64 [šezdeset i četiri]

Negacija 1

Negacija 1

64 [seixanta-quatre]

Negació 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski katalonski Igra Više
Ja ne razumijem riječ. No---t--c la--ar--la. No entenc la paraula. N- e-t-n- l- p-r-u-a- --------------------- No entenc la paraula. 0
Ja ne razumijem rečenicu. No---te-c -a -r-se. No entenc la frase. N- e-t-n- l- f-a-e- ------------------- No entenc la frase. 0
Ja ne razumijem značenje. No ent--c-e-----nif----. No entenc el significat. N- e-t-n- e- s-g-i-i-a-. ------------------------ No entenc el significat. 0
učitelj el me--re el mestre e- m-s-r- --------- el mestre 0
Razumijete li učitelja? E-tén e- me--r-? Entén el mestre? E-t-n e- m-s-r-? ---------------- Entén el mestre? 0
Da, dobro ga razumijem. S---l’e-te-c --. Sí, l’entenc bé. S-, l-e-t-n- b-. ---------------- Sí, l’entenc bé. 0
učiteljica l- -----a la mestra l- m-s-r- --------- la mestra 0
Razumijete li učiteljicu? Enté- l- --st--? Entén la mestra? E-t-n l- m-s-r-? ---------------- Entén la mestra? 0
Da, dobro je razumijem. S-, l’en--n- bé. Sí, l’entenc bé. S-, l-e-t-n- b-. ---------------- Sí, l’entenc bé. 0
ljudi l- gent la gent l- g-n- ------- la gent 0
Razumijete li ljude? E-té- l----n-? Entén la gent? E-t-n l- g-n-? -------------- Entén la gent? 0
Ne, ne razumijem ih tako dobro. No,-n- -------------- bé. No, no l’entenc gaire bé. N-, n- l-e-t-n- g-i-e b-. ------------------------- No, no l’entenc gaire bé. 0
prijatеljica la x-co-a la xicota l- x-c-t- --------- la xicota 0
Imate li prijateljicu? Té--i-o-a-vo---? Té xicota vostè? T- x-c-t- v-s-è- ---------------- Té xicota vostè? 0
Da, imam. S-- e- --nc. Sí, en tinc. S-, e- t-n-. ------------ Sí, en tinc. 0
kćerka l- ---la la filla l- f-l-a -------- la filla 0
Imate li kćerku? T--u-a--i-l---os--? Té una filla vostè? T- u-a f-l-a v-s-è- ------------------- Té una filla vostè? 0
Ne, nemam kćerku. No, -o -n--inc. No, no en tinc. N-, n- e- t-n-. --------------- No, no en tinc. 0

Slijepi ljudi učinkovitije obrađuju jezik

Ljudi koji ne vide čuju bolje. Tako se mogu lakše kretati kroz svakodnevicu. Međutim, slijepi ljudi takođe bolje obrađuju jezik! Do tog zaključka su došla brojna naučna istraživanja. Istraživači su dali ispitanicima da slušaju tekstove. Pritom je brzina jezika bila znatno povećana. Slijepi ispitanici su svejedno mogli razumjeti tekstove. Ispitanici koji nisu bili slijepi jedva su razumjeli rečenice. Za njih je brzina govora bila prevelika. Jedno drugo eksperimentalno ispitivanje je došlo do sličnog rezultata. Slijepi i ispitanici s normalnim vidom slušali su različite rečenice. Jedan dio svake rečenice je bio pomiješan. Posljednja riječ je bila zamijenjena besmislenom riječi. Ispitanici su morali ocijeniti rečenice. Trebali su odlučiti jesu li rečenice smislene ili besmislene. Dok su ispitanici rješavali zadatke, analizirao se njihov mozak. Istraživači su mjerili određene moždane valove. Na taj način su mogli vidjeti kojom brzinom je mozak riješio zadatak. Kod slijepih ispitanika se jako brzo pojavio određeni signal. Taj signal ukazuje da je rečenica analizirana. Kod ispitanika s normalnim vidom taj se signal pojavio znatno kasnije. Još nije poznato zašto slijepi ljudi učinkovitije obrađuju jezik. Međutim, naučnici imaju teoriju. Vjeruju da njihov mozak intenzivno koristi određeno područje. Tim područjem ljudi koji vide obrađuju vizualne podražaje. Kod slijepih ljudi se to područje ne koristi za gledanje. Ono je, dakle, još “slobodno” za ostale zadatke. Tako slijepi ljudi imaju veću sposobnost obrade jezika.