Я не---зу--ю с-ова.
Я не разумею слова.
Я н- р-з-м-ю с-о-а-
-------------------
Я не разумею слова. 0 Y- ne r--u--y- -lo-a.Ya ne razumeyu slova.Y- n- r-z-m-y- s-o-a----------------------Ya ne razumeyu slova.
Я-не-р-зумею-ска-.
Я не разумею сказ.
Я н- р-з-м-ю с-а-.
------------------
Я не разумею сказ. 0 Ya-n- -azu---u-s-az.Ya ne razumeyu skaz.Y- n- r-z-m-y- s-a-.--------------------Ya ne razumeyu skaz.
Я ----а-уме- -на-----.
Я не разумею значэнне.
Я н- р-з-м-ю з-а-э-н-.
----------------------
Я не разумею значэнне. 0 Ya-n---a------ --ac-e--e.Ya ne razumeyu znachenne.Y- n- r-z-m-y- z-a-h-n-e--------------------------Ya ne razumeyu znachenne.
Так,-- -а---ею яго-д----.
Так, я разумею яго добра.
Т-к- я р-з-м-ю я-о д-б-а-
-------------------------
Так, я разумею яго добра. 0 T-----------me-u-yag- --br-.Tak, ya razumeyu yago dobra.T-k- y- r-z-m-y- y-g- d-b-a-----------------------------Tak, ya razumeyu yago dobra.
Т----- -а--мею-----об--.
Так, я разумею яе добра.
Т-к- я р-з-м-ю я- д-б-а-
------------------------
Так, я разумею яе добра. 0 T--,-y--ra-u--yu-y--e -o--a.Tak, ya razumeyu yaye dobra.T-k- y- r-z-m-y- y-y- d-b-a-----------------------------Tak, ya razumeyu yaye dobra.
Н-- --р-з-м-ю ----- ---ьм--доб-а.
Не, я разумею іх не вельмі добра.
Н-, я р-з-м-ю і- н- в-л-м- д-б-а-
---------------------------------
Не, я разумею іх не вельмі добра. 0 Ne---a-r-zume-u--kh n- v-l’m- d--ra.Ne, ya razumeyu іkh ne vel’mі dobra.N-, y- r-z-m-y- і-h n- v-l-m- d-b-a-------------------------------------Ne, ya razumeyu іkh ne vel’mі dobra.
У-Вас-ё-ць -яб-оў-а?
У Вас ёсць сяброўка?
У В-с ё-ц- с-б-о-к-?
--------------------
У Вас ёсць сяброўка? 0 U Va--yo---’-s-abr-uk-?U Vas yosts’ syabrouka?U V-s y-s-s- s-a-r-u-a------------------------U Vas yosts’ syabrouka?
У -ас-ё--- д----?
У Вас ёсць дачка?
У В-с ё-ц- д-ч-а-
-----------------
У Вас ёсць дачка? 0 U---- -o---’--a---a?U Vas yosts’ dachka?U V-s y-s-s- d-c-k-?--------------------U Vas yosts’ dachka?
Ljudi koji ne vide čuju bolje.
Tako se mogu lakše kretati kroz svakodnevicu.
Međutim, slijepi ljudi takođe bolje obrađuju jezik!
Do tog zaključka su došla brojna naučna istraživanja.
Istraživači su dali ispitanicima da slušaju tekstove.
Pritom je brzina jezika bila znatno povećana.
Slijepi ispitanici su svejedno mogli razumjeti tekstove.
Ispitanici koji nisu bili slijepi jedva su razumjeli rečenice.
Za njih je brzina govora bila prevelika.
Jedno drugo eksperimentalno ispitivanje je došlo do sličnog rezultata.
Slijepi i ispitanici s normalnim vidom slušali su različite rečenice.
Jedan dio svake rečenice je bio pomiješan.
Posljednja riječ je bila zamijenjena besmislenom riječi.
Ispitanici su morali ocijeniti rečenice.
Trebali su odlučiti jesu li rečenice smislene ili besmislene.
Dok su ispitanici rješavali zadatke, analizirao se njihov mozak.
Istraživači su mjerili određene moždane valove.
Na taj način su mogli vidjeti kojom brzinom je mozak riješio zadatak.
Kod slijepih ispitanika se jako brzo pojavio određeni signal.
Taj signal ukazuje da je rečenica analizirana.
Kod ispitanika s normalnim vidom taj se signal pojavio znatno kasnije.
Još nije poznato zašto slijepi ljudi učinkovitije obrađuju jezik.
Međutim, naučnici imaju teoriju.
Vjeruju da njihov mozak intenzivno koristi određeno područje.
Tim područjem ljudi koji vide obrađuju vizualne podražaje.
Kod slijepih ljudi se to područje ne koristi za gledanje.
Ono je, dakle, još “slobodno” za ostale zadatke.
Tako slijepi ljudi imaju veću sposobnost obrade jezika.