Knjiga fraza

bs Negacija 1   »   fa ‫منفی کردن 1‬

64 [šezdeset i četiri]

Negacija 1

Negacija 1

‫64 [شصت و چهار]‬

64 [shast-o-cha-hâr]

‫منفی کردن 1‬

[nafye 1]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski perzijski Igra Više
Ja ne razumijem riječ. ‫م-------ل-ه ر--نم-‌--مم.‬ ‫من این کلمه را نمی-فهمم.‬ ‫-ن ا-ن ک-م- ر- ن-ی-ف-م-.- -------------------------- ‫من این کلمه را نمی‌فهمم.‬ 0
m-- kala---r----m--ahm-m. man kalame râ nemifahmam. m-n k-l-m- r- n-m-f-h-a-. ------------------------- man kalame râ nemifahmam.
Ja ne razumijem rečenicu. ‫-- -ی--ج-ل- ----م--ف---.‬ ‫من این جمله را نمی-فهمم.‬ ‫-ن ا-ن ج-ل- ر- ن-ی-ف-م-.- -------------------------- ‫من این جمله را نمی‌فهمم.‬ 0
m----oml--râ-nem--ahm-m. man jomle râ nemifahmam. m-n j-m-e r- n-m-f-h-a-. ------------------------ man jomle râ nemifahmam.
Ja ne razumijem značenje. ‫-ن-معنی-آ- -- --ی--هم-.‬ ‫من معنی آن را نمی-فهمم.‬ ‫-ن م-ن- آ- ر- ن-ی-ف-م-.- ------------------------- ‫من معنی آن را نمی‌فهمم.‬ 0
m------e-n-----n r- ne-i-ahm--. man ma-e-niye ân râ nemifahmam. m-n m-----i-e â- r- n-m-f-h-a-. ------------------------------- man ma-e-niye ân râ nemifahmam.
učitelj ‫مع-م‬ ‫معلم‬ ‫-ع-م- ------ ‫معلم‬ 0
mo-a--m mo-alem m---l-m ------- mo-alem
Razumijete li učitelja? ‫--- م-ل--را می-ف--ی--‬ ‫حرف معلم را می-فهمید؟‬ ‫-ر- م-ل- ر- م-‌-ه-ی-؟- ----------------------- ‫حرف معلم را می‌فهمید؟‬ 0
g------e----ale--r- mi-a-mi-? gofte-ye mo-alem râ mifahmid? g-f-e-y- m---l-m r- m-f-h-i-? ----------------------------- gofte-ye mo-alem râ mifahmid?
Da, dobro ga razumijem. ‫--ه،--- --ف--و---ر-)-ر- خ-----‌فه---‬ ‫بله، من حرف او (مرد) را خوب می-فهمم.‬ ‫-ل-، م- ح-ف ا- (-ر-) ر- خ-ب م-‌-ه-م-‬ -------------------------------------- ‫بله، من حرف او (مرد) را خوب می‌فهمم.‬ 0
bal-, -a--gofte---ye-------r-- -â k-u- mi-a-m-m. bale, man gofte-hâye oo (mard) râ khub mifahmam. b-l-, m-n g-f-e-h-y- o- (-a-d- r- k-u- m-f-h-a-. ------------------------------------------------ bale, man gofte-hâye oo (mard) râ khub mifahmam.
učiteljica ‫-ا-م--علم‬ ‫خانم معلم‬ ‫-ا-م م-ل-‬ ----------- ‫خانم معلم‬ 0
khân-m-----l-m khânom mo-alem k-â-o- m---l-m -------------- khânom mo-alem
Razumijete li učiteljicu? ‫ح-- خان--مع-م--ا -ی--ه----‬ ‫حرف خانم معلم را می-فهمید؟‬ ‫-ر- خ-ن- م-ل- ر- م-‌-ه-ی-؟- ---------------------------- ‫حرف خانم معلم را می‌فهمید؟‬ 0
g-------ye--h---m-m----em--- ----h-i-? gofte-hâye khânom mo-alem râ mifahmid? g-f-e-h-y- k-â-o- m---l-m r- m-f-h-i-? -------------------------------------- gofte-hâye khânom mo-alem râ mifahmid?
Da, dobro je razumijem. ‫-ل-، -رف -و -زن)-را--ی‌ف---.‬ ‫بله، حرف او (زن) را می-فهمم.‬ ‫-ل-، ح-ف ا- (-ن- ر- م-‌-ه-م-‬ ------------------------------ ‫بله، حرف او (زن) را می‌فهمم.‬ 0
ba--, g-ft----ye-o- (z-n---- --f-hm--. bale, gofte-hâye oo (zan) râ mifahmam. b-l-, g-f-e-h-y- o- (-a-) r- m-f-h-a-. -------------------------------------- bale, gofte-hâye oo (zan) râ mifahmam.
ljudi ‫-ردم‬ ‫مردم‬ ‫-ر-م- ------ ‫مردم‬ 0
mardom mardom m-r-o- ------ mardom
Razumijete li ljude? ‫--فها- -ر-م-ر---ی----ی--‬ ‫حرفهای مردم را می-فهمید؟‬ ‫-ر-ه-ی م-د- ر- م-‌-ه-ی-؟- -------------------------- ‫حرفهای مردم را می‌فهمید؟‬ 0
h--f-hây- m---o---â --fah--d? harf-hâye mardom râ mifahmid? h-r---â-e m-r-o- r- m-f-h-i-? ----------------------------- harf-hâye mardom râ mifahmid?
Ne, ne razumijem ih tako dobro. ‫-ه--ح---ای --ها-----ی-د--و- نم---ه--.‬ ‫نه، حرفهای آنها را زیاد خوب نمی-فهمم.‬ ‫-ه- ح-ف-ا- آ-ه- ر- ز-ا- خ-ب ن-ی-ف-م-.- --------------------------------------- ‫نه، حرفهای آنها را زیاد خوب نمی‌فهمم.‬ 0
n-,-h-rf-h-ye -n-- -- -nch--ân k--- n-----h---. na, harf-hâye ânhâ râ ânchenân khub nemifahmam. n-, h-r---â-e â-h- r- â-c-e-â- k-u- n-m-f-h-a-. ----------------------------------------------- na, harf-hâye ânhâ râ ânchenân khub nemifahmam.
prijatеljica ‫-وست--خت-‬ ‫دوست دختر‬ ‫-و-ت د-ت-‬ ----------- ‫دوست دختر‬ 0
d---t d-k-tar doost dokhtar d-o-t d-k-t-r ------------- doost dokhtar
Imate li prijateljicu? ‫دو----خ-- -ار--؟‬ ‫دوست دختر دارید؟‬ ‫-و-ت د-ت- د-ر-د-‬ ------------------ ‫دوست دختر دارید؟‬ 0
doost-d-k---r---ri-? doost dokhtar dârid? d-o-t d-k-t-r d-r-d- -------------------- doost dokhtar dârid?
Da, imam. ‫--ه- د-رم-‬ ‫بله، دارم.‬ ‫-ل-، د-ر-.- ------------ ‫بله، دارم.‬ 0
bal-- ----m. bale, dâram. b-l-, d-r-m- ------------ bale, dâram.
kćerka ‫-خ-ر-(----د-‬ ‫دختر (فرزند)‬ ‫-خ-ر (-ر-ن-)- -------------- ‫دختر (فرزند)‬ 0
dok----(-arza--) dokhtar(farzand) d-k-t-r-f-r-a-d- ---------------- dokhtar(farzand)
Imate li kćerku? ‫ش-ا---تر--ار-د؟‬ ‫شما دختر دارید؟‬ ‫-م- د-ت- د-ر-د-‬ ----------------- ‫شما دختر دارید؟‬ 0
sh-m- d--h-a--dâ---? shomâ dokhtar dârid? s-o-â d-k-t-r d-r-d- -------------------- shomâ dokhtar dârid?
Ne, nemam kćerku. ‫--، ن---م.‬ ‫نه، ندارم.‬ ‫-ه- ن-ا-م-‬ ------------ ‫نه، ندارم.‬ 0
n-,-n--â--m. na, nadâram. n-, n-d-r-m- ------------ na, nadâram.

Slijepi ljudi učinkovitije obrađuju jezik

Ljudi koji ne vide čuju bolje. Tako se mogu lakše kretati kroz svakodnevicu. Međutim, slijepi ljudi takođe bolje obrađuju jezik! Do tog zaključka su došla brojna naučna istraživanja. Istraživači su dali ispitanicima da slušaju tekstove. Pritom je brzina jezika bila znatno povećana. Slijepi ispitanici su svejedno mogli razumjeti tekstove. Ispitanici koji nisu bili slijepi jedva su razumjeli rečenice. Za njih je brzina govora bila prevelika. Jedno drugo eksperimentalno ispitivanje je došlo do sličnog rezultata. Slijepi i ispitanici s normalnim vidom slušali su različite rečenice. Jedan dio svake rečenice je bio pomiješan. Posljednja riječ je bila zamijenjena besmislenom riječi. Ispitanici su morali ocijeniti rečenice. Trebali su odlučiti jesu li rečenice smislene ili besmislene. Dok su ispitanici rješavali zadatke, analizirao se njihov mozak. Istraživači su mjerili određene moždane valove. Na taj način su mogli vidjeti kojom brzinom je mozak riješio zadatak. Kod slijepih ispitanika se jako brzo pojavio određeni signal. Taj signal ukazuje da je rečenica analizirana. Kod ispitanika s normalnim vidom taj se signal pojavio znatno kasnije. Još nije poznato zašto slijepi ljudi učinkovitije obrađuju jezik. Međutim, naučnici imaju teoriju. Vjeruju da njihov mozak intenzivno koristi određeno područje. Tim područjem ljudi koji vide obrađuju vizualne podražaje. Kod slijepih ljudi se to područje ne koristi za gledanje. Ono je, dakle, još “slobodno” za ostale zadatke. Tako slijepi ljudi imaju veću sposobnost obrade jezika.