Knjiga fraza

bs Pitati – prošlost 2   »   lv Jautājumi – pagātne 2

86 [osamdeset i šest]

Pitati – prošlost 2

Pitati – prošlost 2

86 [astoņdesmit seši]

Jautājumi – pagātne 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski letonski Igra Više
Koju kravatu si nosio? Kā-u -akl-s---i--u-nē---i? Kādu kaklasaiti tu nēsāji? K-d- k-k-a-a-t- t- n-s-j-? -------------------------- Kādu kaklasaiti tu nēsāji? 0
Koji auto si kupio / kupila? K-d---a-īnu-t--nop-rki? Kādu mašīnu tu nopirki? K-d- m-š-n- t- n-p-r-i- ----------------------- Kādu mašīnu tu nopirki? 0
Na koje si se novine pretplatio / pretplatila? K-d- a-ī----u-a-on--i? Kādu avīzi tu abonēji? K-d- a-ī-i t- a-o-ē-i- ---------------------- Kādu avīzi tu abonēji? 0
Koga ste vidjeli? K- --s ----ējā-? Ko Jūs redzējāt? K- J-s r-d-ē-ā-? ---------------- Ko Jūs redzējāt? 0
Koga ste sreli? Ko -ū---------? Ko Jūs satikāt? K- J-s s-t-k-t- --------------- Ko Jūs satikāt? 0
Koga ste prepoznali? Ko-J-s a-pa-----? Ko Jūs atpazināt? K- J-s a-p-z-n-t- ----------------- Ko Jūs atpazināt? 0
Kada ste ustali? Kad-Jūs p----lā--e-? Kad Jūs piecēlāties? K-d J-s p-e-ē-ā-i-s- -------------------- Kad Jūs piecēlāties? 0
Kada ste počeli? K-d---s ---āt? Kad Jūs sākāt? K-d J-s s-k-t- -------------- Kad Jūs sākāt? 0
Kada ste prestali? K-- Jūs-b--d-ā-? Kad Jūs beidzāt? K-d J-s b-i-z-t- ---------------- Kad Jūs beidzāt? 0
Zašto ste se probudili? K-----Jūs-pa--d-ti--? Kāpēc Jūs pamodāties? K-p-c J-s p-m-d-t-e-? --------------------- Kāpēc Jūs pamodāties? 0
Zašto ste postali učitelj? K--ē- -ū- kļ---- ----s-o--t-j-? Kāpēc Jūs kļuvāt par skolotāju? K-p-c J-s k-u-ā- p-r s-o-o-ā-u- ------------------------------- Kāpēc Jūs kļuvāt par skolotāju? 0
Zašto ste uzeli taksi? Kāpē--Jū-----ēm---taksome-ru? Kāpēc Jūs paņēmāt taksometru? K-p-c J-s p-ņ-m-t t-k-o-e-r-? ----------------------------- Kāpēc Jūs paņēmāt taksometru? 0
Odakle ste došli? N- k---enes -ūs-a-nā---? No kurienes jūs atnācāt? N- k-r-e-e- j-s a-n-c-t- ------------------------ No kurienes jūs atnācāt? 0
Gdje ste išli? Uz-k------ jū--a------t? Uz kurieni jūs aizgājāt? U- k-r-e-i j-s a-z-ā-ā-? ------------------------ Uz kurieni jūs aizgājāt? 0
Gdje ste bili? Ku---ūs b--āt? Kur Jūs bijāt? K-r J-s b-j-t- -------------- Kur Jūs bijāt? 0
Kome si pomogao / pomogla? K-m -- pa-īdzēj-? Kam tu palīdzēji? K-m t- p-l-d-ē-i- ----------------- Kam tu palīdzēji? 0
Kome si pisao / pisala? Ka- t--r--stīj-? Kam tu rakstīji? K-m t- r-k-t-j-? ---------------- Kam tu rakstīji? 0
Kome si odgovorio / odgovorila? Kam ---a-bil----? Kam tu atbildēji? K-m t- a-b-l-ē-i- ----------------- Kam tu atbildēji? 0

Dvojezičnost poboljšava sluh

Ljudi koji govore dva jezika čuju bolje. Mogu tačnije raspoznati različite zvukove. Do tog rezultata je došlo jedno američko istraživanje. Istraživači su ispitivanje proveli na nakoliko tinejdžera. Jedan dio ispitanika je odrastao u dvojezičnom okruženju. Ti tinejdžeri su govorili engleski i španski jezik. Preostali ispitanici govorili su samo engleski jezik. Morali su saslušati određeni slog. To je bio slog “da”. Taj slog nije pripadao nijednom od jezika. Ispitanici su slog slušali preko slušalica. Pritom je elektrodama izmjerena njihova moždana aktivnost. Nakon tog testa tinejdžeri su još jednom morali saslušati slog. Ovaj put su mogli čuti mnogo isprekidanih zvukova. To su bili razni glasovi koji su govorili besmislene rečenice. Dvojezičari su prilično snažno reagirali na slog. Njihov je mozak pokazao veliku aktivnost. Ispitanici su točno identificirali slog sa i bez šumova. Jednojezičkim ispitanicima to nije uspjelo. Njihov sluh nije bio toliko dobar kao sluh dvojezičara. Istraživače je rezultat eksperimenta iznenadio. Dotad je samo bilo poznato da posebno dobar sluh imaju muzičari. No čini se da dvojezičnost također trenira sluh. Dvojezičari se stalno suočavaju s različitim zvukovima. Stoga je njihov mozak prisiljen razvijati nove sposobnosti. On je naučio razlikovati različite jezičke podražaje. Istraživači trenutno ispituju kako jezičke vještine utječu na mozak. Možda i sluh profitira ako se jezik počne učiti kasnije u životu...