Knjiga fraza

bs Pitati – prošlost 2   »   bg Въпроси – Минало време 2

86 [osamdeset i šest]

Pitati – prošlost 2

Pitati – prošlost 2

86 [осемдесет и шест]

86 [osemdeset i shest]

Въпроси – Минало време 2

[Vyprosi – Minalo vreme 2]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bugarski Igra Više
Koju kravatu si nosio? Ти --кв- ---т-връз-а носе--? Ти каква вратовръзка носеше? Т- к-к-а в-а-о-р-з-а н-с-ш-? ---------------------------- Ти каква вратовръзка носеше? 0
T--k-k-----atovr-z-a --s-s-e? Ti kakva vratovryzka noseshe? T- k-k-a v-a-o-r-z-a n-s-s-e- ----------------------------- Ti kakva vratovryzka noseshe?
Koji auto si kupio / kupila? Ти---к-а---л--с- купи? Ти каква кола си купи? Т- к-к-а к-л- с- к-п-? ---------------------- Ти каква кола си купи? 0
T- -akva ko-a s- ----? Ti kakva kola si kupi? T- k-k-a k-l- s- k-p-? ---------------------- Ti kakva kola si kupi?
Na koje si se novine pretplatio / pretplatila? Т-----к--ъ---ест-ик-с---б-----? Ти за какъв вестник се абонира? Т- з- к-к-в в-с-н-к с- а-о-и-а- ------------------------------- Ти за какъв вестник се абонира? 0
T---a--a-----e--ni- s- ---n-ra? Ti za kakyv vestnik se abonira? T- z- k-k-v v-s-n-k s- a-o-i-a- ------------------------------- Ti za kakyv vestnik se abonira?
Koga ste vidjeli? К--- ви----е? Кого видяхте? К-г- в-д-х-е- ------------- Кого видяхте? 0
Ko-- v-d-----e? Kogo vidyakhte? K-g- v-d-a-h-e- --------------- Kogo vidyakhte?
Koga ste sreli? Ког---рещ----е? Кого срещнахте? К-г- с-е-н-х-е- --------------- Кого срещнахте? 0
Ko-- -r--h--na--te? Kogo sreshchnakhte? K-g- s-e-h-h-a-h-e- ------------------- Kogo sreshchnakhte?
Koga ste prepoznali? Ко----аз---нахте? Кого разпознахте? К-г- р-з-о-н-х-е- ----------------- Кого разпознахте? 0
Kogo ---p--na-ht-? Kogo razpoznakhte? K-g- r-z-o-n-k-t-? ------------------ Kogo razpoznakhte?
Kada ste ustali? Ко-а--та-ахт-? Кога станахте? К-г- с-а-а-т-? -------------- Кога станахте? 0
Ko-- s-an-kh-e? Koga stanakhte? K-g- s-a-a-h-e- --------------- Koga stanakhte?
Kada ste počeli? К-г- -----н----? Кога започнахте? К-г- з-п-ч-а-т-? ---------------- Кога започнахте? 0
Ko-a--apoc-nakh-e? Koga zapochnakhte? K-g- z-p-c-n-k-t-? ------------------ Koga zapochnakhte?
Kada ste prestali? К-га--в----хте? Кога свършихте? К-г- с-ъ-ш-х-е- --------------- Кога свършихте? 0
Kog- sv-r---kh-e? Koga svyrshikhte? K-g- s-y-s-i-h-e- ----------------- Koga svyrshikhte?
Zašto ste se probudili? Защо с- -----и--е? Защо се събудихте? З-щ- с- с-б-д-х-е- ------------------ Защо се събудихте? 0
Zash--o se---bu-ik--e? Zashcho se sybudikhte? Z-s-c-o s- s-b-d-k-t-? ---------------------- Zashcho se sybudikhte?
Zašto ste postali učitelj? За-- -т---хт--у-ите-? Защо станахте учител? З-щ- с-а-а-т- у-и-е-? --------------------- Защо станахте учител? 0
Za--c----tan--ht- --h---l? Zashcho stanakhte uchitel? Z-s-c-o s-a-a-h-e u-h-t-l- -------------------------- Zashcho stanakhte uchitel?
Zašto ste uzeli taksi? Защо--зе-----а-с-? Защо взехте такси? З-щ- в-е-т- т-к-и- ------------------ Защо взехте такси? 0
Z-s-c-----ekht--t-k--? Zashcho vzekhte taksi? Z-s-c-o v-e-h-e t-k-i- ---------------------- Zashcho vzekhte taksi?
Odakle ste došli? Откъ-----йдох--? Откъде дойдохте? О-к-д- д-й-о-т-? ---------------- Откъде дойдохте? 0
O-kyde--oydok-t-? Otkyde doydokhte? O-k-d- d-y-o-h-e- ----------------- Otkyde doydokhte?
Gdje ste išli? Къ----ти--х--? Къде отидохте? К-д- о-и-о-т-? -------------- Къде отидохте? 0
K--e o-i--k-t-? Kyde otidokhte? K-d- o-i-o-h-e- --------------- Kyde otidokhte?
Gdje ste bili? Къ-- б--т-? Къде бяхте? К-д- б-х-е- ----------- Къде бяхте? 0
Kyde-by-kh-e? Kyde byakhte? K-d- b-a-h-e- ------------- Kyde byakhte?
Kome si pomogao / pomogla? Т--на-кого ----г--? Ти на кого помогна? Т- н- к-г- п-м-г-а- ------------------- Ти на кого помогна? 0
Ti ---k-go pomo-na? Ti na kogo pomogna? T- n- k-g- p-m-g-a- ------------------- Ti na kogo pomogna?
Kome si pisao / pisala? Т--на -о-о-пи--? Ти на кого писа? Т- н- к-г- п-с-? ---------------- Ти на кого писа? 0
T- -a-kogo--is-? Ti na kogo pisa? T- n- k-g- p-s-? ---------------- Ti na kogo pisa?
Kome si odgovorio / odgovorila? Ти--а ко------ово-и? Ти на кого отговори? Т- н- к-г- о-г-в-р-? -------------------- Ти на кого отговори? 0
Ti--a ko---o-go-or-? Ti na kogo otgovori? T- n- k-g- o-g-v-r-? -------------------- Ti na kogo otgovori?

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

Nije pronađen nijedan video!

Dvojezičnost poboljšava sluh

Ljudi koji govore dva jezika čuju bolje. Mogu tačnije raspoznati različite zvukove. Do tog rezultata je došlo jedno američko istraživanje. Istraživači su ispitivanje proveli na nakoliko tinejdžera. Jedan dio ispitanika je odrastao u dvojezičnom okruženju. Ti tinejdžeri su govorili engleski i španski jezik. Preostali ispitanici govorili su samo engleski jezik. Morali su saslušati određeni slog. To je bio slog “da”. Taj slog nije pripadao nijednom od jezika. Ispitanici su slog slušali preko slušalica. Pritom je elektrodama izmjerena njihova moždana aktivnost. Nakon tog testa tinejdžeri su još jednom morali saslušati slog. Ovaj put su mogli čuti mnogo isprekidanih zvukova. To su bili razni glasovi koji su govorili besmislene rečenice. Dvojezičari su prilično snažno reagirali na slog. Njihov je mozak pokazao veliku aktivnost. Ispitanici su točno identificirali slog sa i bez šumova. Jednojezičkim ispitanicima to nije uspjelo. Njihov sluh nije bio toliko dobar kao sluh dvojezičara. Istraživače je rezultat eksperimenta iznenadio. Dotad je samo bilo poznato da posebno dobar sluh imaju muzičari. No čini se da dvojezičnost također trenira sluh. Dvojezičari se stalno suočavaju s različitim zvukovima. Stoga je njihov mozak prisiljen razvijati nove sposobnosti. On je naučio razlikovati različite jezičke podražaje. Istraživači trenutno ispituju kako jezičke vještine utječu na mozak. Možda i sluh profitira ako se jezik počne učiti kasnije u životu...