Knjiga fraza

bs Pitati – prošlost 2   »   ar ‫أسئلة – صيغة الماضى 2‬

86 [osamdeset i šest]

Pitati – prošlost 2

Pitati – prošlost 2

‫86[ست وثمانون]‬

86[st wathamanun]

‫أسئلة – صيغة الماضى 2‬

[asyilat - sighat almadaa 2]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski arapski Igra Više
Koju kravatu si nosio? ‫--- -بطة-عن--ار----؟‬ ‫أية ربطة عنق ارتديت؟‬ ‫-ي- ر-ط- ع-ق ا-ت-ي-؟- ---------------------- ‫أية ربطة عنق ارتديت؟‬ 0
ayat--ib--- e-nq -r-ad--? ayat ribtat eanq artadit? a-a- r-b-a- e-n- a-t-d-t- ------------------------- ayat ribtat eanq artadit?
Koji auto si kupio / kupila? ‫-ي--سي----اش-ريت؟‬ ‫أية سيارة اشتريت؟‬ ‫-ي- س-ا-ة ا-ت-ي-؟- ------------------- ‫أية سيارة اشتريت؟‬ 0
a-----ayarat -sh-----t? ayat sayarat ashtarayt? a-a- s-y-r-t a-h-a-a-t- ----------------------- ayat sayarat ashtarayt?
Na koje si se novine pretplatio / pretplatila? ‫-- -لصحيف--ا-تي --ت--ت -ه-؟‬ ‫ما الصحيفة التي اشتركت بها؟‬ ‫-ا ا-ص-ي-ة ا-ت- ا-ت-ك- ب-ا-‬ ----------------------------- ‫ما الصحيفة التي اشتركت بها؟‬ 0
m- a----i-at----y --s--a-aka- -i--? ma alsahifat alty aishtarakat biha? m- a-s-h-f-t a-t- a-s-t-r-k-t b-h-? ----------------------------------- ma alsahifat alty aishtarakat biha?
Koga ste vidjeli? ‫م- --ي--‬ ‫من رأيت؟‬ ‫-ن ر-ي-؟- ---------- ‫من رأيت؟‬ 0
m------a? mn rayta? m- r-y-a- --------- mn rayta?
Koga ste sreli? ‫-ن---ب--؟‬ ‫من قابلت؟‬ ‫-ن ق-ب-ت-‬ ----------- ‫من قابلت؟‬ 0
m--q-bal-a? mn qabalta? m- q-b-l-a- ----------- mn qabalta?
Koga ste prepoznali? ‫--- من-تع-فت؟‬ ‫على من تعرفت؟‬ ‫-ل- م- ت-ر-ت-‬ --------------- ‫على من تعرفت؟‬ 0
e--a---n -ae-r-fat? elaa min taearafat? e-a- m-n t-e-r-f-t- ------------------- elaa min taearafat?
Kada ste ustali? ‫مت---س------‬ ‫متى استيقظت؟‬ ‫-ت- ا-ت-ق-ت-‬ -------------- ‫متى استيقظت؟‬ 0
ma-aa ai--a---zat? mataa aistayqazat? m-t-a a-s-a-q-z-t- ------------------ mataa aistayqazat?
Kada ste počeli? ‫-ت- بد---‬ ‫متى بدأت؟‬ ‫-ت- ب-أ-؟- ----------- ‫متى بدأت؟‬ 0
mt-a --da-? mtaa badat? m-a- b-d-t- ----------- mtaa badat?
Kada ste prestali? ‫--ى ت-قف-؟‬ ‫متى توقفت؟‬ ‫-ت- ت-ق-ت-‬ ------------ ‫متى توقفت؟‬ 0
m-a- --waq--t? mtaa tawaqaft? m-a- t-w-q-f-? -------------- mtaa tawaqaft?
Zašto ste se probudili? ‫--ا----يقظت-‬ ‫لما استيقظت؟‬ ‫-م- ا-ت-ق-ت-‬ -------------- ‫لما استيقظت؟‬ 0
lm- -i-t--qa-at? lma aistayqazat? l-a a-s-a-q-z-t- ---------------- lma aistayqazat?
Zašto ste postali učitelj? ‫-ما --بحت---رسا-؟‬ ‫لما أصبحت مدرسا-؟‬ ‫-م- أ-ب-ت م-ر-ا-؟- ------------------- ‫لما أصبحت مدرساً؟‬ 0
l-a--as------m---aa-? lma 'asbahat mdrsaan? l-a '-s-a-a- m-r-a-n- --------------------- lma 'asbahat mdrsaan?
Zašto ste uzeli taksi? ‫--ا-ا --ت-لي--سيار--أ-ر-؟‬ ‫لماذا استقليت سيارة أجرة؟‬ ‫-م-ذ- ا-ت-ل-ت س-ا-ة أ-ر-؟- --------------------------- ‫لماذا استقليت سيارة أجرة؟‬ 0
lmad------ta----t-sa-ar-----a-r? lmadha aistaqliat sayaratan ajr? l-a-h- a-s-a-l-a- s-y-r-t-n a-r- -------------------------------- lmadha aistaqliat sayaratan ajr?
Odakle ste došli? ‫م--أي- ---ت / ق---؟‬ ‫من أين أتيت / قدمت؟‬ ‫-ن أ-ن أ-ي- / ق-م-؟- --------------------- ‫من أين أتيت / قدمت؟‬ 0
mn 'a-n-'a-ay- ----d-m-t? mn 'ayn 'atayt / qadamat? m- '-y- '-t-y- / q-d-m-t- ------------------------- mn 'ayn 'atayt / qadamat?
Gdje ste išli? ‫إ-ى--ين تذهب-‬ ‫إلى أين تذهب؟‬ ‫-ل- أ-ن ت-ه-؟- --------------- ‫إلى أين تذهب؟‬ 0
'i-laa 'ayn -a-h-h--? 'iilaa 'ayn tadhahab? '-i-a- '-y- t-d-a-a-? --------------------- 'iilaa 'ayn tadhahab?
Gdje ste bili? ‫أ-- ك--؟‬ ‫أين كنت؟‬ ‫-ي- ك-ت-‬ ---------- ‫أين كنت؟‬ 0
ay--kun-? ayn kunt? a-n k-n-? --------- ayn kunt?
Kome si pomogao / pomogla? ‫---سا--ت؟‬ ‫من ساعدت؟‬ ‫-ن س-ع-ت-‬ ----------- ‫من ساعدت؟‬ 0
mn--a----? mn saeidt? m- s-e-d-? ---------- mn saeidt?
Kome si pisao / pisala? ‫-م- كت---‬ ‫لمن كتبت؟‬ ‫-م- ك-ب-؟- ----------- ‫لمن كتبت؟‬ 0
l-an--ata--a? lman katabta? l-a- k-t-b-a- ------------- lman katabta?
Kome si odgovorio / odgovorila? ‫-ن -ج---‬ ‫من أجبت؟‬ ‫-ن أ-ب-؟- ---------- ‫من أجبت؟‬ 0
mn-'-----? mn 'ajbat? m- '-j-a-? ---------- mn 'ajbat?

Dvojezičnost poboljšava sluh

Ljudi koji govore dva jezika čuju bolje. Mogu tačnije raspoznati različite zvukove. Do tog rezultata je došlo jedno američko istraživanje. Istraživači su ispitivanje proveli na nakoliko tinejdžera. Jedan dio ispitanika je odrastao u dvojezičnom okruženju. Ti tinejdžeri su govorili engleski i španski jezik. Preostali ispitanici govorili su samo engleski jezik. Morali su saslušati određeni slog. To je bio slog “da”. Taj slog nije pripadao nijednom od jezika. Ispitanici su slog slušali preko slušalica. Pritom je elektrodama izmjerena njihova moždana aktivnost. Nakon tog testa tinejdžeri su još jednom morali saslušati slog. Ovaj put su mogli čuti mnogo isprekidanih zvukova. To su bili razni glasovi koji su govorili besmislene rečenice. Dvojezičari su prilično snažno reagirali na slog. Njihov je mozak pokazao veliku aktivnost. Ispitanici su točno identificirali slog sa i bez šumova. Jednojezičkim ispitanicima to nije uspjelo. Njihov sluh nije bio toliko dobar kao sluh dvojezičara. Istraživače je rezultat eksperimenta iznenadio. Dotad je samo bilo poznato da posebno dobar sluh imaju muzičari. No čini se da dvojezičnost također trenira sluh. Dvojezičari se stalno suočavaju s različitim zvukovima. Stoga je njihov mozak prisiljen razvijati nove sposobnosti. On je naučio razlikovati različite jezičke podražaje. Istraživači trenutno ispituju kako jezičke vještine utječu na mozak. Možda i sluh profitira ako se jezik počne učiti kasnije u životu...