Zbirka izraza

hr Godišnja doba i vrijeme   »   th ฤดูและอากาศ

16 [šesnaest]

Godišnja doba i vrijeme

Godišnja doba i vrijeme

16 [สิบหก]

sìp-hòk

ฤดูและอากาศ

[rí-doo-lǽ-a-gàt]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski tajlandski igra Više
Ovo su godišnja doba: นี้ค--ฤ-ู น--ค-อฤด- น-้-ื-ฤ-ู --------- นี้คือฤดู 0
n-----e--ri--doo ne-e-keu-ri--doo n-́---e---i---o- ---------------- née-keu-rí-doo
Proljeće, ljeto, ฤดูใ-ไม้ผ-ิ,-ฤดูร--น ฤด-ใบไม-ผล-, ฤด-ร-อน ฤ-ู-บ-ม-ผ-ิ- ฤ-ู-้-น -------------------- ฤดูใบไม้ผลิ, ฤดูร้อน 0
r-́-d-o-b----------i-------oo----wn ri--doo-bai-ma-i-pli--ri--doo-ra-wn r-́-d-o-b-i-m-́---l-̀-r-́-d-o-r-́-n ----------------------------------- rí-doo-bai-mái-plì-rí-doo-ráwn
jesen i zima. ฤ--ใบไม้ร่---แ-- --ูหน-ว ฤด-ใบไม-ร-วง และ ฤด-หนาว ฤ-ู-บ-ม-ร-ว- แ-ะ ฤ-ู-น-ว ------------------------ ฤดูใบไม้ร่วง และ ฤดูหนาว 0
r-́---o-bai--ái--u-ang-læ--r--------a-o ri--doo-bai-ma-i-ru-ang-læ--ri--doo-na-o r-́-d-o-b-i-m-́---u-a-g-l-́-r-́-d-o-n-̌- ---------------------------------------- rí-doo-bai-mái-rûang-lǽ-rí-doo-nǎo
Ljeto je vruće. ฤดูร-อ--า-า--้อน ฤด-ร-อนอากาศร-อน ฤ-ู-้-น-า-า-ร-อ- ---------------- ฤดูร้อนอากาศร้อน 0
ri--d-o--a-w----g-----a--n ri--doo-ra-wn-a-ga-t-ra-wn r-́-d-o-r-́-n-a-g-̀---a-w- -------------------------- rí-doo-ráwn-a-gàt-ráwn
Ljeti sija sunce. แดด-อก----ูร--น แดดออกในฤด-ร-อน แ-ด-อ-ใ-ฤ-ู-้-น --------------- แดดออกในฤดูร้อน 0
dæ-t--̀-k--ai-rí-doo--áwn dæ-t-a-wk-nai-ri--doo-ra-wn d-̀---̀-k-n-i-r-́-d-o-r-́-n --------------------------- dæ̀t-àwk-nai-rí-doo-ráwn
Ljeti rado idemo šetati. ใ-------นเราชอ--ป-ด-----น ในฤด-ร-อนเราชอบไปเด-นเล-น ใ-ฤ-ู-้-น-ร-ช-บ-ป-ด-น-ล-น ------------------------- ในฤดูร้อนเราชอบไปเดินเล่น 0
na--rí-------́w--ra--c-------h-i----̶---e-n nai-ri--doo-ra-wn-rao-cha-wp-bhai-der-n-le-n n-i-r-́-d-o-r-́-n-r-o-c-a-w---h-i-d-r-n-l-̂- -------------------------------------------- nai-rí-doo-ráwn-rao-châwp-bhai-der̶n-lên
Zima je hladna. ฤด--น-ว---า-ห--ว ฤด-หนาวอากาศหนาว ฤ-ู-น-ว-า-า-ห-า- ---------------- ฤดูหนาวอากาศหนาว 0
ri---o--nǎo---ga---nǎo ri--doo-na-o-a-ga-t-na-o r-́-d-o-n-̌-----a-t-n-̌- ------------------------ rí-doo-nǎo-a-gàt-nǎo
Zimi pada snijeg ili kiša. ในฤ-ู---ว---ะ-ก--ือ-ม่-็--ตก ในฤด-หนาวห-มะตกหร-อไม-ก-ฝนตก ใ-ฤ-ู-น-ว-ิ-ะ-ก-ร-อ-ม-ก-ฝ-ต- ---------------------------- ในฤดูหนาวหิมะตกหรือไม่ก็ฝนตก 0
n--------o--n--o-h-̀-m-́-d-òk-re-u-ma-i-g----fo---dh--k nai-ri--doo-na-o-hi--ma--dho-k-re-u-ma-i-ga-w-fo-n-dho-k n-i-r-́-d-o-n-̌---i---a---h-̀---e-u-m-̂---a-w-f-̌---h-̀- -------------------------------------------------------- nai-rí-doo-nǎo-hì-má-dhòk-rěu-mâi-gâw-fǒn-dhòk
Zimi rado ostajemo doma. ใ-----น----า---อย--บ--น ในฤด-หนาวเราชอบอย--บ-าน ใ-ฤ-ู-น-ว-ร-ช-บ-ย-่-้-น ----------------------- ในฤดูหนาวเราชอบอยู่บ้าน 0
n-i-r-́-----na---rao-ch--w---̀-y--o-b--n nai-ri--doo-na-o-rao-cha-wp-a--yo-o-ba-n n-i-r-́-d-o-n-̌---a---h-̂-p-a---o-o-b-̂- ---------------------------------------- nai-rí-doo-nǎo-rao-châwp-à-yôo-bân
Hladno je. ห-าว หนาว ห-า- ---- หนาว 0
nǎo na-o n-̌- ---- nǎo
Pada kiša. ฝ--ำ--งตก ฝนก-ล-งตก ฝ-ก-ล-ง-ก --------- ฝนกำลังตก 0
fo-n------a-g-d-òk fo-n-gam-lang-dho-k f-̌---a---a-g-d-o-k ------------------- fǒn-gam-lang-dhòk
Vjetrovito je. ม--มแรง ม-ลมแรง ม-ล-แ-ง ------- มีลมแรง 0
me----m----g mee-lom-ræng m-e-l-m-r-n- ------------ mee-lom-ræng
Toplo je. อบ--่น อบอ--น อ-อ-่- ------ อบอุ่น 0
òp--̀on o-p-o-on o-p-o-o- -------- òp-òon
Sunčano je. แด--อก แดดออก แ-ด-อ- ------ แดดออก 0
d-̀t-àwk dæ-t-a-wk d-̀---̀-k --------- dæ̀t-àwk
Vedro je. ท้-ง-้-โปร-ง ท-องฟ-าโปร-ง ท-อ-ฟ-า-ป-่- ------------ ท้องฟ้าโปร่ง 0
t--wn---------ò-g ta-wng-fa--bhro-ng t-́-n---a---h-o-n- ------------------ táwng-fá-bhròng
Kakvo je vrijeme danas? วั-นี้อ---ศ----อย่าง--? ว-นน--อากาศเป-นอย-างไร? ว-น-ี-อ-ก-ศ-ป-น-ย-า-ไ-? ----------------------- วันนี้อากาศเป็นอย่างไร? 0
w-n-n-́e-a-ga-t-b-e-----y-̂---rai wan-ne-e-a-ga-t-bhen-a--ya-ng-rai w-n-n-́-----a-t-b-e---̀-y-̂-g-r-i --------------------------------- wan-née-a-gàt-bhen-à-yâng-rai
Danas je hladno. วั-น-้อ--าศห-าว ว-นน--อากาศหนาว ว-น-ี-อ-ก-ศ-น-ว --------------- วันนี้อากาศหนาว 0
w-----́e---ga-t-nǎo wan-ne-e-a-ga-t-na-o w-n-n-́-----a-t-n-̌- -------------------- wan-née-a-gàt-nǎo
Danas je toplo. ว---ี้-ากาศ-บ--่น ว-นน--อากาศอบอ--น ว-น-ี-อ-ก-ศ-บ-ุ-น ----------------- วันนี้อากาศอบอุ่น 0
wan-ne-e-a-g--s--wp----n wan-ne-e-a-ga-sa-wp-o-on w-n-n-́-----a-s-̀-p-o-o- ------------------------ wan-née-a-ga-sàwp-òon

Učenje i osjećaji

Radujemo se kad možemo komunicirati na stranom jeziku. Ponosni smo na sebe i svoj napredak u učenju. U suprotnom, ljuti smo i razočarani ako nismo uspješni. S učenjem su dakle povezani različiti osjećaji. Nova istraživanja su došla do daljnjih zanimljivih rezultata. Ona pokazuju da osjećaji igraju ulogu već prilikom učenja. Zato jer osjećaji utječu na uspješnost našeg učenja. Učenje našem mozgu uvijek predstavlja “problem”. A on taj problem želi riješiti. Hoće li biti uspješan pritom ovisi o našim osjećajima. Ako vjerujemo da ćemo moći riješiti problem, tada smo samouvjerni. Ta emocionalna stabilnost nam pomaže kod učenja. Pozitivno razmišljanje potiče naše intelektualne sposobnosti. S druge strane, učenje pod stresom funckionira puno gore. Sumnjičavost i briga ne donose dobre rezultate. Naročito loše učimo ako se bojimo. U tom slučaju naš mozak ne može dobro spremiti nove sadržaje. Stoga je bitno da smo kod učenja uvijek motivirani. Osjećaji, dakle, utječu na učenje. No učenje također utječe na naše osjećaje. Strukture mozga zadužene za obradu činjenica također obrađuju osjećaje. Stoga nas učenje može radovati, a onaj tko se raduje bolje i uči. Naravno da učenje nije uvijek zabavno; može biti i mukotrpno. Stoga si uvijek moramo postavljati male ciljeve. Na taj način nećemo preopteretiti mozak. I garantiramo da ćemo ispuniti svoja očekivanja. Naš uspjeh je tada nagrada koja nas uvijek iznova motivira. Dakle: Učite i smijte se pritom!
Dali si znao?
Grčki spada u indoeuropske jezike. Međutim, ni s jednim drugim jezikom na svijetu nije zaista u bliskom srodstvu. Ne smije se miješati moderni grčki sa starogrčkim. Taj antički grčki jezik se i danas podučava u mnogim školama i na mnogim sveučilištima. Prije je to bio jezik filozofije i nauke. I onaj tko je putovao antičkim svijetom, koristio je grčki kao lingua franca. Novogrčki je, s druge strane, danas materinski jezik oko 13 milijuna ljudi. Razvio se iz starogrčkog. Kad je točno nastao suvremeni grčki, teško je reći. Ali je sigurno da je jednostavnije strukture nego starogrčki. Ipak su se u novogrčkom zadržali brojni arhaični oblici. To je takođe veoma ujednačen jezik u kojem nema jako izraženih dijalekata. Piše se grčkom abecedom koja je stara skoro 2500 godina. Interesantno je da grčki spada u jezike koji ima najveći leksički fond. Ko rado uči riječi, treba početi od grčkog...