Zbirka izraza

hr Godišnja doba i vrijeme   »   uk Пори року і погода

16 [šesnaest]

Godišnja doba i vrijeme

Godišnja doba i vrijeme

16 [шістнадцять]

16 [shistnadtsyatʹ]

Пори року і погода

[Pory roku i pohoda]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski ukrajinski igra Više
Ovo su godišnja doba: Це -ор---о-у: Це пори року: Ц- п-р- р-к-: ------------- Це пори року: 0
T-e p-ry -ok-: Tse pory roku: T-e p-r- r-k-: -------------- Tse pory roku:
Proljeće, ljeto, Вес--,-л---. Весна, літо. В-с-а- л-т-. ------------ Весна, літо. 0
Ves-a-----o. Vesna, lito. V-s-a- l-t-. ------------ Vesna, lito.
jesen i zima. О-інь-- --ма. Осінь і зима. О-і-ь і з-м-. ------------- Осінь і зима. 0
O--n--- ---a. Osinʹ i zyma. O-i-ʹ i z-m-. ------------- Osinʹ i zyma.
Ljeto je vruće. Лі-о --ряче. Літо гаряче. Л-т- г-р-ч-. ------------ Літо гаряче. 0
Li-o h-ryache. Lito haryache. L-t- h-r-a-h-. -------------- Lito haryache.
Ljeti sija sunce. Вл---у с--т--- -о-ц-. Влітку світить сонце. В-і-к- с-і-и-ь с-н-е- --------------------- Влітку світить сонце. 0
Vl--k---v-tytʹ-------. Vlitku svitytʹ sontse. V-i-k- s-i-y-ʹ s-n-s-. ---------------------- Vlitku svitytʹ sontse.
Ljeti rado idemo šetati. В--тк---и-о--ч--гу-я-м-. Влітку ми охоче гуляємо. В-і-к- м- о-о-е г-л-є-о- ------------------------ Влітку ми охоче гуляємо. 0
V-i--- ---o-hoc----ulyaye--. Vlitku my okhoche hulyayemo. V-i-k- m- o-h-c-e h-l-a-e-o- ---------------------------- Vlitku my okhoche hulyayemo.
Zima je hladna. Зи----о-о---. Зима холодна. З-м- х-л-д-а- ------------- Зима холодна. 0
Zyma---ol--n-. Zyma kholodna. Z-m- k-o-o-n-. -------------- Zyma kholodna.
Zimi pada snijeg ili kiša. В--мк--пад-є-сні- -б-------ощ. Взимку падає сніг або йде дощ. В-и-к- п-д-є с-і- а-о й-е д-щ- ------------------------------ Взимку падає сніг або йде дощ. 0
Vzy--- pa---e--n-h--b- y̆---d-sh--. Vzymku padaye snih abo y-de doshch. V-y-k- p-d-y- s-i- a-o y-d- d-s-c-. ----------------------------------- Vzymku padaye snih abo y̆de doshch.
Zimi rado ostajemo doma. Взимку-ми охо-- з-----є------д-м-. Взимку ми охоче залишаємося вдома. В-и-к- м- о-о-е з-л-ш-є-о-я в-о-а- ---------------------------------- Взимку ми охоче залишаємося вдома. 0
V--mku -y o-h-che---l--h------ya v-o-a. Vzymku my okhoche zalyshayemosya vdoma. V-y-k- m- o-h-c-e z-l-s-a-e-o-y- v-o-a- --------------------------------------- Vzymku my okhoche zalyshayemosya vdoma.
Hladno je. Х--о--о. Холодно. Х-л-д-о- -------- Холодно. 0
K-o--d--. Kholodno. K-o-o-n-. --------- Kholodno.
Pada kiša. Па-ає-до-. Падає дощ. П-д-є д-щ- ---------- Падає дощ. 0
Pada-----s--h. Padaye doshch. P-d-y- d-s-c-. -------------- Padaye doshch.
Vjetrovito je. В--рян-. Вітряно. В-т-я-о- -------- Вітряно. 0
V-tr--no. Vitryano. V-t-y-n-. --------- Vitryano.
Toplo je. Т-пл-. Тепло. Т-п-о- ------ Тепло. 0
Tep--. Teplo. T-p-o- ------ Teplo.
Sunčano je. Сон-чно. Сонячно. С-н-ч-о- -------- Сонячно. 0
S-n--c--o. Sonyachno. S-n-a-h-o- ---------- Sonyachno.
Vedro je. Я--о. Ясно. Я-н-. ----- Ясно. 0
Y--no. Yasno. Y-s-o- ------ Yasno.
Kakvo je vrijeme danas? Я-а--ьо--дні -огод-? Яка сьогодні погода? Я-а с-о-о-н- п-г-д-? -------------------- Яка сьогодні погода? 0
Y-k- ---hodni ----d-? Yaka sʹohodni pohoda? Y-k- s-o-o-n- p-h-d-? --------------------- Yaka sʹohodni pohoda?
Danas je hladno. Сь-г-дн---олодн-. Сьогодні холодно. С-о-о-н- х-л-д-о- ----------------- Сьогодні холодно. 0
S-ohod-i-kh---d--. Sʹohodni kholodno. S-o-o-n- k-o-o-n-. ------------------ Sʹohodni kholodno.
Danas je toplo. С-о--дн-------. Сьогодні тепло. С-о-о-н- т-п-о- --------------- Сьогодні тепло. 0
Sʹoh-dn- te--o. Sʹohodni teplo. S-o-o-n- t-p-o- --------------- Sʹohodni teplo.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

Video nije pronađen!

Učenje i osjećaji

Radujemo se kad možemo komunicirati na stranom jeziku. Ponosni smo na sebe i svoj napredak u učenju. U suprotnom, ljuti smo i razočarani ako nismo uspješni. S učenjem su dakle povezani različiti osjećaji. Nova istraživanja su došla do daljnjih zanimljivih rezultata. Ona pokazuju da osjećaji igraju ulogu već prilikom učenja. Zato jer osjećaji utječu na uspješnost našeg učenja. Učenje našem mozgu uvijek predstavlja “problem”. A on taj problem želi riješiti. Hoće li biti uspješan pritom ovisi o našim osjećajima. Ako vjerujemo da ćemo moći riješiti problem, tada smo samouvjerni. Ta emocionalna stabilnost nam pomaže kod učenja. Pozitivno razmišljanje potiče naše intelektualne sposobnosti. S druge strane, učenje pod stresom funckionira puno gore. Sumnjičavost i briga ne donose dobre rezultate. Naročito loše učimo ako se bojimo. U tom slučaju naš mozak ne može dobro spremiti nove sadržaje. Stoga je bitno da smo kod učenja uvijek motivirani. Osjećaji, dakle, utječu na učenje. No učenje također utječe na naše osjećaje. Strukture mozga zadužene za obradu činjenica također obrađuju osjećaje. Stoga nas učenje može radovati, a onaj tko se raduje bolje i uči. Naravno da učenje nije uvijek zabavno; može biti i mukotrpno. Stoga si uvijek moramo postavljati male ciljeve. Na taj način nećemo preopteretiti mozak. I garantiramo da ćemo ispuniti svoja očekivanja. Naš uspjeh je tada nagrada koja nas uvijek iznova motivira. Dakle: Učite i smijte se pritom!
Dali si znao?
Grčki spada u indoeuropske jezike. Međutim, ni s jednim drugim jezikom na svijetu nije zaista u bliskom srodstvu. Ne smije se miješati moderni grčki sa starogrčkim. Taj antički grčki jezik se i danas podučava u mnogim školama i na mnogim sveučilištima. Prije je to bio jezik filozofije i nauke. I onaj tko je putovao antičkim svijetom, koristio je grčki kao lingua franca. Novogrčki je, s druge strane, danas materinski jezik oko 13 milijuna ljudi. Razvio se iz starogrčkog. Kad je točno nastao suvremeni grčki, teško je reći. Ali je sigurno da je jednostavnije strukture nego starogrčki. Ipak su se u novogrčkom zadržali brojni arhaični oblici. To je takođe veoma ujednačen jezik u kojem nema jako izraženih dijalekata. Piše se grčkom abecedom koja je stara skoro 2500 godina. Interesantno je da grčki spada u jezike koji ima najveći leksički fond. Ko rado uči riječi, treba početi od grčkog...