Zbirka izraza

hr Godišnja doba i vrijeme   »   kk Seasons and Weather

16 [šesnaest]

Godišnja doba i vrijeme

Godišnja doba i vrijeme

16 [он алты]

16 [on altı]

Seasons and Weather

[Jıl mezgili jäne awa-rayı]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski kazaški igra Više
Ovo su godišnja doba: Мы--- -ы--мезгі---р-: Мынау жыл мезгілдері: М-н-у ж-л м-з-і-д-р-: --------------------- Мынау жыл мезгілдері: 0
Mı-a--jıl mezgi-deri: Mınaw jıl mezgilderi: M-n-w j-l m-z-i-d-r-: --------------------- Mınaw jıl mezgilderi:
Proljeće, ljeto, к-кте-- -аз, көктем, жаз, к-к-е-, ж-з- ------------ көктем, жаз, 0
k-k--m, jaz, köktem, jaz, k-k-e-, j-z- ------------ köktem, jaz,
jesen i zima. күз---н- -ыс. күз және қыс. к-з ж-н- қ-с- ------------- күз және қыс. 0
k-z --ne ---. küz jäne qıs. k-z j-n- q-s- ------------- küz jäne qıs.
Ljeto je vruće. Жаз -стық. Жаз ыстық. Ж-з ы-т-қ- ---------- Жаз ыстық. 0
Jaz---t--. Jaz ıstıq. J-z ı-t-q- ---------- Jaz ıstıq.
Ljeti sija sunce. Ж---а---н -а--ырап-тұрады. Жазда күн жарқырап тұрады. Ж-з-а к-н ж-р-ы-а- т-р-д-. -------------------------- Жазда күн жарқырап тұрады. 0
Jaz-a-kü- -ar----- ---adı. Jazda kün jarqırap turadı. J-z-a k-n j-r-ı-a- t-r-d-. -------------------------- Jazda kün jarqırap turadı.
Ljeti rado idemo šetati. Жаз-а біз-с-ру----ге--і ұ-атам--. Жазда біз серуендегенді ұнатамыз. Ж-з-а б-з с-р-е-д-г-н-і ұ-а-а-ы-. --------------------------------- Жазда біз серуендегенді ұнатамыз. 0
Ja-da bi- -e--e-de---di -nat-m--. Jazda biz serwendegendi unatamız. J-z-a b-z s-r-e-d-g-n-i u-a-a-ı-. --------------------------------- Jazda biz serwendegendi unatamız.
Zima je hladna. Қыс суық. Қыс суық. Қ-с с-ы-. --------- Қыс суық. 0
Q-s----q. Qıs swıq. Q-s s-ı-. --------- Qıs swıq.
Zimi pada snijeg ili kiša. Қ-с-а-қа---е--а-быр-жа----. Қыста қар не жаңбыр жауады. Қ-с-а қ-р н- ж-ң-ы- ж-у-д-. --------------------------- Қыста қар не жаңбыр жауады. 0
Q-s-a qa------a-bır -a--dı. Qısta qar ne jañbır jawadı. Q-s-a q-r n- j-ñ-ı- j-w-d-. --------------------------- Qısta qar ne jañbır jawadı.
Zimi rado ostajemo doma. Қ-с-а -із ү-де --лғ--д--ұ-а---ы-. Қыста біз үйде болғанды ұнатамыз. Қ-с-а б-з ү-д- б-л-а-д- ұ-а-а-ы-. --------------------------------- Қыста біз үйде болғанды ұнатамыз. 0
Qıs---b-z----- b----n---unata---. Qısta biz üyde bolğandı unatamız. Q-s-a b-z ü-d- b-l-a-d- u-a-a-ı-. --------------------------------- Qısta biz üyde bolğandı unatamız.
Hladno je. Күн с-ық. Күн суық. К-н с-ы-. --------- Күн суық. 0
Kün-swı-. Kün swıq. K-n s-ı-. --------- Kün swıq.
Pada kiša. Жа---- жау-- тұ-. Жаңбыр жауып тұр. Ж-ң-ы- ж-у-п т-р- ----------------- Жаңбыр жауып тұр. 0
Ja--ı- j--ıp t--. Jañbır jawıp tur. J-ñ-ı- j-w-p t-r- ----------------- Jañbır jawıp tur.
Vjetrovito je. Ж---с---- т--. Жел соғып тұр. Ж-л с-ғ-п т-р- -------------- Жел соғып тұр. 0
Je---oğ----u-. Jel soğıp tur. J-l s-ğ-p t-r- -------------- Jel soğıp tur.
Toplo je. Кү- ж-лы. Күн жылы. К-н ж-л-. --------- Күн жылы. 0
K-n j--ı. Kün jılı. K-n j-l-. --------- Kün jılı.
Sunčano je. К-н ----п т-р. Күн шығып тұр. К-н ш-ғ-п т-р- -------------- Күн шығып тұр. 0
Kü--ş-ğı--t-r. Kün şığıp tur. K-n ş-ğ-p t-r- -------------- Kün şığıp tur.
Vedro je. К-н а--қ. Күн ашық. К-н а-ы-. --------- Күн ашық. 0
K-n -ş--. Kün aşıq. K-n a-ı-. --------- Kün aşıq.
Kakvo je vrijeme danas? Б------уа-ра-ы --н-а-? Бүгін ауа-райы қандай? Б-г-н а-а-р-й- қ-н-а-? ---------------------- Бүгін ауа-райы қандай? 0
Bügi- awa----ı -anda-? Bügin awa-rayı qanday? B-g-n a-a-r-y- q-n-a-? ---------------------- Bügin awa-rayı qanday?
Danas je hladno. Б-гін с---. Бүгін суық. Б-г-н с-ы-. ----------- Бүгін суық. 0
Bü-in ----. Bügin swıq. B-g-n s-ı-. ----------- Bügin swıq.
Danas je toplo. Бүг-н-ж---. Бүгін жылы. Б-г-н ж-л-. ----------- Бүгін жылы. 0
Bügi- ----. Bügin jılı. B-g-n j-l-. ----------- Bügin jılı.

Učenje i osjećaji

Radujemo se kad možemo komunicirati na stranom jeziku. Ponosni smo na sebe i svoj napredak u učenju. U suprotnom, ljuti smo i razočarani ako nismo uspješni. S učenjem su dakle povezani različiti osjećaji. Nova istraživanja su došla do daljnjih zanimljivih rezultata. Ona pokazuju da osjećaji igraju ulogu već prilikom učenja. Zato jer osjećaji utječu na uspješnost našeg učenja. Učenje našem mozgu uvijek predstavlja “problem”. A on taj problem želi riješiti. Hoće li biti uspješan pritom ovisi o našim osjećajima. Ako vjerujemo da ćemo moći riješiti problem, tada smo samouvjerni. Ta emocionalna stabilnost nam pomaže kod učenja. Pozitivno razmišljanje potiče naše intelektualne sposobnosti. S druge strane, učenje pod stresom funckionira puno gore. Sumnjičavost i briga ne donose dobre rezultate. Naročito loše učimo ako se bojimo. U tom slučaju naš mozak ne može dobro spremiti nove sadržaje. Stoga je bitno da smo kod učenja uvijek motivirani. Osjećaji, dakle, utječu na učenje. No učenje također utječe na naše osjećaje. Strukture mozga zadužene za obradu činjenica također obrađuju osjećaje. Stoga nas učenje može radovati, a onaj tko se raduje bolje i uči. Naravno da učenje nije uvijek zabavno; može biti i mukotrpno. Stoga si uvijek moramo postavljati male ciljeve. Na taj način nećemo preopteretiti mozak. I garantiramo da ćemo ispuniti svoja očekivanja. Naš uspjeh je tada nagrada koja nas uvijek iznova motivira. Dakle: Učite i smijte se pritom!
Dali si znao?
Grčki spada u indoeuropske jezike. Međutim, ni s jednim drugim jezikom na svijetu nije zaista u bliskom srodstvu. Ne smije se miješati moderni grčki sa starogrčkim. Taj antički grčki jezik se i danas podučava u mnogim školama i na mnogim sveučilištima. Prije je to bio jezik filozofije i nauke. I onaj tko je putovao antičkim svijetom, koristio je grčki kao lingua franca. Novogrčki je, s druge strane, danas materinski jezik oko 13 milijuna ljudi. Razvio se iz starogrčkog. Kad je točno nastao suvremeni grčki, teško je reći. Ali je sigurno da je jednostavnije strukture nego starogrčki. Ipak su se u novogrčkom zadržali brojni arhaični oblici. To je takođe veoma ujednačen jezik u kojem nema jako izraženih dijalekata. Piše se grčkom abecedom koja je stara skoro 2500 godina. Interesantno je da grčki spada u jezike koji ima najveći leksički fond. Ko rado uči riječi, treba početi od grčkog...