Zbirka izraza

hr Godišnja doba i vrijeme   »   ti እዋናት-ዓመትን ኩነታት ኣየርን

16 [šesnaest]

Godišnja doba i vrijeme

Godišnja doba i vrijeme

16 [ዓሰርተሽዱሽተ]

16 [‘aseriteshidushite]

እዋናት-ዓመትን ኩነታት ኣየርን

[iwanati-‘ametini kunetati ayerini]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski tigrinja igra Više
Ovo su godišnja doba: እዚኦም-ቶ-----ት--መት-እ--፥ እዚኦም’ቶም እዋናት-ዓመት እዮም፥ እ-ኦ-’-ም እ-ና---መ- እ-ም- --------------------- እዚኦም’ቶም እዋናት-ዓመት እዮም፥ 0
iz-’-m-’--mi-iw-n----‘a--ti-i-om-፥ izī’omi’tomi iwanati-‘ameti iyomi፥ i-ī-o-i-t-m- i-a-a-i-‘-m-t- i-o-i- ---------------------------------- izī’omi’tomi iwanati-‘ameti iyomi፥
Proljeće, ljeto, ጽድያ፣--ጋይ ጽድያ፣ ሃጋይ ጽ-ያ- ሃ-ይ -------- ጽድያ፣ ሃጋይ 0
ts’-di-a--h--a-i ts’idiya፣ hagayi t-’-d-y-፣ h-g-y- ---------------- ts’idiya፣ hagayi
jesen i zima. ከውዒን -ረ--ን። ከውዒን ክረምትን። ከ-ዒ- ክ-ም-ን- ----------- ከውዒን ክረምትን። 0
kew-‘īni k--emi-ini። kewi‘īni kiremitini። k-w-‘-n- k-r-m-t-n-። -------------------- kewi‘īni kiremitini።
Ljeto je vruće. ሓጋይ-ሃሩር --። ሓጋይ ሃሩር እዩ። ሓ-ይ ሃ-ር እ-። ----------- ሓጋይ ሃሩር እዩ። 0
ḥ-g-yi har-r- ---። h-agayi haruri iyu። h-a-a-i h-r-r- i-u- ------------------- ḥagayi haruri iyu።
Ljeti sija sunce. ኣብ --ይ ጸ-- -በርቕ -ያ። ኣብ ሓጋይ ጸሓይ ትበርቕ እያ። ኣ- ሓ-ይ ጸ-ይ ት-ር- እ-። ------------------- ኣብ ሓጋይ ጸሓይ ትበርቕ እያ። 0
a-- h---ayi -s’eḥ------ber--̱’i iya። abi h-agayi ts’eh-ayi tiberik-’i iya። a-i h-a-a-i t-’-h-a-i t-b-r-k-’- i-a- ------------------------------------- abi ḥagayi ts’eḥayi tiberiḵ’i iya።
Ljeti rado idemo šetati. ኣ- ሓ---ከ-----ደ- -ብ--። ኣብ ሓጋይ ከነዛውር ደስ ይብለና። ኣ- ሓ-ይ ከ-ዛ-ር ደ- ይ-ለ-። --------------------- ኣብ ሓጋይ ከነዛውር ደስ ይብለና። 0
a-i ḥ--ay--k-neza-i-i----- -i-i-ena። abi h-agayi kenezawiri desi yibilena። a-i h-a-a-i k-n-z-w-r- d-s- y-b-l-n-። ------------------------------------- abi ḥagayi kenezawiri desi yibilena።
Zima je hladna. ክ--- ቁሪ-እ-። ክረምቲ ቁሪ እዩ። ክ-ም- ቁ- እ-። ----------- ክረምቲ ቁሪ እዩ። 0
k-r-m-t- k-ur- --u። kiremitī k’urī iyu። k-r-m-t- k-u-ī i-u- ------------------- kiremitī k’urī iyu።
Zimi pada snijeg ili kiša. ኣብ ክ-ም----ጪ -ይ -- ------ዩ። ኣብ ክረምቲ ውርጪ ወይ ማይ ይሃርም እዩ። ኣ- ክ-ም- ው-ጪ ወ- ማ- ይ-ር- እ-። -------------------------- ኣብ ክረምቲ ውርጪ ወይ ማይ ይሃርም እዩ። 0
ab- -ire-itī w---ch’ī--e-i m--- -iha---i--y-። abi kiremitī wirich’ī weyi mayi yiharimi iyu። a-i k-r-m-t- w-r-c-’- w-y- m-y- y-h-r-m- i-u- --------------------------------------------- abi kiremitī wirich’ī weyi mayi yiharimi iyu።
Zimi rado ostajemo doma. ኣ- ክ--- -ብ--ዛ -ትራፍ--ስ --ለና። ኣብ ክረምቲ ኣብ ገዛ ምትራፍ ደስ ይብለና። ኣ- ክ-ም- ኣ- ገ- ም-ራ- ደ- ይ-ለ-። --------------------------- ኣብ ክረምቲ ኣብ ገዛ ምትራፍ ደስ ይብለና። 0
a-i kir-m------i g--a-m-t----i des- yibi-en-። abi kiremitī abi geza mitirafi desi yibilena። a-i k-r-m-t- a-i g-z- m-t-r-f- d-s- y-b-l-n-። --------------------------------------------- abi kiremitī abi geza mitirafi desi yibilena።
Hladno je. ቁሪ---። ቁሪ ኣሎ። ቁ- ኣ-። ------ ቁሪ ኣሎ። 0
k’u-ī alo። k’urī alo። k-u-ī a-o- ---------- k’urī alo።
Pada kiša. ማ- ይ--ም-ኣሎ። ማይ ይሃርም ኣሎ። ማ- ይ-ር- ኣ-። ----------- ማይ ይሃርም ኣሎ። 0
m-yi --h-ri-i--l-። mayi yiharimi alo። m-y- y-h-r-m- a-o- ------------------ mayi yiharimi alo።
Vjetrovito je. ንፋ--ኣ-። ንፋስ ኣሎ። ን-ስ ኣ-። ------- ንፋስ ኣሎ። 0
nif------o። nifasi alo። n-f-s- a-o- ----------- nifasi alo።
Toplo je. ሃሩር--ሎ። ሃሩር ኣሎ። ሃ-ር ኣ-። ------- ሃሩር ኣሎ። 0
haruri-a-o። haruri alo። h-r-r- a-o- ----------- haruri alo።
Sunčano je. ጸሓይ ኣላ። ጸሓይ ኣላ። ጸ-ይ ኣ-። ------- ጸሓይ ኣላ። 0
t----̣ayi----። ts’eh-ayi ala። t-’-h-a-i a-a- -------------- ts’eḥayi ala።
Vedro je. ደ---- ኣለው። ደበናታት ኣለው። ደ-ና-ት ኣ-ው- ---------- ደበናታት ኣለው። 0
deb--ata-i--lew-። debenatati alewi። d-b-n-t-t- a-e-i- ----------------- debenatati alewi።
Kakvo je vrijeme danas? ሎሚ ---ት --ር--መ--ድዩ? ሎሚ ኩነታት ኣየር ከመይ ድዩ? ሎ- ኩ-ታ- ኣ-ር ከ-ይ ድ-? ------------------- ሎሚ ኩነታት ኣየር ከመይ ድዩ? 0
lo-ī-k------i--y--i k--e-i di--? lomī kunetati ayeri kemeyi diyu? l-m- k-n-t-t- a-e-i k-m-y- d-y-? -------------------------------- lomī kunetati ayeri kemeyi diyu?
Danas je hladno. ሎ- ቁሪ ኣ-። ሎሚ ቁሪ ኣሎ። ሎ- ቁ- ኣ-። --------- ሎሚ ቁሪ ኣሎ። 0
lo---k’-rī -lo። lomī k’urī alo። l-m- k-u-ī a-o- --------------- lomī k’urī alo።
Danas je toplo. ሎሚ ሃ-- -ሎ። ሎሚ ሃሩር ኣሎ። ሎ- ሃ-ር ኣ-። ---------- ሎሚ ሃሩር ኣሎ። 0
lomī--ar--i--l-። lomī haruri alo። l-m- h-r-r- a-o- ---------------- lomī haruri alo።

Učenje i osjećaji

Radujemo se kad možemo komunicirati na stranom jeziku. Ponosni smo na sebe i svoj napredak u učenju. U suprotnom, ljuti smo i razočarani ako nismo uspješni. S učenjem su dakle povezani različiti osjećaji. Nova istraživanja su došla do daljnjih zanimljivih rezultata. Ona pokazuju da osjećaji igraju ulogu već prilikom učenja. Zato jer osjećaji utječu na uspješnost našeg učenja. Učenje našem mozgu uvijek predstavlja “problem”. A on taj problem želi riješiti. Hoće li biti uspješan pritom ovisi o našim osjećajima. Ako vjerujemo da ćemo moći riješiti problem, tada smo samouvjerni. Ta emocionalna stabilnost nam pomaže kod učenja. Pozitivno razmišljanje potiče naše intelektualne sposobnosti. S druge strane, učenje pod stresom funckionira puno gore. Sumnjičavost i briga ne donose dobre rezultate. Naročito loše učimo ako se bojimo. U tom slučaju naš mozak ne može dobro spremiti nove sadržaje. Stoga je bitno da smo kod učenja uvijek motivirani. Osjećaji, dakle, utječu na učenje. No učenje također utječe na naše osjećaje. Strukture mozga zadužene za obradu činjenica također obrađuju osjećaje. Stoga nas učenje može radovati, a onaj tko se raduje bolje i uči. Naravno da učenje nije uvijek zabavno; može biti i mukotrpno. Stoga si uvijek moramo postavljati male ciljeve. Na taj način nećemo preopteretiti mozak. I garantiramo da ćemo ispuniti svoja očekivanja. Naš uspjeh je tada nagrada koja nas uvijek iznova motivira. Dakle: Učite i smijte se pritom!
Dali si znao?
Grčki spada u indoeuropske jezike. Međutim, ni s jednim drugim jezikom na svijetu nije zaista u bliskom srodstvu. Ne smije se miješati moderni grčki sa starogrčkim. Taj antički grčki jezik se i danas podučava u mnogim školama i na mnogim sveučilištima. Prije je to bio jezik filozofije i nauke. I onaj tko je putovao antičkim svijetom, koristio je grčki kao lingua franca. Novogrčki je, s druge strane, danas materinski jezik oko 13 milijuna ljudi. Razvio se iz starogrčkog. Kad je točno nastao suvremeni grčki, teško je reći. Ali je sigurno da je jednostavnije strukture nego starogrčki. Ipak su se u novogrčkom zadržali brojni arhaični oblici. To je takođe veoma ujednačen jezik u kojem nema jako izraženih dijalekata. Piše se grčkom abecedom koja je stara skoro 2500 godina. Interesantno je da grčki spada u jezike koji ima najveći leksički fond. Ko rado uči riječi, treba početi od grčkog...