Zbirka izraza

hr Ćaskanje 2   »   hy Small Talk 2

21 [dvadeset i jedan]

Ćaskanje 2

Ćaskanje 2

21 [քսանմեկ]

21 [k’sanmek]

Small Talk 2

[p’vok’rik khosakts’ut’yun 2]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski armenski igra Više
Odakle ste? Որտ-ղի՞ց ե- ---ք: Որտեղի՞ց եք Դուք: Ո-տ-ղ-՞- ե- Դ-ւ-: ----------------- Որտեղի՞ց եք Դուք: 0
Vorte---՞ts’----’--u-’ Vorteghi՞ts’ yek’ Duk’ V-r-e-h-՞-s- y-k- D-k- ---------------------- Vorteghi՞ts’ yek’ Duk’
Iz Basela. Բա--լից: Բազելից: Բ-զ-լ-ց- -------- Բազելից: 0
Baze-i--’ Bazelits’ B-z-l-t-’ --------- Bazelits’
Basel je u Švicarskoj. Բազե-ը-գ-ն--ւ- --Շվ--ա--ա---մ: Բազելը գտնվում է Շվեցարիայում: Բ-զ-լ- գ-ն-ո-մ է Շ-ե-ա-ի-յ-ւ-: ------------------------------ Բազելը գտնվում է Շվեցարիայում: 0
B-z--y-gtnvu--- Sh-ets---ia-um Bazely gtnvum e Shvets’ariayum B-z-l- g-n-u- e S-v-t-’-r-a-u- ------------------------------ Bazely gtnvum e Shvets’ariayum
Mogu li Vam predstaviti gospodina Milera? Կ-րո---եմ-պա-ոն-Մ-լ--ր---Ձ-զ---ր-----նել: Կարո՞ղ եմ պարոն Միլլերին Ձեզ ներկայացնել: Կ-ր-՞- ե- պ-ր-ն Մ-լ-ե-ի- Ձ-զ ն-ր-ա-ա-ն-լ- ----------------------------------------- Կարո՞ղ եմ պարոն Միլլերին Ձեզ ներկայացնել: 0
Kar-՞-- ye- p-ron--iller-n --e---e---y-t-’n-l Karo՞gh yem paron Millerin Dzez nerkayats’nel K-r-՞-h y-m p-r-n M-l-e-i- D-e- n-r-a-a-s-n-l --------------------------------------------- Karo՞gh yem paron Millerin Dzez nerkayats’nel
On je stranac. Ն- -տ----կրա-ի--: Նա օտարերկրացի է: Ն- օ-ա-ե-կ-ա-ի է- ----------------- Նա օտարերկրացի է: 0
Na o-a-erkrats---e Na otarerkrats’i e N- o-a-e-k-a-s-i e ------------------ Na otarerkrats’i e
On govori više jezika. Նա խոսո-մ է -ի ք--ի-----ւն--ով: Նա խոսում է մի քանի լեզուներով: Ն- խ-ս-ւ- է մ- ք-ն- լ-զ-ւ-ե-ո-: ------------------------------- Նա խոսում է մի քանի լեզուներով: 0
N-----su-------k’-n--l--uner-v Na khosum e mi k’ani lezunerov N- k-o-u- e m- k-a-i l-z-n-r-v ------------------------------ Na khosum e mi k’ani lezunerov
Jeste li prvi put ovdje? Դ--ք-առա--- -նգա--- ե--ա-ստ-ղ: Դուք առաջին անգա՞մն եք այստեղ: Դ-ւ- ա-ա-ի- ա-գ-՞-ն ե- ա-ս-ե-: ------------------------------ Դուք առաջին անգա՞մն եք այստեղ: 0
D-k’-a--ajin---ga--n ye-------egh Duk’ arrajin anga՞mn yek’ aystegh D-k- a-r-j-n a-g-՞-n y-k- a-s-e-h --------------------------------- Duk’ arrajin anga՞mn yek’ aystegh
Ne, bio / bila sam već ovdje prošle godine. Ոչ- ---ա-ցյ-լ-տար- էլ -մ-ե-ել----տե-: Ոչ, ես անցյալ տարի էլ եմ եղել այստեղ: Ո-, ե- ա-ց-ա- տ-ր- է- ե- ե-ե- ա-ս-ե-: ------------------------------------- Ոչ, ես անցյալ տարի էլ եմ եղել այստեղ: 0
Voch-,-y-- ---s’ya----ri el--e--y-gh-l--yst--h Voch’, yes ants’yal tari el yem yeghel aystegh V-c-’- y-s a-t-’-a- t-r- e- y-m y-g-e- a-s-e-h ---------------------------------------------- Voch’, yes ants’yal tari el yem yeghel aystegh
Ali samo jedan tjedan. Բա-ց-մի-յ- -ի -----: Բայց միայն մի շաբաթ: Բ-յ- մ-ա-ն մ- շ-բ-թ- -------------------- Բայց միայն մի շաբաթ: 0
B---------y- m- -hab-t’ Bayts’ miayn mi shabat’ B-y-s- m-a-n m- s-a-a-’ ----------------------- Bayts’ miayn mi shabat’
Kako Vam se dopada kod nas? Դո-՞ր --գ--ի---ե- մեզ--ո-: Դու՞ր է գալիս Ձեզ մեզ մոտ: Դ-ւ-ր է գ-լ-ս Ձ-զ մ-զ մ-տ- -------------------------- Դու՞ր է գալիս Ձեզ մեզ մոտ: 0
D-՞r-e--al---Dze- -ez-mot Du՞r e galis Dzez mez mot D-՞- e g-l-s D-e- m-z m-t ------------------------- Du՞r e galis Dzez mez mot
Jako dobro. Ljudi su ljubazni. Շա---Մ--դի- շա--ս-ր-լի- --: Շատ: Մարդիկ շատ սիրալիր են: Շ-տ- Մ-ր-ի- շ-տ ս-ր-լ-ր ե-: --------------------------- Շատ: Մարդիկ շատ սիրալիր են: 0
S--t-M---i- -h---si-al-----n Shat Mardik shat siralir yen S-a- M-r-i- s-a- s-r-l-r y-n ---------------------------- Shat Mardik shat siralir yen
I krajolik mi se također dopada. Եվ-բ-ո-թյ--նն-էլ---ի-ձ դ-ւ- գ-լ-ս: Եվ բնությունն էլ է ինձ դուր գալիս: Ե- բ-ո-թ-ո-ն- է- է ի-ձ դ-ւ- գ-լ-ս- ---------------------------------- Եվ բնությունն էլ է ինձ դուր գալիս: 0
Y-----ut’y-nn e--e-i-dz -u- -al-s Yev bnut’yunn el e indz dur galis Y-v b-u-’-u-n e- e i-d- d-r g-l-s --------------------------------- Yev bnut’yunn el e indz dur galis
Šta ste po zanimanju? Ի՞-չ մասնագիտու-յո-ն-ու---: Ի՞նչ մասնագիտություն ունեք: Ի-ն- մ-ս-ա-ի-ո-թ-ո-ն ո-ն-ք- --------------------------- Ի՞նչ մասնագիտություն ունեք: 0
I՞nch- --s-ag--ut’y-n--n-k’ I՞nch’ masnagitut’yun unek’ I-n-h- m-s-a-i-u-’-u- u-e-’ --------------------------- I՞nch’ masnagitut’yun unek’
Ja sam prevoditelj. Ե- թարգ-ա-ի--ե-: Ես թարգմանիչ եմ: Ե- թ-ր-մ-ն-չ ե-: ---------------- Ես թարգմանիչ եմ: 0
Y-s---ar-manich- -em Yes t’argmanich’ yem Y-s t-a-g-a-i-h- y-m -------------------- Yes t’argmanich’ yem
Prevodim knjige. Ե--թար--անո-- -մ -ր-եր: Ես թարգմանում եմ գրքեր: Ե- թ-ր-մ-ն-ւ- ե- գ-ք-ր- ----------------------- Ես թարգմանում եմ գրքեր: 0
Yes-t-a----------- -r-’yer Yes t’argmanum yem grk’yer Y-s t-a-g-a-u- y-m g-k-y-r -------------------------- Yes t’argmanum yem grk’yer
Jeste li sami ovdje? Դ-ւ- ----՞--ե------ե-: Դուք մենա՞կ եք այստեղ: Դ-ւ- մ-ն-՞- ե- ա-ս-ե-: ---------------------- Դուք մենա՞կ եք այստեղ: 0
Duk’ ---a-k -ek’ a--tegh Duk’ mena՞k yek’ aystegh D-k- m-n-՞- y-k- a-s-e-h ------------------------ Duk’ mena՞k yek’ aystegh
Ne, moja žena / moj muž je također ovdje. Ո-, -- -ինը/-մ-ա-ուս-----լ-----ս-ե-: Ոչ, իմ կինը/իմ ամուսինն էլ է այստեղ: Ո-, ի- կ-ն-/-մ ա-ո-ս-ն- է- է ա-ս-ե-: ------------------------------------ Ոչ, իմ կինը/իմ ամուսինն էլ է այստեղ: 0
V-ch-- -m------im -mu-----e--- -----gh Voch’, im kiny/im amusinn el e aystegh V-c-’- i- k-n-/-m a-u-i-n e- e a-s-e-h -------------------------------------- Voch’, im kiny/im amusinn el e aystegh
А tamo su moje dvoje djece. Ե--այն---------կո----ե---ե---են: Եվ այնտեղ իմ երկու երեխաներն են: Ե- ա-ն-ե- ի- ե-կ-ւ ե-ե-ա-ե-ն ե-: -------------------------------- Եվ այնտեղ իմ երկու երեխաներն են: 0
Yev ---tegh-im-yer-u-ye-ek----r- --n Yev ayntegh im yerku yerekhanern yen Y-v a-n-e-h i- y-r-u y-r-k-a-e-n y-n ------------------------------------ Yev ayntegh im yerku yerekhanern yen

Romanski jezici

700 milijuna ljudi su izvorni govornici nekog od romanskog jezika. Time romanska skupina jezika spada u najvažnije jezike u svijetu. Romanski jezici spadaju u indoeuropsku porodicu jezika. Svi romanski jezici potječu od latinskog. To znači da su potomci jezika Rima. Osnova svih romanskih jezika bio je vulgarni latinski jezik. Pod tim se podrazumijeva govorni jezik kasnog antičkog doba. Vulgarni latinski jezik se raširio Europom romanskim osvajanjima. Iz njega su se zatim razvili romanski jezici i dijalekti. Sam latinski je naprotiv italski jezik. Ukupno postoji oko 15 romanskih jezika. Teško je odrediti točan broj. Često je nejasno da li se tu ubrajaju i zasebni jezici ili samo dijalekti. Neki romanski jezici su u međuvremenu izumrli. Međutim, na romanskoj osnovi su također nastali novi jezici. To su kreolski jezici. Danas je španjolski najveći romanski jezik u svijetu. On spada u svjetske jezik s više od 380 milijuna govornika. Znanstvenicima su romanski jezici jako zanimljivi. Budući da je povijest te jezične skupine dobro dokumentirana. Latinski ili romanski spisi postoje već 2.500 godina. Jezikoslovci pomoću njih ispituju nastanak pojedinih jezika. Na taj način mogu istražiti pravila po kojima se razvija jezik. Mnoga od ovih rezultata mogu se primijeniti na druge jezike. Gramatika romanskih jezika je slično građena. Međutim, najviše sličnosti je u vokabularu tih jezika. Ukoliko čovjek govori romanski jezik, lako će naučiti drugi. Hvala ti, latinski!
Dali si znao?
Japanski jezik spada sigurno u najfascinantnije jezike. Naročito je pismo za puno ljudi interesantno. Sastoji se od kineskih znakova i dva slogovna pisma. Za japanski su takođe karakteristični mnogi dijalekti. Oni se djelimice znatno razlikuju između sebe. Može se desiti da se dva govornika iz različitih područja ne razumiju. Japanski posjeduje melodični akcent. Kada se neka riječ želi naglasiti, ne govori se, znači, glasnije. Mijenja se visina tonova. Oko 130 milijuna ljudi govori japanski. Većina njih, naravno, živi u Japanu. Međutim, i u Brazilu i Sjevernoj Americi ima velikih grupa govornika japanskog jezika. To su potomci japanskih iseljenika. Pravih govornika japanskog kao drugog jezika ima relativno malo. Ali upravo to bi nas trebalo motivirati da naučimo ovaj uzbudljivi jezik!