Knjiga fraza

bs U restoranu 2   »   sv På restaurangen 2

30 [trideset]

U restoranu 2

U restoranu 2

30 [trettio]

På restaurangen 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski švedski Igra Više
Sok od jabuke, molim. En ä-pe--uic-- --ck. En äppeljuice, tack. E- ä-p-l-u-c-, t-c-. -------------------- En äppeljuice, tack. 0
Limunadu, molim. En--e---ad /-läsk,--ac-. En lemonad / läsk, tack. E- l-m-n-d / l-s-, t-c-. ------------------------ En lemonad / läsk, tack. 0
Sok od paradajza, molim. E- --m-t--ic-, ---k. En tomatjuice, tack. E- t-m-t-u-c-, t-c-. -------------------- En tomatjuice, tack. 0
Ja bih rado čašu crvenog vina. Ja- sk-l-e--------a-et- ---s --tt v--. Jag skulle vilja ha ett glas rött vin. J-g s-u-l- v-l-a h- e-t g-a- r-t- v-n- -------------------------------------- Jag skulle vilja ha ett glas rött vin. 0
Ja bih rado čašu bijelog vina. Jag -k--le -il-a-ha --t -l-- vitt -i-. Jag skulle vilja ha ett glas vitt vin. J-g s-u-l- v-l-a h- e-t g-a- v-t- v-n- -------------------------------------- Jag skulle vilja ha ett glas vitt vin. 0
Ja bih rado flašu šampanjca. J-g sk-l-e v-l-a-h-------a--- mo-sse-ande-vin. Jag skulle vilja ha en flaska mousserande vin. J-g s-u-l- v-l-a h- e- f-a-k- m-u-s-r-n-e v-n- ---------------------------------------------- Jag skulle vilja ha en flaska mousserande vin. 0
Voliš li ribu? T--k---du ---fisk? Tycker du om fisk? T-c-e- d- o- f-s-? ------------------ Tycker du om fisk? 0
Voliš li govedinu? T----r du -m--ötkö-t? Tycker du om nötkött? T-c-e- d- o- n-t-ö-t- --------------------- Tycker du om nötkött? 0
Voliš li svinjetinu? Tyck-- ----m--r-s-ö-t? Tycker du om griskött? T-c-e- d- o- g-i-k-t-? ---------------------- Tycker du om griskött? 0
Htio / htjela bih nešto bez mesa. Ja- skul-e vi--- ha----o--u--n ----. Jag skulle vilja ha något utan kött. J-g s-u-l- v-l-a h- n-g-t u-a- k-t-. ------------------------------------ Jag skulle vilja ha något utan kött. 0
Htio / htjela bih platu sa povrćem. Jag----ll- v-l-- -a -n-gr--s--st------. Jag skulle vilja ha en grönsakstallrik. J-g s-u-l- v-l-a h- e- g-ö-s-k-t-l-r-k- --------------------------------------- Jag skulle vilja ha en grönsakstallrik. 0
Htio / htjela bih nešto što ne traje dugo. Ja--s--l-- v-lja h--nå--- som i------r lå-- -i-. Jag skulle vilja ha något som inte tar lång tid. J-g s-u-l- v-l-a h- n-g-t s-m i-t- t-r l-n- t-d- ------------------------------------------------ Jag skulle vilja ha något som inte tar lång tid. 0
Želite li to s rižom? Vi---ni--- ris----l -et? Vill ni ha ris till det? V-l- n- h- r-s t-l- d-t- ------------------------ Vill ni ha ris till det? 0
Želite li to s tjesteninom? Vill -i ha---------i------? Vill ni ha nudlar till det? V-l- n- h- n-d-a- t-l- d-t- --------------------------- Vill ni ha nudlar till det? 0
Želite li to s krompirom? Vill--i ha--ot-tis--ill-d--? Vill ni ha potatis till det? V-l- n- h- p-t-t-s t-l- d-t- ---------------------------- Vill ni ha potatis till det? 0
To mi nije ukusno. De- -är------r-jag in-e--m. Det där tycker jag inte om. D-t d-r t-c-e- j-g i-t- o-. --------------------------- Det där tycker jag inte om. 0
Jelo je hladno. Mat---ä--ka--. Maten är kall. M-t-n ä- k-l-. -------------- Maten är kall. 0
To ja nisam naručio / naručila. Det-d-r -a- ja--inte bes--ll-. Det där har jag inte beställt. D-t d-r h-r j-g i-t- b-s-ä-l-. ------------------------------ Det där har jag inte beställt. 0

Jezik i reklama

Reklame predstavljaju poseban oblik komunikacije. Njihov cilj je da se uspostavi kontakt između proizvođača i potrošača. Kao i svaka vrsta komunikacije i ova ima dugu istoriju. Gostionice ili političari su se reklamirali još u antičko doba. Jezik reklamiranja upotrebljava posebne retoričke elemente. Zbog svog cilja on spada u planiranu komunikaciju. Mora probuditi našu pažnju; naši interesi se moraju pobuditi. No prije svega bismo trebali zaželjeti proizvod a potom ga kupiti. Jezik reklama je stoga većinom vrlo jednostavan. Koriste se jednostavni slogani i malo riječi. Na taj način bi se sadržaji trebali dobro urezati u našu memoriju. Određene vrste riječi poput pridjeva i superlativa se pojavljuju često. One opisuju proizvod posebno pogodnim i korisnim. Jezik oglašavanja je stoga većinom vrlo pozitivan. Zanimljivo je da na jezik oglašavanja uvijek utječe kultura. To znači da nam jezik oglašavanja govori mnogo o društvu. Danas u mnogim zemljama prevladavaju pojmovi poput ‘ljepotа’ i ‘mladost’. Riječi ‘budućnost’ i ‘sigurnost’ se takođe često pojavljuju. U zapadnom društvu se rado koristi engleski jezik. Engleski se smatra modernim i međunarodnim jezikom. Zato je podoban za opis tehničkih proizvoda. Elementi iz romantičnih jezika predstavljaju užitak i strast. Često se koriste kod prehrambenih namirnica i kozmetike. Korištenje dijalekta naglašava vrijednosti poput domovine i tradicije. Nazivi proizvoda su često neologizmi, dakle novonastale riječi. Većinom nemaju nikakvo značenje već samo ugodno zvuče. Međutim, neki nazivi proizvoda zaista mogu napraviti cijelu karijeru! Naziv usisavača je čak postao glagol – to hoover !
Da li ste to znali?
Holandski spada u grupu zapadnogermanskih jezika. To znači da je srodan s njemačkim i engleskim. Holandski je maternji jezik za oko 25 miliona ljudi. Većina njih živi u Holandiji i Belgiji. Ali holandski se govori i u Indoneziji i Surinamu. Razlog tome je što je Holandija prije bila kolonijalna sila. Tako je holandski bio baza za razne kreolske jezike. I južnoafrički afrikaans je nastao iz holandskog. To je najmlađi član germanske jezičke porodice. Za holandski su karakteristične mnoge riječi iz drugih jezika. Posebno snažan utjecaj je prije imao francuski. Često su preuzimane i riječi iz njemačkog. Već nekoliko desetljeća u ovaj jezik dolazi sve više engleskih riječi. Neki se zato plaše da će holandski u budućnosti potpuno nestati.