Knjiga fraza

bs U restoranu 2   »   bg В ресторанта 2

30 [trideset]

U restoranu 2

U restoranu 2

30 [трийсет]

30 [triyset]

В ресторанта 2

[V restoranta 2]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bugarski Igra Više
Sok od jabuke, molim. Е--н-я--лко--сок,-моля. Един ябълков сок, моля. Е-и- я-ъ-к-в с-к- м-л-. ----------------------- Един ябълков сок, моля. 0
Ed-- -----ko---ok- mo-ya. Edin yabylkov sok, molya. E-i- y-b-l-o- s-k- m-l-a- ------------------------- Edin yabylkov sok, molya.
Limunadu, molim. Е-на лимона-а, -ол-. Една лимонада, моля. Е-н- л-м-н-д-, м-л-. -------------------- Една лимонада, моля. 0
E-na -i-o--da----ly-. Edna limonada, molya. E-n- l-m-n-d-, m-l-a- --------------------- Edna limonada, molya.
Sok od paradajza, molim. Един-до-ат-н-с------ля. Един доматен сок, моля. Е-и- д-м-т-н с-к- м-л-. ----------------------- Един доматен сок, моля. 0
E--n--om--en----,--ol-a. Edin domaten sok, molya. E-i- d-m-t-n s-k- m-l-a- ------------------------ Edin domaten sok, molya.
Ja bih rado čašu crvenog vina. Би- --к-л-- и-------а-- ч--в-н--ви--. Бих искал / искала чаша червено вино. Б-х и-к-л / и-к-л- ч-ш- ч-р-е-о в-н-. ------------------------------------- Бих искал / искала чаша червено вино. 0
B-k- ----l / --k--a-cha----c-e--eno v--o. Bikh iskal / iskala chasha cherveno vino. B-k- i-k-l / i-k-l- c-a-h- c-e-v-n- v-n-. ----------------------------------------- Bikh iskal / iskala chasha cherveno vino.
Ja bih rado čašu bijelog vina. Би- и-к-л-----к-л--ч--а-бя------о. Бих искал / искала чаша бяло вино. Б-х и-к-л / и-к-л- ч-ш- б-л- в-н-. ---------------------------------- Бих искал / искала чаша бяло вино. 0
Bik- i---l --i-k-la --a--a----l---i--. Bikh iskal / iskala chasha byalo vino. B-k- i-k-l / i-k-l- c-a-h- b-a-o v-n-. -------------------------------------- Bikh iskal / iskala chasha byalo vino.
Ja bih rado flašu šampanjca. Бих-ис-ал / ----л--ча-а-бутил-- шамп----о. Бих искал / искала чаша бутилка шампанско. Б-х и-к-л / и-к-л- ч-ш- б-т-л-а ш-м-а-с-о- ------------------------------------------ Бих искал / искала чаша бутилка шампанско. 0
Bi-h--sk-l----s-a-- --asha b-tilk- s-----n---. Bikh iskal / iskala chasha butilka shampansko. B-k- i-k-l / i-k-l- c-a-h- b-t-l-a s-a-p-n-k-. ---------------------------------------------- Bikh iskal / iskala chasha butilka shampansko.
Voliš li ribu? Об--а--л- -и--? Обичаш ли риба? О-и-а- л- р-б-? --------------- Обичаш ли риба? 0
O-icha-h -i rib-? Obichash li riba? O-i-h-s- l- r-b-? ----------------- Obichash li riba?
Voliš li govedinu? О--чаш-л- г-----о м-со? Обичаш ли говеждо месо? О-и-а- л- г-в-ж-о м-с-? ----------------------- Обичаш ли говеждо месо? 0
Obi-h-sh--i-go-ez--- m-s-? Obichash li govezhdo meso? O-i-h-s- l- g-v-z-d- m-s-? -------------------------- Obichash li govezhdo meso?
Voliš li svinjetinu? О--чаш-ли ---нско м---? Обичаш ли свинско месо? О-и-а- л- с-и-с-о м-с-? ----------------------- Обичаш ли свинско месо? 0
Obic-a-h l---vinsko-m---? Obichash li svinsko meso? O-i-h-s- l- s-i-s-o m-s-? ------------------------- Obichash li svinsko meso?
Htio / htjela bih nešto bez mesa. Бих----а- / --ка-а не-о-без м--о. Бих искал / искала нещо без месо. Б-х и-к-л / и-к-л- н-щ- б-з м-с-. --------------------------------- Бих искал / искала нещо без месо. 0
B--- --k-----i-k-l- --sh-h- b-z-----. Bikh iskal / iskala neshcho bez meso. B-k- i-k-l / i-k-l- n-s-c-o b-z m-s-. ------------------------------------- Bikh iskal / iskala neshcho bez meso.
Htio / htjela bih platu sa povrćem. Би- --ка- ----к-ла --ат- --- з-л----ци. Бих искал / искала плато със зеленчуци. Б-х и-к-л / и-к-л- п-а-о с-с з-л-н-у-и- --------------------------------------- Бих искал / искала плато със зеленчуци. 0
B-kh is-a- --is-a-- pla---s-s -e--n--utsi. Bikh iskal / iskala plato sys zelenchutsi. B-k- i-k-l / i-k-l- p-a-o s-s z-l-n-h-t-i- ------------------------------------------ Bikh iskal / iskala plato sys zelenchutsi.
Htio / htjela bih nešto što ne traje dugo. Б-- -ск-л / ис--л- --щ-, --ето -е--риго------р-о. Бих искал / искала нещо, което се приготвя бързо. Б-х и-к-л / и-к-л- н-щ-, к-е-о с- п-и-о-в- б-р-о- ------------------------------------------------- Бих искал / искала нещо, което се приготвя бързо. 0
B-kh -sk------s---- -esh---,---e----e p-i-----a--yrzo. Bikh iskal / iskala neshcho, koeto se prigotvya byrzo. B-k- i-k-l / i-k-l- n-s-c-o- k-e-o s- p-i-o-v-a b-r-o- ------------------------------------------------------ Bikh iskal / iskala neshcho, koeto se prigotvya byrzo.
Želite li to s rižom? Ж--а-те-л--то-- с-о-и-? Желаете ли това с ориз? Ж-л-е-е л- т-в- с о-и-? ----------------------- Желаете ли това с ориз? 0
Z-e----e--i t--a-------? Zhelaete li tova s oriz? Z-e-a-t- l- t-v- s o-i-? ------------------------ Zhelaete li tova s oriz?
Želite li to s tjesteninom? Же---т---- това-- па-та? Желаете ли това с паста? Ж-л-е-е л- т-в- с п-с-а- ------------------------ Желаете ли това с паста? 0
Z-e--ete-l- -ova-s -as-a? Zhelaete li tova s pasta? Z-e-a-t- l- t-v- s p-s-a- ------------------------- Zhelaete li tova s pasta?
Želite li to s krompirom? Желает---и т-ва-- к-р-оф-? Желаете ли това с картофи? Ж-л-е-е л- т-в- с к-р-о-и- -------------------------- Желаете ли това с картофи? 0
Z--l-ete-l- -ov- - k-rt-f-? Zhelaete li tova s kartofi? Z-e-a-t- l- t-v- s k-r-o-i- --------------------------- Zhelaete li tova s kartofi?
To mi nije ukusno. Т--а н-------сно. Това не е вкусно. Т-в- н- е в-у-н-. ----------------- Това не е вкусно. 0
T-v--n---- ----n-. Tova ne ye vkusno. T-v- n- y- v-u-n-. ------------------ Tova ne ye vkusno.
Jelo je hladno. Х--ната е-с-у-ена. Храната е студена. Х-а-а-а е с-у-е-а- ------------------ Храната е студена. 0
Kh--nat- -- s--d---. Khranata ye studena. K-r-n-t- y- s-u-e-a- -------------------- Khranata ye studena.
To ja nisam naručio / naručila. Не --м по---в-- --п--ъ-ва----ов-. Не съм поръчвал / поръчвала това. Н- с-м п-р-ч-а- / п-р-ч-а-а т-в-. --------------------------------- Не съм поръчвал / поръчвала това. 0
N--sy- -o-yc-va-----o---hvala----a. Ne sym porychval / porychvala tova. N- s-m p-r-c-v-l / p-r-c-v-l- t-v-. ----------------------------------- Ne sym porychval / porychvala tova.

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

Nije pronađen nijedan video!

Jezik i reklama

Reklame predstavljaju poseban oblik komunikacije. Njihov cilj je da se uspostavi kontakt između proizvođača i potrošača. Kao i svaka vrsta komunikacije i ova ima dugu istoriju. Gostionice ili političari su se reklamirali još u antičko doba. Jezik reklamiranja upotrebljava posebne retoričke elemente. Zbog svog cilja on spada u planiranu komunikaciju. Mora probuditi našu pažnju; naši interesi se moraju pobuditi. No prije svega bismo trebali zaželjeti proizvod a potom ga kupiti. Jezik reklama je stoga većinom vrlo jednostavan. Koriste se jednostavni slogani i malo riječi. Na taj način bi se sadržaji trebali dobro urezati u našu memoriju. Određene vrste riječi poput pridjeva i superlativa se pojavljuju često. One opisuju proizvod posebno pogodnim i korisnim. Jezik oglašavanja je stoga većinom vrlo pozitivan. Zanimljivo je da na jezik oglašavanja uvijek utječe kultura. To znači da nam jezik oglašavanja govori mnogo o društvu. Danas u mnogim zemljama prevladavaju pojmovi poput ‘ljepotа’ i ‘mladost’. Riječi ‘budućnost’ i ‘sigurnost’ se takođe često pojavljuju. U zapadnom društvu se rado koristi engleski jezik. Engleski se smatra modernim i međunarodnim jezikom. Zato je podoban za opis tehničkih proizvoda. Elementi iz romantičnih jezika predstavljaju užitak i strast. Često se koriste kod prehrambenih namirnica i kozmetike. Korištenje dijalekta naglašava vrijednosti poput domovine i tradicije. Nazivi proizvoda su često neologizmi, dakle novonastale riječi. Većinom nemaju nikakvo značenje već samo ugodno zvuče. Međutim, neki nazivi proizvoda zaista mogu napraviti cijelu karijeru! Naziv usisavača je čak postao glagol – to hoover !
Da li ste to znali?
Holandski spada u grupu zapadnogermanskih jezika. To znači da je srodan s njemačkim i engleskim. Holandski je maternji jezik za oko 25 miliona ljudi. Većina njih živi u Holandiji i Belgiji. Ali holandski se govori i u Indoneziji i Surinamu. Razlog tome je što je Holandija prije bila kolonijalna sila. Tako je holandski bio baza za razne kreolske jezike. I južnoafrički afrikaans je nastao iz holandskog. To je najmlađi član germanske jezičke porodice. Za holandski su karakteristične mnoge riječi iz drugih jezika. Posebno snažan utjecaj je prije imao francuski. Često su preuzimane i riječi iz njemačkog. Već nekoliko desetljeća u ovaj jezik dolazi sve više engleskih riječi. Neki se zato plaše da će holandski u budućnosti potpuno nestati.