Knjiga fraza

bs Javni lokalni saobraćaj   »   da Lokaltrafik

36 [trideset i šest]

Javni lokalni saobraćaj

Javni lokalni saobraćaj

36 [seksogtredive]

Lokaltrafik

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski danski Igra Više
Gdje je autobuska stanica? H--r er--u-----pe-te---? Hvor er busstoppestedet? H-o- e- b-s-t-p-e-t-d-t- ------------------------ Hvor er busstoppestedet? 0
Koji autobus vozi u centar? Hvi-ke- -us-k-rer --l -e-t--m? Hvilken bus kører til centrum? H-i-k-n b-s k-r-r t-l c-n-r-m- ------------------------------ Hvilken bus kører til centrum? 0
Koju liniju moram uzeti? Hv-lken-linje -k-l-je- -ag-? Hvilken linje skal jeg tage? H-i-k-n l-n-e s-a- j-g t-g-? ---------------------------- Hvilken linje skal jeg tage? 0
Moram li presjedati? S-al-je-----f--? Skal jeg skifte? S-a- j-g s-i-t-? ---------------- Skal jeg skifte? 0
Gdje moram presjesti? H-----ka--jeg --i-t-? Hvor skal jeg skifte? H-o- s-a- j-g s-i-t-? --------------------- Hvor skal jeg skifte? 0
Koliko košta karta? Hv-- -o-ter----b---et? Hvad koster en billet? H-a- k-s-e- e- b-l-e-? ---------------------- Hvad koster en billet? 0
Koliko stanica ima do centra? Hvor-ma--- s-o-peste-e-----d-r ti--c-ntru-? Hvor mange stoppesteder er der til centrum? H-o- m-n-e s-o-p-s-e-e- e- d-r t-l c-n-r-m- ------------------------------------------- Hvor mange stoppesteder er der til centrum? 0
Morate ovdje izaći. D- --al----he-. Du skal af her. D- s-a- a- h-r- --------------- Du skal af her. 0
Morate izaći nazad. D--skal---å-af-ba-----. Du skal stå af bagerst. D- s-a- s-å a- b-g-r-t- ----------------------- Du skal stå af bagerst. 0
Sljedeći metro dolazi za 5 minuta. Det n-ste (---ro-t-g--om-er-om 5-m--ut---. Det næste (metro)tog kommer om 5 minutter. D-t n-s-e (-e-r-)-o- k-m-e- o- 5 m-n-t-e-. ------------------------------------------ Det næste (metro)tog kommer om 5 minutter. 0
Sljedeći tramvaj dolazi za 10 minuta. D-n-n--t---p--v-g- ko-----------min-tter. Den næste sporvogn kommer om 10 minutter. D-n n-s-e s-o-v-g- k-m-e- o- 1- m-n-t-e-. ----------------------------------------- Den næste sporvogn kommer om 10 minutter. 0
Sljedeći autobus dolazi za 15 minuta. De--n--te bu--k-mm----m 1--m-n---e-. Den næste bus kommer om 15 minutter. D-n n-s-e b-s k-m-e- o- 1- m-n-t-e-. ------------------------------------ Den næste bus kommer om 15 minutter. 0
Kada vozi zadnji metro? H-orn-r--år d-- si---e --e-------? Hvornår går det sidste (metro)tog? H-o-n-r g-r d-t s-d-t- (-e-r-)-o-? ---------------------------------- Hvornår går det sidste (metro)tog? 0
Kada vozi zadnji tramvaj? H-or--r g-r-d-n--i-s-- sporvog-? Hvornår går den sidste sporvogn? H-o-n-r g-r d-n s-d-t- s-o-v-g-? -------------------------------- Hvornår går den sidste sporvogn? 0
Kada vozi zadnji autobus? H-o-n-r --r -en--id--e--us? Hvornår går den sidste bus? H-o-n-r g-r d-n s-d-t- b-s- --------------------------- Hvornår går den sidste bus? 0
Imate li voznu kartu? H-r-du-k----o--? Har du kørekort? H-r d- k-r-k-r-? ---------------- Har du kørekort? 0
Voznu kartu? – Ne, nemam. Et --re----? – -e-,-det har---- i---. Et kørekort? – Nej, det har jeg ikke. E- k-r-k-r-? – N-j- d-t h-r j-g i-k-. ------------------------------------- Et kørekort? – Nej, det har jeg ikke. 0
Onda morate platiti kaznu. Så s--l ---b----e -- ---e. Så skal du betale en bøde. S- s-a- d- b-t-l- e- b-d-. -------------------------- Så skal du betale en bøde. 0

Razvoj jezika

Jasno je zašto međusobno komuniciramo. Želimo razmijeniti ideje i razumjeti se. S druge strane, manje je jasno kako je tačno nastao jezik. Postoje različite teorije u svezi s tim. Međutim, sigurno je da je jezik jedan stari fenomen. Preduslov za govor bila su određena tjelesna obilježja. Ona su bila nužna za stvaranje zvukova. Već su neandertalci imali sposobnost da koriste svoj glas. Na taj način su se razlikovali od životinja. Osim toga, prodoran i snažan glas je bio potreban za odbranu. Na taj je način čovjek mogao zaprijetiti i uplašiti neprijatelje. Tada se već proizvodilo oruđe i koristila vatra. To znanje se nekako moralo prenijeti dalje. Jezik je bio bitan i zbog grupnog lova. Među ljudima je jednostavan oblik komunikacije postojao već prije 2 miliona godina. Prvi jezički elementi bili su znakovi i gestovi. Međutim, ljudi su se htjeli sporazumijevati i u tami. Pritom su morali pričati bez da se vide. Stoga se razvio glas koji je zamijenio gestove. Jezik u današnjem smislu je star barem 50.000 godina. Kad je Homo sapiens napustio Afriku, raširio je jezik po cijelom svijetu. Jezici su se razdvojili u različitim predjelima. Time su se razvile različite porodice jezika. Sadržavale su samo osnove jezičkih sistema. Prvi jezici su bili puno jednostavniji od današnjih. Dalje su se razvijali kroz gramatiku, fonologiju i semantiku. Moglo bi se reći da različiti jezici predstavljaju različita rješenja. Međutim, problem je uvijek isti: Kako da pokažem ono što mislim?
Da li ste to znali?
Brazilski portugalski spada u romanske jezike. Nastao je iz evropskog portugalskog. Donesen je tokom kolonijalne politike Portugala sve do Južne Amerike. Danas je Brazil najveća nacija na svijetu koja govori portugalski. Oko 190 miliona ljudi govori brazilski portugalski kao maternji jezik. A jezik ima i velik utjecaj na druge južnoameričke zemlje… Čak postoji miješani jezik koji sadrži portugalske i španske elemente. Prije se Brazil jezički usko orijentirao na svoj evropski uzor. Od 1930. probudila se nova svijest za brazilsku kulturu. Brazilci su bili ponosni na svoj jezik pa su željeli jače naglasiti njegove posebnosti. Ali bilo je stalno i napora da se ova dva jezika ne razdvajaju. U međuvremenu postoji, na primjer, sporazum o zajedničkom pravopisu. Najveća razlika između dva varijeteta danas se ogleda u izgovoru. U brazilskom jezičkom fondu ima nekoliko pojmova iz indijanskog jezika kojih nema u Evropi. Otkrijte ovaj uzbudljivi jezik koji spada u najvažnije jezike na svijetu!