Knjiga fraza

bs nešto obrazložiti 3   »   ku giving reasons 3

77 [sedamdeset i sedam]

nešto obrazložiti 3

nešto obrazložiti 3

77 [heftê û heft]

giving reasons 3

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski kurdski (kurmanji) Igra Više
Zašto ne jedete tortu? Hû- -i bo--i-t-rt----n-x-i-? Hûn ji bo çi turtayê naxwin? H-n j- b- ç- t-r-a-ê n-x-i-? ---------------------------- Hûn ji bo çi turtayê naxwin? 0
Ja moram smršati. Di---------- b-d-m. Divê ez kîlo bidim. D-v- e- k-l- b-d-m- ------------------- Divê ez kîlo bidim. 0
Ja je ne jedem, jer moram smršati. Ji b---k- ---ê ez ---o-bi-im -ikar-- w-----wi-. Ji ber ku divê ez kîlo bidim nikarim wê bixwim. J- b-r k- d-v- e- k-l- b-d-m n-k-r-m w- b-x-i-. ----------------------------------------------- Ji ber ku divê ez kîlo bidim nikarim wê bixwim. 0
Zašto ne pijete pivo? Hûn ji-bo--i --ra----a-e-w--? Hûn ji bo çi bîrayê navexwin? H-n j- b- ç- b-r-y- n-v-x-i-? ----------------------------- Hûn ji bo çi bîrayê navexwin? 0
Ja moram još voziti. Divê -z -î- t-ri--ê-ê bi---m. Divê ez hîn tirimpêlê biajom. D-v- e- h-n t-r-m-ê-ê b-a-o-. ----------------------------- Divê ez hîn tirimpêlê biajom. 0
Ja ga ne pijem, jer još moram voziti. Ji--e-----d-vê e--hî- t-ri--êlê bi--om,--avexw--. Ji ber ku divê ez hîn tirimpêlê biajom, navexwim. J- b-r k- d-v- e- h-n t-r-m-ê-ê b-a-o-, n-v-x-i-. ------------------------------------------------- Ji ber ku divê ez hîn tirimpêlê biajom, navexwim. 0
Zašto ne piješ kafu? T--ji-b--ç--qehw-yê-n-v----? Tu ji bo çi qehweyê navexwî? T- j- b- ç- q-h-e-ê n-v-x-î- ---------------------------- Tu ji bo çi qehweyê navexwî? 0
Hladna je. S-r -û-e. Sar bûye. S-r b-y-. --------- Sar bûye. 0
Ja je ne pijem, jer je hladna. E- -ê-navex----j---e- ----a------. Ez wê navexwim ji ber ku sar bûye. E- w- n-v-x-i- j- b-r k- s-r b-y-. ---------------------------------- Ez wê navexwim ji ber ku sar bûye. 0
Zašto ne piješ čaj? T- -i ç- ç-y--nave--î? Tu ji çi çayê navexwî? T- j- ç- ç-y- n-v-x-î- ---------------------- Tu ji çi çayê navexwî? 0
Nemam šećera. Ş-k-rê -in ----. Şekirê min tune. Ş-k-r- m-n t-n-. ---------------- Şekirê min tune. 0
Ja ga ne pijem, jer nemam šećera. E- -- nav-x----l-w-a--ek--- -in--u-e. Ez wê navexwim lewra şekirê min tune. E- w- n-v-x-i- l-w-a ş-k-r- m-n t-n-. ------------------------------------- Ez wê navexwim lewra şekirê min tune. 0
Zašto ne jedete supu? Tu--- bo--- ş-rbe-ê -a-e---? Tu ji bo çi şorbeyê navexwî? T- j- b- ç- ş-r-e-ê n-v-x-î- ---------------------------- Tu ji bo çi şorbeyê navexwî? 0
Ja je nisam naručio / naručila. Min ew -e---st-b-. Min ew nexwestibû. M-n e- n-x-e-t-b-. ------------------ Min ew nexwestibû. 0
Ja je ne jedem, jer je nisam naručio / naručila. Ez na--x--m ---b-------in-e- nexw-s-i-û. Ez navexwim ji ber ku min ew nexwestibû. E- n-v-x-i- j- b-r k- m-n e- n-x-e-t-b-. ---------------------------------------- Ez navexwim ji ber ku min ew nexwestibû. 0
Zašto ne jedete meso? H-n ji--o çi g--tî-------? Hûn ji bo çi goştî navwin? H-n j- b- ç- g-ş-î n-v-i-? -------------------------- Hûn ji bo çi goştî navwin? 0
Ja sam vegeterijanac. E- vej--e-yan-i-. Ez vejeteryan im. E- v-j-t-r-a- i-. ----------------- Ez vejeteryan im. 0
Ja ga ne jedem, jer sam vegeterijanac. Ew wî na-wim j--b-r--u -z ---ete---n---. Ew wî naxwim ji ber ku ez vejeteryan im. E- w- n-x-i- j- b-r k- e- v-j-t-r-a- i-. ---------------------------------------- Ew wî naxwim ji ber ku ez vejeteryan im. 0

Gestiuliranje pomaže kod učenja vokabulara

Kad učimo vokabular, naš mozak je jako zaposlen. Mora pohraniti svaku novu riječ. Mozgu se pri učenju može i pomoći. To se postiže gestikuliranjem. Gestikuliranje pomaže našem pamćenju. Bolje pamtimo riječi ako pritom koristimo gestikulaciju. To je jasno dokazano istraživanjem. Istraživači su ispitanicima dali da nauče vokabular. Te riječi zapravo nisu postojale. Pripadale su umjetnom jeziku. Ispitanici su neke riječi bile prenesene gestikuliranjem. To znači da ispitanici nisu samo slušali ili čitali riječi. Ispitanici su koristeći geste takođe i oponašali značenje riječi. Za vrijeme učenja im se mjerila moždana aktivnost. Pritom su istraživači došli do zanimljivog otkrića. Kod učenja riječi uz geste bilo je aktivno više područja mozga. Uz aktivnosti u centru za govor izmjerena je i senzomotorička aktivnost. Ta dodatna moždana aktivnost utječe na naše pamćenje. Učenje uz gestikuliranje uzrokuje formiranje složenih mreža. Te mreže pohranjuju novu riječ na više mjesta u mozgu. Na taj način se vokabular može učinkovitije obraditi. Kad ih želimo koristiti, naš mozak ih brže pronalazi. Takođe se bolje pohranjuju. Važno je, međutim, da je gestikuliranje povezano s riječi. Naš mozak prepoznaje kad se riječ i gestikuliranje ne slažu. Nove spoznaje bi mogle dovesti do novih metoda podučavanja. Ljudi koji znaju malo o jezicima često uče sporo. Možda će učiti lakše ako riječi oponašaju fizički...