Zbirka izraza

hr Brojati   »   ka რიცხვები

7 [sedam]

Brojati

Brojati

7 [შვიდი]

7 [shvidi]

რიცხვები

[ritskhvebi]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski gruzijski igra Više
Ja brojim: ვით-ლ-: ვითვლი: ვ-თ-ლ-: ------- ვითვლი: 0
vi---i: vitvli: v-t-l-: ------- vitvli:
jedan, dva, tri ერთი, ო--- ს--ი ერთი, ორი, სამი ე-თ-, ო-ი- ს-მ- --------------- ერთი, ორი, სამი 0
e-ti- ori- ---i erti, ori, sami e-t-, o-i- s-m- --------------- erti, ori, sami
Brojim do tri. ვ---ლი -ამა---. ვითვლი სამამდე. ვ-თ-ლ- ს-მ-მ-ე- --------------- ვითვლი სამამდე. 0
v--vl- -a--md-. vitvli samamde. v-t-l- s-m-m-e- --------------- vitvli samamde.
Ja brojim dalje: ვაგ-ძე-ებ ---ას: ვაგრძელებ თვლას: ვ-გ-ძ-ლ-ბ თ-ლ-ს- ---------------- ვაგრძელებ თვლას: 0
v-g------b--vla-: vagrdzeleb tvlas: v-g-d-e-e- t-l-s- ----------------- vagrdzeleb tvlas:
četiri, pet, šest, ოთ--,-ხ-თი, ექვს-, ოთხი, ხუთი, ექვსი, ო-ხ-, ხ-თ-, ე-ვ-ი- ------------------ ოთხი, ხუთი, ექვსი, 0
o--h-,--hu--, e-v--, otkhi, khuti, ekvsi, o-k-i- k-u-i- e-v-i- -------------------- otkhi, khuti, ekvsi,
sedam, osam, devet შ-იდი----ა,-ცხ-ა შვიდი, რვა, ცხრა შ-ი-ი- რ-ა- ც-რ- ---------------- შვიდი, რვა, ცხრა 0
s-v-di--r--- ---hra shvidi, rva, tskhra s-v-d-, r-a- t-k-r- ------------------- shvidi, rva, tskhra
Brojim. მე ვ-თვლ-. მე ვითვლი. მ- ვ-თ-ლ-. ---------- მე ვითვლი. 0
me----vl-. me vitvli. m- v-t-l-. ---------- me vitvli.
Brojiš. შე- ი----. შენ ითვლი. შ-ნ ი-ვ-ი- ---------- შენ ითვლი. 0
s-e--i--li. shen itvli. s-e- i-v-i- ----------- shen itvli.
Broji. ი- ით-ლი-. ის ითვლის. ი- ი-ვ-ი-. ---------- ის ითვლის. 0
is-i----s. is itvlis. i- i-v-i-. ---------- is itvlis.
Jedan. Prvi. ე---.---რ-ელი. ერთი. პირველი. ე-თ-. პ-რ-ე-ი- -------------- ერთი. პირველი. 0
er--.-p--rv-l-. erti. p'irveli. e-t-. p-i-v-l-. --------------- erti. p'irveli.
Dva. Drugi. ორი- მ-ორე. ორი. მეორე. ო-ი- მ-ო-ე- ----------- ორი. მეორე. 0
o--. -eo-e. ori. meore. o-i- m-o-e- ----------- ori. meore.
Tri. Treći. სამი- მე----. სამი. მესამე. ს-მ-. მ-ს-მ-. ------------- სამი. მესამე. 0
sami--m-s--e. sami. mesame. s-m-. m-s-m-. ------------- sami. mesame.
Četiri. Četvrti. ო-ხ-- -ე-თხ-. ოთხი. მეოთხე. ო-ხ-. მ-ო-ხ-. ------------- ოთხი. მეოთხე. 0
otkhi- m-o-kh-. otkhi. meotkhe. o-k-i- m-o-k-e- --------------- otkhi. meotkhe.
Pet. Peti. ხუთი. -ე-უთე. ხუთი. მეხუთე. ხ-თ-. მ-ხ-თ-. ------------- ხუთი. მეხუთე. 0
kh-t-.-m-khut-. khuti. mekhute. k-u-i- m-k-u-e- --------------- khuti. mekhute.
Šest. Šesti. ე----. მ-ექვ--. ექვსი. მეექვსე. ე-ვ-ი- მ-ე-ვ-ე- --------------- ექვსი. მეექვსე. 0
ekv--. mee-vse. ekvsi. meekvse. e-v-i- m-e-v-e- --------------- ekvsi. meekvse.
Sedam. Sedmi. შვიდ---მე-ვ--ე. შვიდი. მეშვიდე. შ-ი-ი- მ-შ-ი-ე- --------------- შვიდი. მეშვიდე. 0
s---d-. ----v-de. shvidi. meshvide. s-v-d-. m-s-v-d-. ----------------- shvidi. meshvide.
Osam. Osmi. რ--. -ერ--. რვა. მერვე. რ-ა- მ-რ-ე- ----------- რვა. მერვე. 0
r-a.-me--e. rva. merve. r-a- m-r-e- ----------- rva. merve.
Devet. Deveti. ც--ა. მე-ხ-ე. ცხრა. მეცხრე. ც-რ-. მ-ც-რ-. ------------- ცხრა. მეცხრე. 0
tskhra--mets--r-. tskhra. metskhre. t-k-r-. m-t-k-r-. ----------------- tskhra. metskhre.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

Video nije pronađen!

Mišljenje i jezik

Naše mišljenje ovisi o našem jeziku. Pri razmišljanju “pričamo” sami sa sobom. Pritom jezik utječe na naš pogled na svijet. No je li moguće jednako razmišljati usprkos različitim jezicima? Ili razmišljamo li drugačije jer govorimo različite jezike? Svaki narod ima svoje jezičko blago. U nekim jezicima nedostaju određene riječi. Postoje narodi koji ne razlikuju između plave i zelene boje. Koriste istu riječ za obje boje. Također lošije raspoznaju boje od ostalih naroda! Ne raspoznaju nijanse boja kao ni sekundarne boje. Ti govornici imaju poteškoća u opisivanju boja. Drugi jezici imaju tek nekoliko riječi za brojeve. Njihovi govornici puno lošije broje. Također postoje jezici koji ne poznaju lijevo i desno . U tim jezicima ljudi raspoznaju sjever i jug, istok i zapad. Oni se mogu jako dobro geografski orijentirati. No pojmove desno i lijevo ne razumiju. Naravno da na naše razmišljanje ne utječe samo jezik. Naše misli također oblikuje okolina i naša svakodnevica. Koja je, znači, uloga jezika? Postavlja li on granice našim mislima? Ili imamo riječi samo za ono o čemu razmišljamo? Što je uzrok, što je posljedica? Sva ova pitanja još uvijek nisu razjašnjena. Ona zaokupljaju znanstvenike koji se bave istraživanjem mozga i jezikoslovce. Međutim, ova tema se tiče svih nas... Ti si ono što govoriš?!
Dali si znao?
Danski je maternji jezik oko 5 milijuna ljudi. Spada u porodicu sjevernogermanskih jezika. To znači da je u srodstvu sa švedskim i norveškim. Jezički fond ova tri jezika je skoro identičan. Tko govori jedan od ovih jezika, razumije znači i druga dva. Neki zato sumnjaju da su skandinavski jezici različiti jezici. To bi mogle biti i regionalne varijante jednog jedinog jezika. Sam danski se dijeli naravno na različita narječja. Njih, međutim, sve više potiskuje standardni jezik. Zato, s druge strane, posebno u gradskim područjima Danske nastaje sve više novih narječja. Nazivaju se i sociolekti. Kod sociolekata izgovor odaje dob i socijalni status govornika. Ovaj fenomen je tipičan za danski jezik. U drugim jezicima je to puno manje izraženo. Međutim, to čini danski posebno uzbudljivim jezikom...