Zbirka izraza

hr Brojati   »   ti ቁጽርታት

7 [sedam]

Brojati

Brojati

7 [ሸውዓተ]

7 [shewi‘ate]

ቁጽርታት

[k’uts’iritati]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski tigrinja igra Više
Ja brojim: ኣ------፥ ኣነ እቖጽር፥ ኣ- እ-ጽ-፥ -------- ኣነ እቖጽር፥ 0
an--i--’ots---i፥ ane ik-’ots’iri፥ a-e i-̱-o-s-i-i- ---------------- ane iḵ’ots’iri፥
jedan, dva, tri ሓደ- ክ-ተ፣ -ለ-ተ ሓደ፣ ክልተ፣ ሰለስተ ሓ-፣ ክ-ተ- ሰ-ስ- ------------- ሓደ፣ ክልተ፣ ሰለስተ 0
ḥa--- k-li-e፣----e-ite h-ade፣ kilite፣ selesite h-a-e- k-l-t-፣ s-l-s-t- ----------------------- ḥade፣ kilite፣ selesite
Brojim do tri. ኣ- -ሳብ --ስተ-----። ኣነ ክሳብ ሰለስተ እቖጽር። ኣ- ክ-ብ ሰ-ስ- እ-ጽ-። ----------------- ኣነ ክሳብ ሰለስተ እቖጽር። 0
a-e-kisabi se-es--e-iḵ--------። ane kisabi selesite ik-’ots’iri። a-e k-s-b- s-l-s-t- i-̱-o-s-i-i- -------------------------------- ane kisabi selesite iḵ’ots’iri።
Ja brojim dalje: ኣ- ቀ---እ---’የ። ኣነ ቀጺለ እቖጽር’የ። ኣ- ቀ-ለ እ-ጽ-’-። -------------- ኣነ ቀጺለ እቖጽር’የ። 0
a-e-k’e-s’īl--i-̱’-ts’-ri--e። ane k’ets’īle ik-’ots’iri’ye። a-e k-e-s-ī-e i-̱-o-s-i-i-y-። ----------------------------- ane k’ets’īle iḵ’ots’iri’ye።
četiri, pet, šest, ኣ----፣-ሓ--ተ- ---ተ ኣርባዕተ፣ ሓሙሽተ፣ ሽዱሽተ ኣ-ባ-ተ- ሓ-ሽ-፣ ሽ-ሽ- ----------------- ኣርባዕተ፣ ሓሙሽተ፣ ሽዱሽተ 0
ari-a‘it-፣-ḥamus-i--፣ s----s-ite ariba‘ite፣ h-amushite፣ shidushite a-i-a-i-e- h-a-u-h-t-፣ s-i-u-h-t- --------------------------------- ariba‘ite፣ ḥamushite፣ shidushite
sedam, osam, devet ሸውዓ-- ---ተ፣ ት--ተ ሸውዓተ፣ ሸሞንተ፣ ትሽዓተ ሸ-ዓ-፣ ሸ-ን-፣ ት-ዓ- ---------------- ሸውዓተ፣ ሸሞንተ፣ ትሽዓተ 0
s--w--a--፣ s------t-- --s-i--te shewi‘ate፣ shemonite፣ tishi‘ate s-e-i-a-e- s-e-o-i-e- t-s-i-a-e ------------------------------- shewi‘ate፣ shemonite፣ tishi‘ate
Brojim. ኣነ-እ---። ኣነ እቖጽር። ኣ- እ-ጽ-። -------- ኣነ እቖጽር። 0
an- i-̱’-ts-i-i። ane ik-’ots’iri። a-e i-̱-o-s-i-i- ---------------- ane iḵ’ots’iri።
Brojiš. ንስ--ትቖ--። ንስኻ ትቖጽር። ን-ኻ ት-ጽ-። --------- ንስኻ ትቖጽር። 0
ni--ẖ--tik--o-s-ir-። nisih-a tik-’ots’iri። n-s-h-a t-k-’-t-’-r-። --------------------- nisiẖa tiḵ’ots’iri።
Broji. ንሱ---ጽር። ንሱ ይቖጽር። ን- ይ-ጽ-። -------- ንሱ ይቖጽር። 0
n----y--̱’o-s’i--። nisu yik-’ots’iri። n-s- y-k-’-t-’-r-። ------------------ nisu yiḵ’ots’iri።
Jedan. Prvi. ሓ-። -ቲ --ማ-። ሓደ። እቲ ቀዳማይ። ሓ-። እ- ቀ-ማ-። ------------ ሓደ። እቲ ቀዳማይ። 0
h--d----t- --ed--ayi። h-ade። itī k’edamayi። h-a-e- i-ī k-e-a-a-i- --------------------- ḥade። itī k’edamayi።
Dva. Drugi. ክ--- እ-----ይ ክልተ። እቲ ካልኣይ ክ-ተ- እ- ካ-ኣ- ------------ ክልተ። እቲ ካልኣይ 0
k--it-። --- k-li’-yi kilite። itī kali’ayi k-l-t-። i-ī k-l-’-y- -------------------- kilite። itī kali’ayi
Tri. Treći. ሰ---።-እ- ሳ--ይ። ሰለስተ። እቲ ሳልሳይ። ሰ-ስ-። እ- ሳ-ሳ-። -------------- ሰለስተ። እቲ ሳልሳይ። 0
s-le-i----i-ī --lisayi። selesite። itī salisayi። s-l-s-t-። i-ī s-l-s-y-። ----------------------- selesite። itī salisayi።
Četiri. Četvrti. ኣ--ዕ-። -ቲ-ራብ-ይ። ኣርባዕተ። እቲ ራብዓይ። ኣ-ባ-ተ- እ- ራ-ዓ-። --------------- ኣርባዕተ። እቲ ራብዓይ። 0
ariba--te---t--ra-i‘-yi። ariba‘ite። itī rabi‘ayi። a-i-a-i-e- i-ī r-b-‘-y-። ------------------------ ariba‘ite። itī rabi‘ayi።
Pet. Peti. ሓ--ተ- እ- ሓም-ይ። ሓሙሽተ። እቲ ሓምሻይ። ሓ-ሽ-። እ- ሓ-ሻ-። -------------- ሓሙሽተ። እቲ ሓምሻይ። 0
ḥ----hite።--t---̣am--hayi። h-amushite። itī h-amishayi። h-a-u-h-t-። i-ī h-a-i-h-y-። --------------------------- ḥamushite። itī ḥamishayi።
Šest. Šesti. ሽ--ተ።--ቲ----ይ። ሽዱሽተ። እቲ ሻዱሻይ። ሽ-ሽ-። እ- ሻ-ሻ-። -------------- ሽዱሽተ። እቲ ሻዱሻይ። 0
shidu--i--።---ī----d-sha-i። shidushite። itī shadushayi። s-i-u-h-t-። i-ī s-a-u-h-y-። --------------------------- shidushite። itī shadushayi።
Sedam. Sedmi. ሸውዓ---እቲ-----። ሸውዓተ። እቲ ሻውዓይ። ሸ-ዓ-። እ- ሻ-ዓ-። -------------- ሸውዓተ። እቲ ሻውዓይ። 0
s-ew-‘-----i-ī---awi‘-y-። shewi‘ate። itī shawi‘ayi። s-e-i-a-e- i-ī s-a-i-a-i- ------------------------- shewi‘ate። itī shawi‘ayi።
Osam. Osmi. ሸ------- -ም--። ሸሞንተ። እቲ ሻምናይ። ሸ-ን-። እ- ሻ-ና-። -------------- ሸሞንተ። እቲ ሻምናይ። 0
shemo-i--- --ī--ham-n-yi። shemonite። itī shaminayi። s-e-o-i-e- i-ī s-a-i-a-i- ------------------------- shemonite። itī shaminayi።
Devet. Deveti. ት---። እቲ----ይ። ትሽዓተ። እቲ ታሽዓይ። ት-ዓ-። እ- ታ-ዓ-። -------------- ትሽዓተ። እቲ ታሽዓይ። 0
t-s-i---e።-itī -as--‘-yi። tishi‘ate። itī tashi‘ayi። t-s-i-a-e- i-ī t-s-i-a-i- ------------------------- tishi‘ate። itī tashi‘ayi።

Mišljenje i jezik

Naše mišljenje ovisi o našem jeziku. Pri razmišljanju “pričamo” sami sa sobom. Pritom jezik utječe na naš pogled na svijet. No je li moguće jednako razmišljati usprkos različitim jezicima? Ili razmišljamo li drugačije jer govorimo različite jezike? Svaki narod ima svoje jezičko blago. U nekim jezicima nedostaju određene riječi. Postoje narodi koji ne razlikuju između plave i zelene boje. Koriste istu riječ za obje boje. Također lošije raspoznaju boje od ostalih naroda! Ne raspoznaju nijanse boja kao ni sekundarne boje. Ti govornici imaju poteškoća u opisivanju boja. Drugi jezici imaju tek nekoliko riječi za brojeve. Njihovi govornici puno lošije broje. Također postoje jezici koji ne poznaju lijevo i desno . U tim jezicima ljudi raspoznaju sjever i jug, istok i zapad. Oni se mogu jako dobro geografski orijentirati. No pojmove desno i lijevo ne razumiju. Naravno da na naše razmišljanje ne utječe samo jezik. Naše misli također oblikuje okolina i naša svakodnevica. Koja je, znači, uloga jezika? Postavlja li on granice našim mislima? Ili imamo riječi samo za ono o čemu razmišljamo? Što je uzrok, što je posljedica? Sva ova pitanja još uvijek nisu razjašnjena. Ona zaokupljaju znanstvenike koji se bave istraživanjem mozga i jezikoslovce. Međutim, ova tema se tiče svih nas... Ti si ono što govoriš?!
Dali si znao?
Danski je maternji jezik oko 5 milijuna ljudi. Spada u porodicu sjevernogermanskih jezika. To znači da je u srodstvu sa švedskim i norveškim. Jezički fond ova tri jezika je skoro identičan. Tko govori jedan od ovih jezika, razumije znači i druga dva. Neki zato sumnjaju da su skandinavski jezici različiti jezici. To bi mogle biti i regionalne varijante jednog jedinog jezika. Sam danski se dijeli naravno na različita narječja. Njih, međutim, sve više potiskuje standardni jezik. Zato, s druge strane, posebno u gradskim područjima Danske nastaje sve više novih narječja. Nazivaju se i sociolekti. Kod sociolekata izgovor odaje dob i socijalni status govornika. Ovaj fenomen je tipičan za danski jezik. U drugim jezicima je to puno manje izraženo. Međutim, to čini danski posebno uzbudljivim jezikom...