Zbirka izraza

hr Jučer – danas – sutra   »   ti ትማሊ - ሎሚ - ጽባሕ

10 [deset]

Jučer – danas – sutra

Jučer – danas – sutra

10 [ዓሰርተ]

10 [‘aserite]

ትማሊ - ሎሚ - ጽባሕ

[timalī - lomī - ts’ibaḥi]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski tigrinja igra Više
Jučer je bila subota. ት-ሊ-ቀ-ም--- ነይሩ። ትማሊ ቀዳም ኢዩ ነይሩ። ት-ሊ ቀ-ም ኢ- ነ-ሩ- --------------- ትማሊ ቀዳም ኢዩ ነይሩ። 0
t------k’e--mi--y--n-yir-። timalī k’edami īyu neyiru። t-m-l- k-e-a-i ī-u n-y-r-። -------------------------- timalī k’edami īyu neyiru።
Jučer sam bio / bila u kinu. ት-ሊ ----ነ- -ይሩ።። ትማሊ ኣብ ሲነማ ነይሩ።። ት-ሊ ኣ- ሲ-ማ ነ-ሩ-። ---------------- ትማሊ ኣብ ሲነማ ነይሩ።። 0
ti--l----i-sī-e-a-n-yiru-። timalī abi sīnema neyiru።። t-m-l- a-i s-n-m- n-y-r-።- -------------------------- timalī abi sīnema neyiru።።
Film je bio interesantan. እቲ ፊል---ራኺ-ነይሩ-። እቲ ፊልም ማራኺ ነይሩ።። እ- ፊ-ም ማ-ኺ ነ-ሩ-። ---------------- እቲ ፊልም ማራኺ ነይሩ።። 0
it---ī-i-i-marah-ī neyi--።። itī fīlimi marah-ī neyiru።። i-ī f-l-m- m-r-h-ī n-y-r-።- --------------------------- itī fīlimi maraẖī neyiru።።
Danas je nedjelja. ሎ---ን-ት እ-። ሎሚ ሰንበት እዩ። ሎ- ሰ-በ- እ-። ----------- ሎሚ ሰንበት እዩ። 0
lo-ī se-ibe-----u። lomī senibeti iyu። l-m- s-n-b-t- i-u- ------------------ lomī senibeti iyu።
Danas ne radim. ሎ- ኣይሰር-----። ሎሚ ኣይሰርሕን እየ። ሎ- ኣ-ሰ-ሕ- እ-። ------------- ሎሚ ኣይሰርሕን እየ። 0
lo-ī--y----i--in- ---። lomī ayiserih-ini iye። l-m- a-i-e-i-̣-n- i-e- ---------------------- lomī ayiseriḥini iye።
Ostajem doma. ኣነ -- ኣ- -ዛይ-ክ------። ኣነ ሎሚ ኣብ ገዛይ ክተርፍ እየ። ኣ- ሎ- ኣ- ገ-ይ ክ-ር- እ-። --------------------- ኣነ ሎሚ ኣብ ገዛይ ክተርፍ እየ። 0
ane-l--- ab- ---a-i ----ri-i-i--። ane lomī abi gezayi kiterifi iye። a-e l-m- a-i g-z-y- k-t-r-f- i-e- --------------------------------- ane lomī abi gezayi kiterifi iye።
Sutra je ponedjeljak. ጽ-- ሰ-ይ--ዩ። ጽባሕ ሰኑይ እዩ። ጽ-ሕ ሰ-ይ እ-። ----------- ጽባሕ ሰኑይ እዩ። 0
t-’i-a-̣i -e-uyi -y-። ts’ibah-i senuyi iyu። t-’-b-h-i s-n-y- i-u- --------------------- ts’ibaḥi senuyi iyu።
Sutra ponovno radim. ጽ----ን-ገ- ክ-ር--እ-። ጽባሕ እንደገና ክሰርሕ እየ። ጽ-ሕ እ-ደ-ና ክ-ር- እ-። ------------------ ጽባሕ እንደገና ክሰርሕ እየ። 0
t-’---h-i -nideg--a -i-er--̣i i--። ts’ibah-i inidegena kiserih-i iye። t-’-b-h-i i-i-e-e-a k-s-r-h-i i-e- ---------------------------------- ts’ibaḥi inidegena kiseriḥi iye።
Ja radim u uredu. ኣ--ኣ--ቤት--ሕ-ት --ር-። ኣነ ኣብ ቤት-ጽሕፈት እሰርሕ። ኣ- ኣ- ቤ---ሕ-ት እ-ር-። ------------------- ኣነ ኣብ ቤት-ጽሕፈት እሰርሕ። 0
a-e-abi-b-t-----ih-----i --e----i። ane abi bēti-ts’ih-ifeti iserih-i። a-e a-i b-t---s-i-̣-f-t- i-e-i-̣-። ---------------------------------- ane abi bēti-ts’iḥifeti iseriḥi።
Tko je to? መ---ዩ---? መን እዩ እዚ? መ- እ- እ-? --------- መን እዩ እዚ? 0
m-ni -y---z-? meni iyu izī? m-n- i-u i-ī- ------------- meni iyu izī?
To je Petar. እ- -ጥ-ስ-እዩ። እዚ ጰጥሮስ እዩ። እ- ጰ-ሮ- እ-። ----------- እዚ ጰጥሮስ እዩ። 0
i-ī p--t--r--i i--። izī p’et’irosi iyu። i-ī p-e-’-r-s- i-u- ------------------- izī p’et’irosi iyu።
Petar je student. ጰ--ስ ተ-ሃራይ -ዩ። ጰጥሮስ ተመሃራይ እዩ። ጰ-ሮ- ተ-ሃ-ይ እ-። -------------- ጰጥሮስ ተመሃራይ እዩ። 0
p--t’iro-i---m-h--a-i-iyu። p’et’irosi temeharayi iyu። p-e-’-r-s- t-m-h-r-y- i-u- -------------------------- p’et’irosi temeharayi iyu።
Tko je to? መ- -- እ-ኣ? መን ድያ እዚኣ? መ- ድ- እ-ኣ- ---------- መን ድያ እዚኣ? 0
m-----iy- iz--a? meni diya izī’a? m-n- d-y- i-ī-a- ---------------- meni diya izī’a?
To je Marta. እዚ--ማር- --። እዚኣ ማርታ እያ። እ-ኣ ማ-ታ እ-። ----------- እዚኣ ማርታ እያ። 0
i-ī-- -ar--- -y-። izī’a marita iya። i-ī-a m-r-t- i-a- ----------------- izī’a marita iya።
Marta je tajnica. ማር- -ክረታሪ---- -ት-ጽ-ፈት ሰ-ሕ-ኛ) --። ማርታ ሰክረታሪን(ናይ ቤት ጽሕፈት ሰራሕተኛ) እያ። ማ-ታ ሰ-ረ-ሪ-(-ይ ቤ- ጽ-ፈ- ሰ-ሕ-ኛ- እ-። -------------------------------- ማርታ ሰክረታሪን(ናይ ቤት ጽሕፈት ሰራሕተኛ) እያ። 0
m-r--a s-k---ta-īn--n-y--b-t- ---ih--f-t--s--aḥ-t-nya--iya። marita sekiretarīni(nayi bēti ts’ih-ifeti serah-itenya) iya። m-r-t- s-k-r-t-r-n-(-a-i b-t- t-’-h-i-e-i s-r-h-i-e-y-) i-a- ------------------------------------------------------------ marita sekiretarīni(nayi bēti ts’iḥifeti seraḥitenya) iya።
Petar i Marta su prijatelji. ጰጥሮስን -ርታን --------። ጰጥሮስን ማርታን ኣዕሩኽ እዮም። ጰ-ሮ-ን ማ-ታ- ኣ-ሩ- እ-ም- -------------------- ጰጥሮስን ማርታን ኣዕሩኽ እዮም። 0
p-----r-s--i -ar--a-i-a--ru-̱- iy-m-። p’et’irosini maritani a‘iruh-i iyomi። p-e-’-r-s-n- m-r-t-n- a-i-u-̱- i-o-i- ------------------------------------- p’et’irosini maritani a‘iruẖi iyomi።
Petar je Martin prijatelj. ጰጥሮስ-ዓ-ኪ-ማ-ታ-እ-። ጰጥሮስ ዓርኪ ማርታ እዩ። ጰ-ሮ- ዓ-ኪ ማ-ታ እ-። ---------------- ጰጥሮስ ዓርኪ ማርታ እዩ። 0
p’---i--si ‘a-ikī-mari-- iyu። p’et’irosi ‘arikī marita iyu። p-e-’-r-s- ‘-r-k- m-r-t- i-u- ----------------------------- p’et’irosi ‘arikī marita iyu።
Marta je Petrova prijateljica. ማ---ዓ-ኪ-ጰጥሮስ --። ማርታ ዓርኪ ጰጥሮስ እያ። ማ-ታ ዓ-ኪ ጰ-ሮ- እ-። ---------------- ማርታ ዓርኪ ጰጥሮስ እያ። 0
mari----ar-k--p-e--irosi-iy-። marita ‘arikī p’et’irosi iya። m-r-t- ‘-r-k- p-e-’-r-s- i-a- ----------------------------- marita ‘arikī p’et’irosi iya።

Učenje u snu

Strani jezici su danas dio općeg obrazovanja. Kad njihovo učenje barem ne bi bilo tako naporno! Za sve one koji imaju poteškoća s učenjem, imamo dobre vijesti. Najučinkovitije učimo dok spavamo. Do ovog zaključka su došle brojne znanstvene studije. I upravo to možemo iskoristiti za učenje jezika. U snu obrađujemo dnevne događaje. Naš mozak analizira nove utiske. Sve što smo iskusili, u snu se još jednom obrađuje. Pritom se utvrđuju novi sadržaji u našem mozgu. Posebno se dobro pohranjuje ono što se desilo prije spavanja. Stoga ponavljanje važnih stvari navečer može biti od pomoći. Različite faze spavanja su zaslužne za razne sadržaje učenja. REM faza podržava psihomotoričko učenje. U tu kategoriju spadaju glazba ili sport. S druge strane, učenje čistog znanja odvija se u dobokom snu. U toj fazi se preispituje sve što smo naučili. Vokabular i gramatika također! Prilikom učenja jezika naš mozak mora puno raditi. Mora pohraniti nove riječi kao i nova pravila. U snu se sve to ponovno reproducira. Istraživači to nazivaju teorijom ponavljanja. Međutim, bitno je da dobro spavate. Tijelo i duh se moraju temeljito odmoriti. Samo tada mozak može efikasno raditi. Može se reći: dobar san za dobro pamćenje. Dok se odmaramo, naš mozak je još uvijek aktivan... Stoga: Gute Nacht, good night, buona notte, dobrou noc!
Dali si znao?
Britanski engleski je oblik engleskog koji se govori u Velikoj Britaniji. Spada u zapadnogermanske jezike. Za oko 60 milijuna ljudi to je materinski jezik. U nekoliko točaka se razlikuje od američkog engleskog. Zato se govori o engleskom kao pluricentričnom jeziku. To znači da je to jezik koji ima više standardnih varijanata. Razlike se mogu, na primjer, odnositi na izgovor, leksički fond i pravopis. Britanski engleski se dijeli na puno najrečja koja su djelimice veoma različita. Govornici dijalekta dugo vremena su smatrani za neobrazovane i da su jedva u stanju obrazovati se za dobra zanimanja. Danas je to drukčije, iako narječja u Velikoj Britaniji još uvijek igraju važnu ulogu. U britanskom engleskom primjetan je snažan utjecaj francuskog. To je povezano sa zauzimanjem Velike Britanije od strane Normana 1066. godine. U vrijeme kolonijalizma Velika Britanija je proširila svoj jezik na druge kontinente. Tako je engleski tokom zadnjih stoljeća postao najvažniji jezik na svijetu… Učite engleski, ali original!