Zbirka izraza

hr U restoranu 3   »   ti ኣብ ቤት መግቢ 3

31 [trideset i jedan]

U restoranu 3

U restoranu 3

31 [ሳላሳንሓደን]

31 [salasaniḥadeni]

ኣብ ቤት መግቢ 3

[abi bēti megibī 3]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski tigrinja igra Više
Htio / htjela bih predjelo. ኣ---ድ---ግ--ዝብላ----የ ኣነ ቅድሚ ምግቢ ዝብላዕ ደልየ ኣ- ቅ-ሚ ም-ቢ ዝ-ላ- ደ-የ ------------------- ኣነ ቅድሚ ምግቢ ዝብላዕ ደልየ 0
a-e -’id-mī mi-ibī-z-bi-a‘i del--e ane k’idimī migibī zibila‘i deliye a-e k-i-i-ī m-g-b- z-b-l-‘- d-l-y- ---------------------------------- ane k’idimī migibī zibila‘i deliye
Htio / htjela bih salatu. ኣነ -ላ- -ል-። ኣነ ሳላጣ ደልየ። ኣ- ሳ-ጣ ደ-የ- ----------- ኣነ ሳላጣ ደልየ። 0
a-e-salat’- -e-iy-። ane salat’a deliye። a-e s-l-t-a d-l-y-። ------------------- ane salat’a deliye።
Htio / htjela bih juhu. ኣ----ቕ ደ--። ኣነ መረቕ ደልየ። ኣ- መ-ቕ ደ-የ- ----------- ኣነ መረቕ ደልየ። 0
a-----reḵ’i-----ye። ane merek-’i deliye። a-e m-r-k-’- d-l-y-። -------------------- ane mereḵ’i deliye።
Htio / htjela bih desert. ኣ----ሪ -ግቢ-ዝብላ--ደልየ። ኣነ ድሕሪ ምግቢ ዝብላዕ ደልየ። ኣ- ድ-ሪ ም-ቢ ዝ-ላ- ደ-የ- -------------------- ኣነ ድሕሪ ምግቢ ዝብላዕ ደልየ። 0
a-- d--̣i-- ----bī zi--l-‘i de-i--። ane dih-irī migibī zibila‘i deliye። a-e d-h-i-ī m-g-b- z-b-l-‘- d-l-y-። ----------------------------------- ane diḥirī migibī zibila‘i deliye።
Htio / htjela bih sladoled s vrhnjem. ኣነ----ክሪ- ም- ዛነ -----ሊ። ኣነ ኣይስክሪም ምስ ዛነ እየ ዝደሊ። ኣ- ኣ-ስ-ሪ- ም- ዛ- እ- ዝ-ሊ- ----------------------- ኣነ ኣይስክሪም ምስ ዛነ እየ ዝደሊ። 0
a-e -y-si---ī-i-m--i-zane--ye---del-። ane ayisikirīmi misi zane iye zidelī። a-e a-i-i-i-ī-i m-s- z-n- i-e z-d-l-። ------------------------------------- ane ayisikirīmi misi zane iye zidelī።
Htio / htjela bih voće ili sir. ኣ- -ሩታ-ት ወ--ፋር-- እ---ደሊ። ኣነ ፍሩታታት ወይ ፋርማጆ እየ ዝደሊ። ኣ- ፍ-ታ-ት ወ- ፋ-ማ- እ- ዝ-ሊ- ------------------------ ኣነ ፍሩታታት ወይ ፋርማጆ እየ ዝደሊ። 0
a---firu----ti -e-- f---m-----y- --d-l-። ane firutatati weyi farimajo iye zidelī። a-e f-r-t-t-t- w-y- f-r-m-j- i-e z-d-l-። ---------------------------------------- ane firutatati weyi farimajo iye zidelī።
Htjeli / htjele bismo doručkovati. ን----ንቖ-ስ-ደ--። ንሕና ክንቖርስ ደሊና። ን-ና ክ-ቖ-ስ ደ-ና- -------------- ንሕና ክንቖርስ ደሊና። 0
n---ina k----̱’o---i--e----። nih-ina kinik-’orisi delīna። n-h-i-a k-n-k-’-r-s- d-l-n-። ---------------------------- niḥina kiniḵ’orisi delīna።
Htjeli / htjele bismo ručati. ን-- ምሳሕ --በ-ዕ ---። ንሕና ምሳሕ ክንበልዕ ደሊና። ን-ና ም-ሕ ክ-በ-ዕ ደ-ና- ------------------ ንሕና ምሳሕ ክንበልዕ ደሊና። 0
ni---na-m-sah-- ---i-eli-i-d--ī-a። nih-ina misah-i kinibeli‘i delīna። n-h-i-a m-s-h-i k-n-b-l-‘- d-l-n-። ---------------------------------- niḥina misaḥi kinibeli‘i delīna።
Htjeli / htjele bismo večerati. ን----ራር --በልዕ-ደ-ና። ንሕና ድራር ክንበልዕ ደሊና። ን-ና ድ-ር ክ-በ-ዕ ደ-ና- ------------------ ንሕና ድራር ክንበልዕ ደሊና። 0
n-ḥi-a-di-ari--in--e--‘i -e-īn-። nih-ina dirari kinibeli‘i delīna። n-h-i-a d-r-r- k-n-b-l-‘- d-l-n-። --------------------------------- niḥina dirari kinibeli‘i delīna።
Što biste htjeli / htjele za doručak? ንቁ----ን---ኢዩ --ል-ኩም? ንቁርሲ እንታይ ኢዩ ዘድልየኩም? ን-ር- እ-ታ- ኢ- ዘ-ል-ኩ-? -------------------- ንቁርሲ እንታይ ኢዩ ዘድልየኩም? 0
n--’uris---n----- ī-u-------y--um-? nik’urisī initayi īyu zediliyekumi? n-k-u-i-ī i-i-a-i ī-u z-d-l-y-k-m-? ----------------------------------- nik’urisī initayi īyu zediliyekumi?
Pecivo s marmeladom i medom? ባኒ--ስ-ማ--ላድን -ዓ--። ባኒ ምስ ማርማላድን መዓርን። ባ- ም- ማ-ማ-ድ- መ-ር-። ------------------ ባኒ ምስ ማርማላድን መዓርን። 0
b--ī-m-s- -arima-a--n--me‘----i። banī misi marimaladini me‘arini። b-n- m-s- m-r-m-l-d-n- m-‘-r-n-። -------------------------------- banī misi marimaladini me‘arini።
Тоst s kobasicom i sirom? ቶስት -ስ---ን ፋርማ-ን። ቶስት ምስ ስጋን ፋርማጆን። ቶ-ት ም- ስ-ን ፋ-ማ-ን- ----------------- ቶስት ምስ ስጋን ፋርማጆን። 0
t-s-t---isi-si--ni -a---a-o-i። tositi misi sigani farimajoni። t-s-t- m-s- s-g-n- f-r-m-j-n-። ------------------------------ tositi misi sigani farimajoni።
Kuhano jaje? ሓደ-ብሱ- --ቋ-ሖ? ሓደ ብሱል እንቋቍሖ? ሓ- ብ-ል እ-ቋ-ሖ- ------------- ሓደ ብሱል እንቋቍሖ? 0
h-ade---su-- i-----ak--ih--? h-ade bisuli inik’wak’wih-o? h-a-e b-s-l- i-i-’-a-’-i-̣-? ---------------------------- ḥade bisuli inik’wak’wiḥo?
Jaje na oko? ሓደ ዝ-ጠ---እ---ሖ? ሓደ ዝተጠብሰ እንቋቍሖ? ሓ- ዝ-ጠ-ሰ እ-ቋ-ሖ- --------------- ሓደ ዝተጠብሰ እንቋቍሖ? 0
ḥade-zite-’-b--e---ik-----wi--o? h-ade zitet’ebise inik’wak’wih-o? h-a-e z-t-t-e-i-e i-i-’-a-’-i-̣-? --------------------------------- ḥade zitet’ebise inik’wak’wiḥo?
Omlet? ሓደ ኦመለ-? ሓደ ኦመለት? ሓ- ኦ-ለ-? -------- ሓደ ኦመለት? 0
ḥ--e-------i? h-ade omeleti? h-a-e o-e-e-i- -------------- ḥade omeleti?
Molim još jedan jogurt. ሓንቲ------ባ በጃ--። ሓንቲ ርጉኦ እባ በጃኹም። ሓ-ቲ ር-ኦ እ- በ-ኹ-። ---------------- ሓንቲ ርጉኦ እባ በጃኹም። 0
h-a---- r--u-------b--ah-u--። h-anitī rigu’o iba bejah-umi። h-a-i-ī r-g-’- i-a b-j-h-u-i- ----------------------------- ḥanitī rigu’o iba bejaẖumi።
Molim još soli i papra. ጨውን-በር------ በጃ-ም። ጨውን በርበረን እባ በጃኹም። ጨ-ን በ-በ-ን እ- በ-ኹ-። ------------------ ጨውን በርበረን እባ በጃኹም። 0
c-’e--ni -er--ere----------aẖumi። ch’ewini beribereni iba bejah-umi። c-’-w-n- b-r-b-r-n- i-a b-j-h-u-i- ---------------------------------- ch’ewini beribereni iba bejaẖumi።
Molim još jednu čašu vode. ሓ-ቲ -ኬሪ ማይ -ዳ--ጃ--። ሓንቲ ብኬሪ ማይ ግዳ በጃኹም። ሓ-ቲ ብ-ሪ ማ- ግ- በ-ኹ-። ------------------- ሓንቲ ብኬሪ ማይ ግዳ በጃኹም። 0
h-a-i-ī-b-kē-- --y----d-----aẖ-m-። h-anitī bikērī mayi gida bejah-umi። h-a-i-ī b-k-r- m-y- g-d- b-j-h-u-i- ----------------------------------- ḥanitī bikērī mayi gida bejaẖumi።

Uspješno korištenje jezika se može naučiti!

Govoriti je prilično jednostavno. Uspješno govoriti je, međutim, puno teže. Naime, način na koji nešto kažemo je važniji od onog što kažemo. To su pokazala mnoga istraživanja. Slušatelji nesvjesno obraćaju pozornost na određene karakteristike govornika. Stoga možemo utjecati na to hoće li naš jezik biti dobro prihvaćen. Uvijek moramo samo paziti na to kako govorimo. To također uključuje i naš govor tijela. On mora biti autentičan i u skladu s našom osobnosti. Glas također igra ulogu jer se uvijek vrednuje. Kod muškaraca je, primjerice, pogodniji dublji glas. Njime govornik djeluje pouzdano i kompetentno. S druge strane, promjene u glasu nemaju nikakvog učinka. Kod govorenja je posebno važna brzina. U eksperimentima se ispitivala uspješnost razgovora. Uspješno govoriti znači imati sposobnost uvjeravanja drugih. Tko želi druge uvjeriti, ne smije prebrzo govoriti. Inače odaje dojam neiskrenosti. Međutim, presporo govorenje također nije korisno. Ljudi koji jako sporo govore djeluju manje inteligentno. Najbolje je stoga govoriti umjerenom brzinom. Idealno je izreći 3,5 riječi u sekundi. Stanke su također bitne kod govora. One čine naš govor prirodnim i uvjerljivim. Na taj način nam slušatelji vjeruju. Optimalno je napraviti 4 do 5 stanki u minuti. Stoga pokušajte kontrolirati svoj govor! Zatim može uslijediti sljedeći razgovor za posao...
Dali si znao?
Norveški je sjevernogermanski jezik. To je materinski jezik oko 5 miliona ljudi. Posebna odlika norveškog je da se sastoji od dva standardna varijeteta: bokmåla i nynorska. To znači da postoje dva priznata norveška jezika. Oba se ravnopravno koriste u upravi, u školama i u medijima. Zbog razuđenosti zemlje dugo se nije mogao stvoriti standardni jezik. Tako su se održali dijalekti i razvili su se nezavisno jedan od drugog. Ali svaki Norvežanin razumije sve lokalne dijalekte i oba službena jezika. Za izgovor norveškog jezika nema utvrđenih pravila. Razlog tome je što se obje inačice pretežno pišu. Većinom se govori lokalni dijalekt. Norveški je veoma sličan danskom i švedskom. Govornici ovih jezika razumiju se međusobno bez većih problema. Norveški je, znači, interesantan jezik... A svatko može odabrati koji norveški želi učiti!