Zbirka izraza

hr U hotelu – dolazak   »   en In the hotel – Arrival

27 [dvadeset i sedam]

U hotelu – dolazak

U hotelu – dolazak

27 [twenty-seven]

In the hotel – Arrival

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski engleski (UK) igra Više
Imate li slobodnu sobu? Do--o- -ave a--aca-t -oo-? Do you have a vacant room? D- y-u h-v- a v-c-n- r-o-? -------------------------- Do you have a vacant room? 0
Rezervirao / rezervirala sam sobu. I --ve-bo-k---------. I have booked a room. I h-v- b-o-e- a r-o-. --------------------- I have booked a room. 0
Moje ime je Miler. M- na-e -s M-lle-. My name is Miller. M- n-m- i- M-l-e-. ------------------ My name is Miller. 0
Trebam jednokrevetnu sobu. I-need-a -i-gle r-o-. I need a single room. I n-e- a s-n-l- r-o-. --------------------- I need a single room. 0
Trebam dvokrevetnu sobu. I-n-------o-ble ro-m. I need a double room. I n-e- a d-u-l- r-o-. --------------------- I need a double room. 0
Koliko košta soba za jednu noć? Wh-t --e- --e --om c----p---n--ht? What does the room cost per night? W-a- d-e- t-e r-o- c-s- p-r n-g-t- ---------------------------------- What does the room cost per night? 0
Htio / htjela bih sobu s kupaonicom. I -o--d -i-- a-roo- ---- - b-t-r-o-. I would like a room with a bathroom. I w-u-d l-k- a r-o- w-t- a b-t-r-o-. ------------------------------------ I would like a room with a bathroom. 0
Htio / htjela bih sobu s tušem. I w--ld --ke ---o-- -i-h a sh--er. I would like a room with a shower. I w-u-d l-k- a r-o- w-t- a s-o-e-. ---------------------------------- I would like a room with a shower. 0
Mogu li vidjeti sobu? C-----se- --e--o--? Can I see the room? C-n I s-e t-e r-o-? ------------------- Can I see the room? 0
Ima li ovdje garaža? Is ----- - ---a-- h---? Is there a garage here? I- t-e-e a g-r-g- h-r-? ----------------------- Is there a garage here? 0
Ima li ovdje sef? Is-the-e-a-s--- h-r-? Is there a safe here? I- t-e-e a s-f- h-r-? --------------------- Is there a safe here? 0
Ima li ovdje faks? Is----re----ax m---in--h--e? Is there a fax machine here? I- t-e-e a f-x m-c-i-e h-r-? ---------------------------- Is there a fax machine here? 0
Dobro, uzet ću sobu. Fi-------l-t--e the--oom. Fine, I’ll take the room. F-n-, I-l- t-k- t-e r-o-. ------------------------- Fine, I’ll take the room. 0
Ovdje su ključevi. H--e --- -----e--. Here are the keys. H-r- a-e t-e k-y-. ------------------ Here are the keys. 0
Ovdje je moja prtljaga. Here is my--u--a--. Here is my luggage. H-r- i- m- l-g-a-e- ------------------- Here is my luggage. 0
U koliko sati je doručak? W--- t--e----yo--s-r-e-bre-kf-s-? What time do you serve breakfast? W-a- t-m- d- y-u s-r-e b-e-k-a-t- --------------------------------- What time do you serve breakfast? 0
U koliko sati je ručak? Wh-t tim---o ----s-r-e ---ch? What time do you serve lunch? W-a- t-m- d- y-u s-r-e l-n-h- ----------------------------- What time do you serve lunch? 0
U koliko sati je večera? W--- -ime -o y-u-s-r--------r? What time do you serve dinner? W-a- t-m- d- y-u s-r-e d-n-e-? ------------------------------ What time do you serve dinner? 0

Stanke su bitne za uspješno učenje

Tko želi uspješnije učiti trebao bi češće napraviti stanku! Do ovog su rezultata došla nova znanstvena istraživanja. Istraživači su ispitivali faze učenja. Pritom su simulirani različiti slučajevi učenja. Najbolje upijamo informacije u malim količinama. Shodno tome, ne bismo trebali nastojati naučiti previše odjedanput. Između nastavnih jedinica bi se uvijek trebala napraviti stanka. Uspješno učenje također ovisi i o biokemijskim procesima. Ti procesi se odvijaju u mozgu. Oni određuju naš optimalan ritam učenja. Kad učimo nešto novo, naš mozak izlučuje određene tvari. Te tvari utječu na aktivnost naših moždanih stanica. Dva različita enzima igraju posebno važnu ulogu pri tome. Oni se oslobađaju prilikom učenja novih sadržaja. No ne oslobađaju se zajedno. Njihovo se djelovanje aktivira nakon nekog vremena. Najučinkovitije ipak učimo kad su oba enzima istovremeno prisutna. Uspjeh se jasno povećava kad napravimo više stanki. Dakle, smisleno je da pojedine faze učenja budu različitog trajanja. Dužina stanki bi također trebala biti različita. Idealno bi bilo da u početku prve dvije stanke traju deset minuta. Zatim slijedi stanka od pet minuta. Nakon toga bi trebala uslijediti još jedna stanka od 30 minuta. U stankama naš mozak učinkovitije memorira nove sadržaje. Za vrijeme stanki bi trebalo napustiti radno mjesto. Osim toga, poželjno je kretati se tijekom stanke. Prošetajte se između učenja! I nemojte imati grižnju savjesti – pritom također učite!
Dali si znao?
Litvanski spada u baltičke jezike. Govori ga više od 3 milijuna ljudi. Oni žive u Litvaniji, Bjelorusiji i Poljskoj. Litvanski je u bližem srodstvu samo s latvijskim. Iako je Litvanija zaista mala zemlja, jezik se dijeli na puno dijalekata. Litvanski koristi latinična slova, ali ima i nekoliko posebnih znakova. Tipična crta ovog jezika je puno duplih vokala. A takođe ima više varijanata vokala kao na primjer kratki, dugi i nazalni. Izgovor litvanskog nije težak. Puno teži je naglasak jer je fleksibilan. To znači da se on orijentira prema gramatičkom obliku slova. Zanimljivo je da je litvanski veoma arhaičan jezik. Smatra se da je to jezik koji se najmanje udaljio od roditeljskog jezika. To znači da još uvijek veoma liči prvom indoeuropskom jeziku. Tko želi znati kako su naši preci govorili, treba učiti litvanski…