Zbirka izraza

hr U taksiju   »   sk V taxíku

38 [trideset i osam]

U taksiju

U taksiju

38 [tridsaťosem]

V taxíku

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski slovački igra Više
Molimo Vas pozovite taksi. Z-vol-j-e pr--í--ta-ík. Zavolajte prosím taxík. Z-v-l-j-e p-o-í- t-x-k- ----------------------- Zavolajte prosím taxík. 0
Koliko košta do željezničkog kolodvora? K-ľk------to---n- --l-z-i----s-a-i--? Koľko to stojí na železničnú stanicu? K-ľ-o t- s-o-í n- ž-l-z-i-n- s-a-i-u- ------------------------------------- Koľko to stojí na železničnú stanicu? 0
Koliko košta do zračne luke? K--ko to --o-- ---l--is--? Koľko to stojí na letisko? K-ľ-o t- s-o-í n- l-t-s-o- -------------------------- Koľko to stojí na letisko? 0
Pravo, molim. Rovno- p--sím. Rovno, prosím. R-v-o- p-o-í-. -------------- Rovno, prosím. 0
Ovdje desno, molim. Pr---m,-t--d--ra-a. Prosím, tu doprava. P-o-í-, t- d-p-a-a- ------------------- Prosím, tu doprava. 0
Tamo na uglu lijevo, molim. Pro---,-tam na-r----doľa-a. Prosím, tam na rohu doľava. P-o-í-, t-m n- r-h- d-ľ-v-. --------------------------- Prosím, tam na rohu doľava. 0
Meni se žuri. Po--hľa- -a. Ponáhľam sa. P-n-h-a- s-. ------------ Ponáhľam sa. 0
Ја imam vremena. Má--č--. Mám čas. M-m č-s- -------- Mám čas. 0
Molim Vas vozite sporije. Ja-di-e -r---m ------ie. Jazdite prosím pomalšie. J-z-i-e p-o-í- p-m-l-i-. ------------------------ Jazdite prosím pomalšie. 0
Stanite ovdje, molim. Z--ta--e-pr--ím. Zastavte prosím. Z-s-a-t- p-o-í-. ---------------- Zastavte prosím. 0
Sačekajte trenutak, molim Vas. Po-k-j-e---o-ím c-víľu. Počkajte prosím chvíľu. P-č-a-t- p-o-í- c-v-ľ-. ----------------------- Počkajte prosím chvíľu. 0
Odmah se vraćam. H-eď-so- ----. Hneď som späť. H-e- s-m s-ä-. -------------- Hneď som späť. 0
Dajte mi račun molim. Daj----i --os-m -če-. Dajte mi prosím účet. D-j-e m- p-o-í- ú-e-. --------------------- Dajte mi prosím účet. 0
Nemam sitno. Nem-m-d-o--é. Nemám drobné. N-m-m d-o-n-. ------------- Nemám drobné. 0
U redu je, ostatak je za Vas. T- je dobré. ---šo- je -r-----. To je dobré. Zvyšok je pre Vás. T- j- d-b-é- Z-y-o- j- p-e V-s- ------------------------------- To je dobré. Zvyšok je pre Vás. 0
Odvezite me na ovu adresu. Za--z-e -a-na-t--o-a--esu. Zavezte ma na túto adresu. Z-v-z-e m- n- t-t- a-r-s-. -------------------------- Zavezte ma na túto adresu. 0
Odvezite me do mog hotela. Za-e--e ma --hotel-. Zavezte ma k hotelu. Z-v-z-e m- k h-t-l-. -------------------- Zavezte ma k hotelu. 0
Odvezite me do plaže. Z-v---e----na pláž. Zavezte ma na pláž. Z-v-z-e m- n- p-á-. ------------------- Zavezte ma na pláž. 0

Jezični geniji

Većina ljudi je sretna ako govori jedan strani jezik. Međutim, postoje ljudi koji barataju s više od 70 jezika. Sve te jezike mogu tečno govoriti i ispravno pisati. Dakle, moglo bi se reći da su ti ljudi hiperpoligloti. Fenomen višejezičnosti je poznat stoljećima. Postoji mnogo izvještaja o ljudima s takvim talentom. No još uvijek nije točno istraženo odakle on dolazi. Postoje različite znanstvene teorije što se toga tiče. Neki smatraju da je mozak poliglota drugačije građen. Ta razlika je posebno vidljiva u broca području. Jezik se stvara u tom području mozga. Moždane stanice poliglota su u tom području drugačije raspoređene. Moguće je da zbog toga drugačije obrađuju informacije. Za potvrdu te teorije nedostaju još daljnja istraživanja. Možda je samo presudna dodatna motivacija. Djeca jako brzo od druge djece uče strane jezike. To je zbog toga što se tijekom igre žele integrirati. Žele postati dijelom skupine i s drugima komunicirati. Njihovo uspješno učenje ovisi o njihovoj volji za integracijom. Druga teorija tvrdi da učenjem raste moždana masa. To znači da što više učimo učenje postaje sve jednostavnije. Također je lakše učiti slične jezike. Tko govori danski, brzo će naučiti švedski ili norveški. Još nije odgovoreno na puno pitanja. Međutim, sigurno je da inteligencija ne igra nikakvu ulogu. Neki ljudi manjih intelektualnih sposobnosti govore mnogo jezika. No i najveći jezični genij mora biti veoma discipliniran. To nas ipak malo tješi, je l' tako?
Dali si znao?
Ruski spada u jezike koji vladaju tržištem knjiga. Velika djela svjetske literature su napisali ruski autori. Znači, prevodi se puno knjiga s ruskog jezika. Ali i Rusi čitaju rado, tako da prevodtelji uvijek imaju puno posla. Za oko 160 milijuna ljudi ruski je materinski jezik. Osim toga puno ljudi u drugim slavenskim zemljama govore ruski. Tako je ruski jezik s najvećom rasprostranjenošću u Europi. U cijelom svijetu oko 280 milijuna ljudi govori ruski. Kao istočnoslavenski jezik ruski je veoma srodan ukrajinskom i bjeloruskom. Ruska gramatika je vrlo sistematično strukturirana. To je prednost za ljude koji rado razmišljaju analitički i logički. U svakom slučaju se isplati učiti ruski! U znanosti, umjetnosti i tehnici ruski je veoma važan jezik. A zar ne bi bilo lijepo da sva poznata ruska djela čitate u izvorniku?