Zbirka izraza

hr U taksiju   »   nn In the taxi

38 [trideset i osam]

U taksiju

U taksiju

38 [trettiåtte]

In the taxi

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski nynorsk igra Više
Molimo Vas pozovite taksi. K-n du--e-e -ni----g-tinge--i d--sj-? Kan du vere snill og tinge ei drosje? K-n d- v-r- s-i-l o- t-n-e e- d-o-j-? ------------------------------------- Kan du vere snill og tinge ei drosje? 0
Koliko košta do željezničkog kolodvora? Kv---os-a------t----og-tasjo-e-? Kva kostar det til togstasjonen? K-a k-s-a- d-t t-l t-g-t-s-o-e-? -------------------------------- Kva kostar det til togstasjonen? 0
Koliko košta do zračne luke? Kva---s-a--d-t---l-f--pl-s---? Kva kostar det til flyplassen? K-a k-s-a- d-t t-l f-y-l-s-e-? ------------------------------ Kva kostar det til flyplassen? 0
Pravo, molim. Kø-- re-- fr-m -e-, -r -u---ill. Køyr rett fram her, er du snill. K-y- r-t- f-a- h-r- e- d- s-i-l- -------------------------------- Køyr rett fram her, er du snill. 0
Ovdje desno, molim. Køy----- hø-re--er- -r--- -ni-l. Køyr til høgre her, er du snill. K-y- t-l h-g-e h-r- e- d- s-i-l- -------------------------------- Køyr til høgre her, er du snill. 0
Tamo na uglu lijevo, molim. K-yr-til----s-re---d-h-ørne-, -r-du --il-. Køyr til venstre ved hjørnet, er du snill. K-y- t-l v-n-t-e v-d h-ø-n-t- e- d- s-i-l- ------------------------------------------ Køyr til venstre ved hjørnet, er du snill. 0
Meni se žuri. Eg-h-- --t ---vel-. Eg har det travelt. E- h-r d-t t-a-e-t- ------------------- Eg har det travelt. 0
Ја imam vremena. E- ha- g-d -id. Eg har god tid. E- h-r g-d t-d- --------------- Eg har god tid. 0
Molim Vas vozite sporije. Ka- -u -ø-r- lit- s---ar-? Kan du køyre litt saktare? K-n d- k-y-e l-t- s-k-a-e- -------------------------- Kan du køyre litt saktare? 0
Stanite ovdje, molim. K-n -u -top-e -er? Kan du stoppe her? K-n d- s-o-p- h-r- ------------------ Kan du stoppe her? 0
Sačekajte trenutak, molim Vas. V-n- -itt- -- -- s-ill. Vent litt, er du snill. V-n- l-t-, e- d- s-i-l- ----------------------- Vent litt, er du snill. 0
Odmah se vraćam. E- e--s-ra-s --lba--. Eg er straks tilbake. E- e- s-r-k- t-l-a-e- --------------------- Eg er straks tilbake. 0
Dajte mi račun molim. K-n-eg -- k-it--ri---? Kan eg få kvitteringa? K-n e- f- k-i-t-r-n-a- ---------------------- Kan eg få kvitteringa? 0
Nemam sitno. Eg-ha- ik--e--må-e-gar. Eg har ikkje småpengar. E- h-r i-k-e s-å-e-g-r- ----------------------- Eg har ikkje småpengar. 0
U redu je, ostatak je za Vas. Ve---å--od---- ------ -est--. Ver så god, du kan få resten. V-r s- g-d- d- k-n f- r-s-e-. ----------------------------- Ver så god, du kan få resten. 0
Odvezite me na ovu adresu. K--r me- -il de--e---r-s--,--r d- -nil-. Køyr meg til denne adressa, er du snill. K-y- m-g t-l d-n-e a-r-s-a- e- d- s-i-l- ---------------------------------------- Køyr meg til denne adressa, er du snill. 0
Odvezite me do mog hotela. K-y----g ----ho-e-l-----r -- -nil-. Køyr meg til hotellet, er du snill. K-y- m-g t-l h-t-l-e-, e- d- s-i-l- ----------------------------------- Køyr meg til hotellet, er du snill. 0
Odvezite me do plaže. K-----e---i- -t-----,------ sn---. Køyr meg til stranda, er du snill. K-y- m-g t-l s-r-n-a- e- d- s-i-l- ---------------------------------- Køyr meg til stranda, er du snill. 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

Video nije pronađen!

Jezični geniji

Većina ljudi je sretna ako govori jedan strani jezik. Međutim, postoje ljudi koji barataju s više od 70 jezika. Sve te jezike mogu tečno govoriti i ispravno pisati. Dakle, moglo bi se reći da su ti ljudi hiperpoligloti. Fenomen višejezičnosti je poznat stoljećima. Postoji mnogo izvještaja o ljudima s takvim talentom. No još uvijek nije točno istraženo odakle on dolazi. Postoje različite znanstvene teorije što se toga tiče. Neki smatraju da je mozak poliglota drugačije građen. Ta razlika je posebno vidljiva u broca području. Jezik se stvara u tom području mozga. Moždane stanice poliglota su u tom području drugačije raspoređene. Moguće je da zbog toga drugačije obrađuju informacije. Za potvrdu te teorije nedostaju još daljnja istraživanja. Možda je samo presudna dodatna motivacija. Djeca jako brzo od druge djece uče strane jezike. To je zbog toga što se tijekom igre žele integrirati. Žele postati dijelom skupine i s drugima komunicirati. Njihovo uspješno učenje ovisi o njihovoj volji za integracijom. Druga teorija tvrdi da učenjem raste moždana masa. To znači da što više učimo učenje postaje sve jednostavnije. Također je lakše učiti slične jezike. Tko govori danski, brzo će naučiti švedski ili norveški. Još nije odgovoreno na puno pitanja. Međutim, sigurno je da inteligencija ne igra nikakvu ulogu. Neki ljudi manjih intelektualnih sposobnosti govore mnogo jezika. No i najveći jezični genij mora biti veoma discipliniran. To nas ipak malo tješi, je l' tako?
Dali si znao?
Ruski spada u jezike koji vladaju tržištem knjiga. Velika djela svjetske literature su napisali ruski autori. Znači, prevodi se puno knjiga s ruskog jezika. Ali i Rusi čitaju rado, tako da prevodtelji uvijek imaju puno posla. Za oko 160 milijuna ljudi ruski je materinski jezik. Osim toga puno ljudi u drugim slavenskim zemljama govore ruski. Tako je ruski jezik s najvećom rasprostranjenošću u Europi. U cijelom svijetu oko 280 milijuna ljudi govori ruski. Kao istočnoslavenski jezik ruski je veoma srodan ukrajinskom i bjeloruskom. Ruska gramatika je vrlo sistematično strukturirana. To je prednost za ljude koji rado razmišljaju analitički i logički. U svakom slučaju se isplati učiti ruski! U znanosti, umjetnosti i tehnici ruski je veoma važan jezik. A zar ne bi bilo lijepo da sva poznata ruska djela čitate u izvorniku?