Knjiga fraza

bs Boje   »   et Värvid

14 [četrnaest]

Boje

Boje

14 [neliteist]

Värvid

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski estonski Igra Više
Snijeg je bijel. L-m- on -al--. Lumi on valge. L-m- o- v-l-e- -------------- Lumi on valge. 0
Sunce je žuto. P--ke on k-l-an-. Päike on kollane. P-i-e o- k-l-a-e- ----------------- Päike on kollane. 0
Narandža je narandžasta. Apels----- -ra--. Apelsin on oranž. A-e-s-n o- o-a-ž- ----------------- Apelsin on oranž. 0
Trešnja je crvena. K-rss o- -u-a--. Kirss on punane. K-r-s o- p-n-n-. ---------------- Kirss on punane. 0
Nebo je plavo. Taev-s-o- -in-ne. Taevas on sinine. T-e-a- o- s-n-n-. ----------------- Taevas on sinine. 0
Trava je zelena. Ro-i----r---l-ne. Rohi on roheline. R-h- o- r-h-l-n-. ----------------- Rohi on roheline. 0
Zemlja je smeđa. M--d ---p---n. Muld on pruun. M-l- o- p-u-n- -------------- Muld on pruun. 0
Oblak je siv. Pilv -n---ll. Pilv on hall. P-l- o- h-l-. ------------- Pilv on hall. 0
Gume su crne. R----d -- -u----. Rehvid on mustad. R-h-i- o- m-s-a-. ----------------- Rehvid on mustad. 0
Koje boje je snijeg? Bijele. Mis --r----n -umi?-V-lg-. Mis värvi on lumi? Valge. M-s v-r-i o- l-m-? V-l-e- ------------------------- Mis värvi on lumi? Valge. 0
Koje boje je sunce? Žute. M-- --rv- -n p--k-- --l-a-e. Mis värvi on päike? Kollane. M-s v-r-i o- p-i-e- K-l-a-e- ---------------------------- Mis värvi on päike? Kollane. 0
Koje boje je narandža? Narandžaste. M-- --rv- on-ap------ ---nž. Mis värvi on apelsin? Oranž. M-s v-r-i o- a-e-s-n- O-a-ž- ---------------------------- Mis värvi on apelsin? Oranž. 0
Koje boje je trešnja? Crvene. M-s v--vi-o----rss? -u-an-. Mis värvi on kirss? Punane. M-s v-r-i o- k-r-s- P-n-n-. --------------------------- Mis värvi on kirss? Punane. 0
Koje boje je nebo? Plave. M-s vär-i o---ae-a---S--i--. Mis värvi on taevas? Sinine. M-s v-r-i o- t-e-a-? S-n-n-. ---------------------------- Mis värvi on taevas? Sinine. 0
Koje boje je trava? Zelene. M-s vär-i -n -o----Ro-eli-e. Mis värvi on rohi? Roheline. M-s v-r-i o- r-h-? R-h-l-n-. ---------------------------- Mis värvi on rohi? Roheline. 0
Koje boje je zemlja? Smeđe. M-s---r-i-o- m-l-? P-uu-. Mis värvi on muld? Pruun. M-s v-r-i o- m-l-? P-u-n- ------------------------- Mis värvi on muld? Pruun. 0
Koje boje je oblak? Sive. Mis v-rvi o--pil-- -all. Mis värvi on pilv? Hall. M-s v-r-i o- p-l-? H-l-. ------------------------ Mis värvi on pilv? Hall. 0
Koje boje su gume? Crne. M----ä--i--n-r-hvi-----stad. Mis värvi on rehvid? Mustad. M-s v-r-i o- r-h-i-? M-s-a-. ---------------------------- Mis värvi on rehvid? Mustad. 0

Žene govore drugačije od muškaraca

Svi znamo da se žene i muškarci razlikuju. Ali jeste li znali da i različito govore? To je pokazalo više istraživanja. Žene koriste drugačiji jezički obrazac od muškaraca. Često se izražavaju indirektno i suzdržano. Muškarci se, s druge strane, koriste direktnim i jasnim jezikom. Takođe se razlikuju i teme kojima se bave. Muškarci puno pričaju o vijestima, privredi ili sportu. Ženama su draže društvene teme poput porodice ili zdravlja. Muškarci dakle radije pričaju o činjenicama. Žene radije pričaju o ljudima. Neobično je da žene nastoje komunicirati “slabijim” jezikom. To znači da se izražavaju opreznije ili pristojnije. Žene takođe postavljaju više pitanja. Vjerovatno na taj način nastoje održati sklad i izbjeći svađu. Štoviše, žene imaju puno veći vokabular za izražavanje osjećaja. Za muškarce je razgovor često jedna vrsta takmičenja. Njihov jezik je vidljivo provokativniji i agresivniji. Muškarci dnevno izgovore manje riječi od žena. Neki istraživači tvrde da je za to zaslužna struktura mozga. Jer se mozak žena i muškaraca razlikuje. To znači da su i njihovi centri za govor drugačije građeni. Vjerovatno na naš jezik utječu još i drugi faktori. Nauka ovu oblast još nije dovoljno proučila. Žene i muškarci ipak ne govore sasvim različite jezike. Dakle, nesporazumi ne moraju nastajati. Postoji puno strategija za uspješnu komunikaciju. Najjednostavnija je: Pažljivije slušati!
Da li ste to znali?
Francuski spada u romanske jezike. To znači da se razvio iz latinskog. Srodan je s drugim romanskim jezicima kao što su španski ili italijanski. Francuski se danas govori na svim kontinentima. Za više od 110 miliona ljudi to je maternji jezik. Ukupno oko 220 miliona ljudi govori francuski. Zato je francuski svjetski jezik. Puno međunarodnih organizacija koristi francuski kao službeni jezik. Francuski je prije bio takođe jezik diplomatije. Danas je tu ulogu velikim dijelom preuzeo engleski. Ipak je francuski kao i prije jedan od najvažnijih jezika sporazumijevanja među različitim narodima (lingua franca). A broj govornika već godinama stalno raste! Razlog tome je snažan priraštaj stanovništva u afričkom i arapskom području. I na karipskim ostrvima ili u Južnom Pacifiku se govori francuski. Ko rado putuje, treba obavezno učiti francuski!