Knjiga fraza

bs Kvar na autu   »   et Autorike

39 [trideset i devet]

Kvar na autu

Kvar na autu

39 [kolmkümmend üheksa]

Autorike

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski estonski Igra Više
Gdje je sljedeća benzinska postaja? K-- -n-j----ine-tan---? Kus on järgmine tankla? K-s o- j-r-m-n- t-n-l-? ----------------------- Kus on järgmine tankla? 0
Guma mi se probušila. M-l--- k-tkine-reh-. Mul on katkine rehv. M-l o- k-t-i-e r-h-. -------------------- Mul on katkine rehv. 0
Možete li zamijeniti točak? O-k------ -a---- ---e---a? Oskate te ratast vahetada? O-k-t- t- r-t-s- v-h-t-d-? -------------------------- Oskate te ratast vahetada? 0
Trebam par litara dizela. Mu- ---v--a---ar-l---ri- di---it. Mul on vaja paar liitrit diislit. M-l o- v-j- p-a- l-i-r-t d-i-l-t- --------------------------------- Mul on vaja paar liitrit diislit. 0
Nemam više benzina. Mu- ----le-e-----e-siini. Mul ei ole enam bensiini. M-l e- o-e e-a- b-n-i-n-. ------------------------- Mul ei ole enam bensiini. 0
Imate li rezervni kanister? K-s-tei- on-varu-anist-r? Kas teil on varukanister? K-s t-i- o- v-r-k-n-s-e-? ------------------------- Kas teil on varukanister? 0
Gdje mogu telefonirati? Kus-ma----n he-i--ad-? Kus ma saan helistada? K-s m- s-a- h-l-s-a-a- ---------------------- Kus ma saan helistada? 0
Trebam vučnu službu. M-l-o--puk-iiri --ja. Mul on puksiiri vaja. M-l o- p-k-i-r- v-j-. --------------------- Mul on puksiiri vaja. 0
Tražim radionicu. Ma ots-- --ö--d-. Ma otsin töökoda. M- o-s-n t-ö-o-a- ----------------- Ma otsin töökoda. 0
Desila se nesreća. J-h-u- õnn-tu-. Juhtus õnnetus. J-h-u- õ-n-t-s- --------------- Juhtus õnnetus. 0
Gdje je najbliži telefon? Ku- o- l--im--e-ef-n? Kus on lähim telefon? K-s o- l-h-m t-l-f-n- --------------------- Kus on lähim telefon? 0
Imate li sa sobom mobitel? Kas--ei---- -ob--l-kaas-s? Kas teil on mobiil kaasas? K-s t-i- o- m-b-i- k-a-a-? -------------------------- Kas teil on mobiil kaasas? 0
Mi trebamo pomoć. M- -a-ame-a--. Me vajame abi. M- v-j-m- a-i- -------------- Me vajame abi. 0
Pozovite doktora! Kutsu-- a-st! Kutsuge arst! K-t-u-e a-s-! ------------- Kutsuge arst! 0
Pozovite policiju! K-t---e-po-its-i! Kutsuge politsei! K-t-u-e p-l-t-e-! ----------------- Kutsuge politsei! 0
Vaše dokumente, molim. Te-e -ab-ri-- -al-n. Teie paberid, palun. T-i- p-b-r-d- p-l-n- -------------------- Teie paberid, palun. 0
Vašu vozačku dozvolu, molim. Te-- ---il---,------. Teie juhiload, palun. T-i- j-h-l-a-, p-l-n- --------------------- Teie juhiload, palun. 0
Vašu saobraćajnu dozvolu, molim. Te------odok-mend----p----. Teie autodokumendid, palun. T-i- a-t-d-k-m-n-i-, p-l-n- --------------------------- Teie autodokumendid, palun. 0

Jezični talent beba

Već prije nego što su progovorile, bebe su znale mnogo o govorenju. To su pokazali različiti eksperimenti. U posebnim baby-laboratorijima istražuje se razvoj djece. Pritom se ispituje kako djeca uče jezik. Bebe su očigledno inteligentnije nego što smo dosad mislili. Već sa 6 mjeseci posjeduju mnogo jezičkih sposobnosti. Na primjer, prepoznaju svoj maternji jezik. Francuske i njemačke bebe drugačije reagiraju na tonove. Različiti naglasci uzrokuju različito ponašanje. Dakle, bebe osjećaju naglasak svog jezika. Jako mala djeca također mogu zapamtiti više riječi. Roditelji igraju veliku ulogu u jezičkom razvoju svojih beba. Budući da je bebama odmah nakon rođenja potrebna interakcija. Žele komunicirati s mamom i tatom. Interakcija mora biti popraćena pozitivnim emocijama. Roditelji ne smiju biti pod stresom dok pričaju sa svojom bebom. Takođe nije u redu ako s njima pričaju jako malo. Stres ili šutnja mogu imati negativne posljedice na bebe. Može se štetno utjecati na njihov razvoj jezika. Učenje za bebe počinje već u trbuhu! Na jezik reagiraju već prije svog rođenja. Mogu tačno osjetiti zvučne signale. Nakon rođenja ponovno prepoznaju te signale. Nerođena djeca čak uče ritam jezika. Glas svoje majke mogu čuti već u trbuhu. Dakle, s nerođenom djecom se može razgovarati. No ne valja pretjerivati... Dijete nakon rođenja ima dovoljno vremena za vježbanje.
Da li ste to znali?
Švedski spada u grupu sjevernogermanskih jezika. To je maternji jezik više od 8 miliona ljudi. Govori se u Švedskoj i djelimice u Finskoj. S Norvežanima se Šveđani mogu realativno bez problema sporazumijevati. Čak postoji miješani jezik koji povezuje elemente iz oba jezika. I sa Dancima je moguća konverzacija kad sagovornici jasno govore. Švedska abeceda ima 29 slova. Odlika švedskog je izražen sistem vokala. Dužina i kratkoća samoglasnika odlučuju o značenju jedne riječi. I visina tona igra u švedskom određenu ulogu. Švedske riječi i rečenice su općenito kratke. Red riječi u rečenici podliježe utvrđenim pravilima. Ni gramatika nije previše komplicirana. Strukture uglavnom liče onima iz engleskog jezika. Učite švedski, jer uopće nije tako težak!