Knjiga fraza

bs U gradu   »   et Linnas

25 [dvadeset i pet]

U gradu

U gradu

25 [kakskümmend viis]

Linnas

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski estonski Igra Više
Htio / htjela bih do željezničke stanice. M--s--v--- r---i-aa---m-n--. Ma sooviks rongijaama minna. M- s-o-i-s r-n-i-a-m- m-n-a- ---------------------------- Ma sooviks rongijaama minna. 0
Htio / htjela bih do aerodroma. M--so-v-ks--e----a--a -inn-. Ma sooviks lennujaama minna. M- s-o-i-s l-n-u-a-m- m-n-a- ---------------------------- Ma sooviks lennujaama minna. 0
Htio / htjela bih do centra grada. M--so-v----k---l-n-- m-n-a. Ma sooviks kesklinna minna. M- s-o-i-s k-s-l-n-a m-n-a- --------------------------- Ma sooviks kesklinna minna. 0
Kako da dođem do željezničke stanice? Kui-a- s-a--ma-r-n-i---m-? Kuidas saan ma rongijaama? K-i-a- s-a- m- r-n-i-a-m-? -------------------------- Kuidas saan ma rongijaama? 0
Kako da dođem do aerodroma? Ku-d----a----a --nn---am-? Kuidas saan ma lennujaama? K-i-a- s-a- m- l-n-u-a-m-? -------------------------- Kuidas saan ma lennujaama? 0
Kako da dođem do centra grada? K-id-s saa--m- --s-l---a? Kuidas saan ma kesklinna? K-i-a- s-a- m- k-s-l-n-a- ------------------------- Kuidas saan ma kesklinna? 0
Trebam taksi. M-l o- --ks-t v-j-. Mul on taksot vaja. M-l o- t-k-o- v-j-. ------------------- Mul on taksot vaja. 0
Trebam plan grada. M-l ---li------r---v--a. Mul on linnakaarti vaja. M-l o- l-n-a-a-r-i v-j-. ------------------------ Mul on linnakaarti vaja. 0
Trebam hotel. Mul ----ot-lli----a. Mul on hotelli vaja. M-l o- h-t-l-i v-j-. -------------------- Mul on hotelli vaja. 0
Htio / htjela bih iznajmiti auto. M- s---i-s a--o- --n---a. Ma sooviks autot rentida. M- s-o-i-s a-t-t r-n-i-a- ------------------------- Ma sooviks autot rentida. 0
Ovdje je moja kreditna kartica. Sii--on-mu--re---t-a---. Siin on mu krediitkaart. S-i- o- m- k-e-i-t-a-r-. ------------------------ Siin on mu krediitkaart. 0
Ovdje je moja vozačka dozvola. Siin--- -u--u-i--b-. Siin on mu juhiluba. S-i- o- m- j-h-l-b-. -------------------- Siin on mu juhiluba. 0
Šta se ima vidjeti u gradu? Mis-o- --nna- v-a--ta? Mis on linnas vaadata? M-s o- l-n-a- v-a-a-a- ---------------------- Mis on linnas vaadata? 0
Idite u stari grad. M--ge v-nal-nn-. Minge vanalinna. M-n-e v-n-l-n-a- ---------------- Minge vanalinna. 0
Napravite obilazak grada. Te--- -in--- r-n-s-i-. Tehke linnas ringsõit. T-h-e l-n-a- r-n-s-i-. ---------------------- Tehke linnas ringsõit. 0
Idite do luke. M---e sa-ama---. Minge sadamasse. M-n-e s-d-m-s-e- ---------------- Minge sadamasse. 0
Napravite obilazak luke. T--ke-s--ama-i-g--i-. Tehke sadamaringsõit. T-h-e s-d-m-r-n-s-i-. --------------------- Tehke sadamaringsõit. 0
Koje još znamenitosti postoje? M----s--d-v--t-misvää--u---o- --i------? Milliseid vaatamisväärsusi on siin veel? M-l-i-e-d v-a-a-i-v-ä-s-s- o- s-i- v-e-? ---------------------------------------- Milliseid vaatamisväärsusi on siin veel? 0

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

Nije pronađen nijedan video!

Slavenski jezici

Slavenski jezik je maternji jezik 300 miliona ljudi. Slavenski jezici spadaju u indoevropske jezike. Postoji oko 20 slavenskih jezika. Najznačajniji među njima je ruski jezik. Više od 150 miliona ljudi govori ruski kao maternji jezik. Zatim slijede poljski i ukrajinski s više od 50 miliona govornika. Slavenski jezici su u lingvistici podijeljeni u različite skupine. Dijele se na zapadnoslavenske, istočnoslavenske i južnoslavenske jezike. Zapadnoslavenski jezici su poljski, češki i slovački. Ruski, ukrajinski i bjeloruski spadaju u istočnoslavenske jezike. Južnoslavenski jezici su srpski, hrvatski i bugarski. Osim navedenih postoji još mnogo drugih slavenskih jezika. No njih govori relativno mali broj ljudi. Slavenski jezici potječu od zajedničkog protojezika. Pojedinačni jezici su se od istog razvili relativno kasno. Stoga su mlađi od germanskih i romanskih jezika. Velik dio vokabulara slavenskih jezika je sličan. Za to je zaslužno njihovo relativno kasno odvajanje. S naučnog gledišta slavenski jezici su konzervativni. Što znači da sadrže još mnogo starih jezičnih struktura. Drugi indoevropski jezici su izgubili te stare oblike. Slavenski jezici su stoga jako zanimljivi za istraživanje. Njihovim istraživanjem mogu se izvući zaključci o prijašnjim jezicima. Na taj se način istražitelji nadaju da će rekonstruirati indoevropski. Slavenske jezike karakterizira malo samoglasnika. Osim toga, imaju mnogo zvukova koji se u drugim jezicima ne pojavljuju. Zapadni Evropljani imaju zbog toga često poteškoća s izgovorom. Ali ne brinite – sve će biti u redu! Na poljskom: Wszystko będzie dobrze!
Da li ste to znali?
Hrvatski je južnoslavenski jezik. U bliskom je srodstvu sa srpskim, bosanskim i crnogorskim jezikom. Govornici ovih jezika mogu se bez problema međusobno sporazumijevati. Puno jezikoslovaca su stoga mišljenja da hrvatski uopće nije poseban jezik. Posmatraju ga kao jednu od puno inačica srpskohrvatskog. Oko 7 miliona ljudi u svijetu govori hrvatski. Jezik koristi latinska slova. Uključujući neke posebne znakove, hrvatska abeceda ima ukupno 30 slova. Pravopis striktno slijedi izgovor riječi. To važi i za riječi koje su preuzete iz drugih jezika. Akcent riječi hrvatskog jezika je melodijski. To znači da je kod naglaska odlučujuća visina slogova. Gramatika ima sedam padeža i nije baš uvijek sasvim jednostavna. Isplati se, međutim, naučiti hrvatski jezik. Hrvatska je predivna zemlja za odmor!