Knjiga fraza

bs Redni brojevi   »   hr Redni brojevi

61 [šezdeset i jedan]

Redni brojevi

Redni brojevi

61 [šezdeset i jedan]

Redni brojevi

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski hrvatski Igra Više
Prvi mjesec je januar. P-v- m--sec-j- s-ječ-nj. Prvi mjesec je siječanj. P-v- m-e-e- j- s-j-č-n-. ------------------------ Prvi mjesec je siječanj. 0
Drugi mjesec je februar. D---------ec-----e-ja--. Drugi mjesec je veljača. D-u-i m-e-e- j- v-l-a-a- ------------------------ Drugi mjesec je veljača. 0
Treći mjesec je mart. T---i m--s-c-je-o-u--k. Treći mjesec je ožujak. T-e-i m-e-e- j- o-u-a-. ----------------------- Treći mjesec je ožujak. 0
Četvrti mjesec je april. Četv-t- -je-e- je trav-nj. Četvrti mjesec je travanj. Č-t-r-i m-e-e- j- t-a-a-j- -------------------------- Četvrti mjesec je travanj. 0
Peti mjesec je maj. Pe-i -je--- ----v---nj. Peti mjesec je svibanj. P-t- m-e-e- j- s-i-a-j- ----------------------- Peti mjesec je svibanj. 0
Šesti mjesec je juni. Š-s---mjese- ---lip--j. Šesti mjesec je lipanj. Š-s-i m-e-e- j- l-p-n-. ----------------------- Šesti mjesec je lipanj. 0
Šest mjeseci je pola godine. Še-- m-e-eci--e-po---g----e. Šest mjeseci je pola godine. Š-s- m-e-e-i j- p-l- g-d-n-. ---------------------------- Šest mjeseci je pola godine. 0
Januar, februar, mart, Si----nj- ve-j-ča- --uja-, Siječanj, veljača, ožujak, S-j-č-n-, v-l-a-a- o-u-a-, -------------------------- Siječanj, veljača, ožujak, 0
april, maj i juni. t--v-n---s--ban- ---ipa--. travanj, svibanj i lipanj. t-a-a-j- s-i-a-j i l-p-n-. -------------------------- travanj, svibanj i lipanj. 0
Sedmi mjesec je juli. S--m- mje--c--e----anj. Sedmi mjesec je srpanj. S-d-i m-e-e- j- s-p-n-. ----------------------- Sedmi mjesec je srpanj. 0
Osmi mjesec je avgust. Os-i--j-sec j--kol--oz. Osmi mjesec je kolovoz. O-m- m-e-e- j- k-l-v-z- ----------------------- Osmi mjesec je kolovoz. 0
Deveti mjesec je septembar. D--et--m-esec--e --j--. Deveti mjesec je rujan. D-v-t- m-e-e- j- r-j-n- ----------------------- Deveti mjesec je rujan. 0
Deseti mjesec je oktobar. D--------es-c--- ------ad. Deseti mjesec je listopad. D-s-t- m-e-e- j- l-s-o-a-. -------------------------- Deseti mjesec je listopad. 0
Jedanaesti mjesec je novembar. Je-ana--t---jes-c--e--tu-eni. Jedanaesti mjesec je studeni. J-d-n-e-t- m-e-e- j- s-u-e-i- ----------------------------- Jedanaesti mjesec je studeni. 0
Dvanaesti mjesec je decembar. D-a-aes---m-----------os---c. Dvanaesti mjesec je prosinac. D-a-a-s-i m-e-e- j- p-o-i-a-. ----------------------------- Dvanaesti mjesec je prosinac. 0
Dvanaest mjeseci je jedna godina. Dv-n---t m----ci-je-je-n- go---a. Dvanaest mjeseci je jedna godina. D-a-a-s- m-e-e-i j- j-d-a g-d-n-. --------------------------------- Dvanaest mjeseci je jedna godina. 0
Juli, avgust, septembar, Srp-nj- ko-o--z, r----, Srpanj, kolovoz, rujan, S-p-n-, k-l-v-z- r-j-n- ----------------------- Srpanj, kolovoz, rujan, 0
oktobar, novembar i decembar. li--op--, st-den- i-p-osin-c. listopad, studeni i prosinac. l-s-o-a-, s-u-e-i i p-o-i-a-. ----------------------------- listopad, studeni i prosinac. 0

Maternji jezik uvijek ostaje najvažniji jezik

Naš maternji jezik je prvi jezik koji učimo. To se dešava nesvjesno, dakle ne primjećujemo to. Većina ljudi ima samo jedan maternji jezik. Svi ostali jezici uče se kao strani jezici. Naravno da postoje ljudi koji odrastaju uz više jezika. Oni govore te jezike ali većinom različito dobro. Često se i jezici koriste na različit način. Na primjer, jedan jezik se koristi na poslu. Drugi se koristi kod kuće. Koliko dobro govorimo jezik zavisi od više faktora. Ako ga učimo kao mala djeca, većinom ga naučimo vrlo dobro. Naš centar za govor je u tim godinama najučinkovitiji. Takođe je važna učestalost korištenja jezika. Što ga češće koristimo, bolje ga govorimo. Međutim, istraživači vjeruju da čovjek nikad ne može govoriti dva jezika jednako dobro. Jedan jezik je uvijek važniji. Čini se da su eksperimentalna ispitivanja potvrdila tu pretpostavku. Jednom su istraživanju bili podvrgnuti različiti ispitanici. Jedan dio ispitanika je tečno govorio dva jezika. To su bili kineski kao maternji jezik i engleski jezik. Drugi dio ispitanika je govorio samo engleski kao maternji jezik. Ispitanici su morali riješiti jednostavan zadatak na engleskom jeziku. Pritom se mjerila aktivnost njihovog mozga. Primijećene su razlike u mozgu ispitanika. Kod višejezičnih osoba je posebno bio aktivan jedan dio mozga. Jednojezični ispitanici pak u tom području nisu pokazali nikakvu aktivnost. Obje grupe su jednako brzo i dobro riješile zadatke. Uprkos tome, Kinezi su preveli sve na svoj maternji jezik...