Knjiga fraza

bs Redni brojevi   »   kk Ordinal numbers

61 [šezdeset i jedan]

Redni brojevi

Redni brojevi

61 [алпыс бір]

61 [alpıs bir]

Ordinal numbers

[Rettik nömirler]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski kazaški Igra Više
Prvi mjesec je januar. Б-р---і -- –-қ-ң-ар. Бірінші ай – қаңтар. Б-р-н-і а- – қ-ң-а-. -------------------- Бірінші ай – қаңтар. 0
Bi-inş- -y – qañ---. Birinşi ay – qañtar. B-r-n-i a- – q-ñ-a-. -------------------- Birinşi ay – qañtar.
Drugi mjesec je februar. Екін-- -й-- ақ-а-. Екінші ай – ақпан. Е-і-ш- а- – а-п-н- ------------------ Екінші ай – ақпан. 0
E----- ay –-a---n. Ekinşi ay – aqpan. E-i-ş- a- – a-p-n- ------------------ Ekinşi ay – aqpan.
Treći mjesec je mart. Ү---ші--- - нау--з. Үшінші ай – наурыз. Ү-і-ш- а- – н-у-ы-. ------------------- Үшінші ай – наурыз. 0
Üş---i-ay – -a---z. Üşinşi ay – nawrız. Ü-i-ş- a- – n-w-ı-. ------------------- Üşinşi ay – nawrız.
Četvrti mjesec je april. Төр--н-і ---–---уі-. Төртінші ай – сәуір. Т-р-і-ш- а- – с-у-р- -------------------- Төртінші ай – сәуір. 0
Tör-i--- -- - sä-i-. Törtinşi ay – säwir. T-r-i-ş- a- – s-w-r- -------------------- Törtinşi ay – säwir.
Peti mjesec je maj. Б-сі--- а--- -ам-р. Бесінші ай – мамыр. Б-с-н-і а- – м-м-р- ------------------- Бесінші ай – мамыр. 0
Besi-şi-a--- -a-ı-. Besinşi ay – mamır. B-s-n-i a- – m-m-r- ------------------- Besinşi ay – mamır.
Šesti mjesec je juni. А-т-н-ы ---– м---ы-. Алтыншы ай – маусым. А-т-н-ы а- – м-у-ы-. -------------------- Алтыншы ай – маусым. 0
A-tı-şı--- - ma-sı-. Altınşı ay – mawsım. A-t-n-ı a- – m-w-ı-. -------------------- Altınşı ay – mawsım.
Šest mjeseci je pola godine. Ал-- ---–---л -ар-ы --л. Алты ай – бұл жарты жыл. А-т- а- – б-л ж-р-ы ж-л- ------------------------ Алты ай – бұл жарты жыл. 0
A-t- ay –------a-tı ---. Altı ay – bul jartı jıl. A-t- a- – b-l j-r-ı j-l- ------------------------ Altı ay – bul jartı jıl.
Januar, februar, mart, Қаңтар---қ-ан, наур-з, Қаңтар, ақпан, наурыз, Қ-ң-а-, а-п-н- н-у-ы-, ---------------------- Қаңтар, ақпан, наурыз, 0
Q--t----a-p------wr-z, Qañtar, aqpan, nawrız, Q-ñ-a-, a-p-n- n-w-ı-, ---------------------- Qañtar, aqpan, nawrız,
april, maj i juni. с-уі-- -ам-- және-м-усым. сәуір, мамыр және маусым. с-у-р- м-м-р ж-н- м-у-ы-. ------------------------- сәуір, мамыр және маусым. 0
s----, --mı- j--- -aws-m. säwir, mamır jäne mawsım. s-w-r- m-m-r j-n- m-w-ı-. ------------------------- säwir, mamır jäne mawsım.
Sedmi mjesec je juli. Ж-----і ---- -ілде. Жетінші ай – шілде. Ж-т-н-і а- – ш-л-е- ------------------- Жетінші ай – шілде. 0
Jetinşi-ay –----de. Jetinşi ay – şilde. J-t-n-i a- – ş-l-e- ------------------- Jetinşi ay – şilde.
Osmi mjesec je avgust. С-гіз-н----- ---а---. Сегізінші ай – тамыз. С-г-з-н-і а- – т-м-з- --------------------- Сегізінші ай – тамыз. 0
S-----nş--a--– -a--z. Segizinşi ay – tamız. S-g-z-n-i a- – t-m-z- --------------------- Segizinşi ay – tamız.
Deveti mjesec je septembar. Тоғызынш- ай –--ы--ү--к. Тоғызыншы ай – қыркүйек. Т-ғ-з-н-ы а- – қ-р-ү-е-. ------------------------ Тоғызыншы ай – қыркүйек. 0
T--ı-ı-ş- ay --q---üyek. Toğızınşı ay – qırküyek. T-ğ-z-n-ı a- – q-r-ü-e-. ------------------------ Toğızınşı ay – qırküyek.
Deseti mjesec je oktobar. О-ы----а--– --з--. Оныншы ай – қазан. О-ы-ш- а- – қ-з-н- ------------------ Оныншы ай – қазан. 0
O-ı-şı------qa--n. Onınşı ay – qazan. O-ı-ş- a- – q-z-n- ------------------ Onınşı ay – qazan.
Jedanaesti mjesec je novembar. О- бірін-- а- - қа-а-а. Он бірінші ай – қараша. О- б-р-н-і а- – қ-р-ш-. ----------------------- Он бірінші ай – қараша. 0
O---i-inşi--y-–-------. On birinşi ay – qaraşa. O- b-r-n-i a- – q-r-ş-. ----------------------- On birinşi ay – qaraşa.
Dvanaesti mjesec je decembar. Он---і--і-ай - ж--то-са-. Он екінші ай – желтоқсан. О- е-і-ш- а- – ж-л-о-с-н- ------------------------- Он екінші ай – желтоқсан. 0
O- -k-nş--a- –--e-t-q-a-. On ekinşi ay – jeltoqsan. O- e-i-ş- a- – j-l-o-s-n- ------------------------- On ekinşi ay – jeltoqsan.
Dvanaest mjeseci je jedna godina. О- е-і а--- б-л -і- ж--. Он екі ай – бұл бір жыл. О- е-і а- – б-л б-р ж-л- ------------------------ Он екі ай – бұл бір жыл. 0
On -ki a- – -u- -ir j-l. On eki ay – bul bir jıl. O- e-i a- – b-l b-r j-l- ------------------------ On eki ay – bul bir jıl.
Juli, avgust, septembar, Ші-де- --м-з----ркү--к, Шілде, тамыз, қыркүйек, Ш-л-е- т-м-з- қ-р-ү-е-, ----------------------- Шілде, тамыз, қыркүйек, 0
Ş-ld-,--amız, -ırk---k, Şilde, tamız, qırküyek, Ş-l-e- t-m-z- q-r-ü-e-, ----------------------- Şilde, tamız, qırküyek,
oktobar, novembar i decembar. қа---,-қ--аша, жел--қсан. қазан, қараша, желтоқсан. қ-з-н- қ-р-ш-, ж-л-о-с-н- ------------------------- қазан, қараша, желтоқсан. 0
qa--n, qaraşa--jel--q-a-. qazan, qaraşa, jeltoqsan. q-z-n- q-r-ş-, j-l-o-s-n- ------------------------- qazan, qaraşa, jeltoqsan.

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

Nije pronađen nijedan video!

Maternji jezik uvijek ostaje najvažniji jezik

Naš maternji jezik je prvi jezik koji učimo. To se dešava nesvjesno, dakle ne primjećujemo to. Većina ljudi ima samo jedan maternji jezik. Svi ostali jezici uče se kao strani jezici. Naravno da postoje ljudi koji odrastaju uz više jezika. Oni govore te jezike ali većinom različito dobro. Često se i jezici koriste na različit način. Na primjer, jedan jezik se koristi na poslu. Drugi se koristi kod kuće. Koliko dobro govorimo jezik zavisi od više faktora. Ako ga učimo kao mala djeca, većinom ga naučimo vrlo dobro. Naš centar za govor je u tim godinama najučinkovitiji. Takođe je važna učestalost korištenja jezika. Što ga češće koristimo, bolje ga govorimo. Međutim, istraživači vjeruju da čovjek nikad ne može govoriti dva jezika jednako dobro. Jedan jezik je uvijek važniji. Čini se da su eksperimentalna ispitivanja potvrdila tu pretpostavku. Jednom su istraživanju bili podvrgnuti različiti ispitanici. Jedan dio ispitanika je tečno govorio dva jezika. To su bili kineski kao maternji jezik i engleski jezik. Drugi dio ispitanika je govorio samo engleski kao maternji jezik. Ispitanici su morali riješiti jednostavan zadatak na engleskom jeziku. Pritom se mjerila aktivnost njihovog mozga. Primijećene su razlike u mozgu ispitanika. Kod višejezičnih osoba je posebno bio aktivan jedan dio mozga. Jednojezični ispitanici pak u tom području nisu pokazali nikakvu aktivnost. Obje grupe su jednako brzo i dobro riješile zadatke. Uprkos tome, Kinezi su preveli sve na svoj maternji jezik...