Knjiga fraza

bs Prisvojne zamjenice 2   »   fa ‫ضمائر ملکی 2‬

67 [šezdeset i sedam]

Prisvojne zamjenice 2

Prisvojne zamjenice 2

‫67 [شصت و هفت]‬

67 [shast-o-haft]

‫ضمائر ملکی 2‬

[zamâyere melki 2]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski perzijski Igra Više
naočale ‫-ینک‬ ‫عینک‬ ‫-ی-ک- ------ ‫عینک‬ 0
eynak eynak e-n-k ----- eynak
On je zaboravio svoje naočale. ‫او-(مرد)--ی-کش-را -ر-موش-ک-ده--ست-‬ ‫او (مرد) عینکش را فراموش کرده است.‬ ‫-و (-ر-) ع-ن-ش ر- ف-ا-و- ک-د- ا-ت-‬ ------------------------------------ ‫او (مرد) عینکش را فراموش کرده است.‬ 0
o- ---rd) ----ka-- râ ---â---h kard-. oo (mard) eynakash râ farâmush karde. o- (-a-d- e-n-k-s- r- f-r-m-s- k-r-e- ------------------------------------- oo (mard) eynakash râ farâmush karde.
Ma gdje su mu naočale? ‫ع--ک--کج--ت؟‬ ‫عینکش کجاست؟‬ ‫-ی-ک- ک-ا-ت-‬ -------------- ‫عینکش کجاست؟‬ 0
e---k-s- ko--s-? eynakash kojâst? e-n-k-s- k-j-s-? ---------------- eynakash kojâst?
sat ‫--ع-‬ ‫ساعت‬ ‫-ا-ت- ------ ‫ساعت‬ 0
s--at sâ-at s---t ----- sâ-at
Njegov sat je pokvaren. ‫-ا----- (--د)-خ-اب--س-.‬ ‫ساعت او (مرد) خراب است.‬ ‫-ا-ت ا- (-ر-) خ-ا- ا-ت-‬ ------------------------- ‫ساعت او (مرد) خراب است.‬ 0
sâ-at---o-(---d- kha----as-. sâ-ate oo (mard) kharâb ast. s---t- o- (-a-d- k-a-â- a-t- ---------------------------- sâ-ate oo (mard) kharâb ast.
Sat visi na zidu. ‫س--- به دی--ر------ن -س-.‬ ‫ساعت به دیوار آویزان است.‬ ‫-ا-ت ب- د-و-ر آ-ی-ا- ا-ت-‬ --------------------------- ‫ساعت به دیوار آویزان است.‬ 0
sâ-a--b- --v----vizâ- -s-. sâ-at be divâr âvizân ast. s---t b- d-v-r â-i-â- a-t- -------------------------- sâ-at be divâr âvizân ast.
pasoš ‫-ا-پورت‬ ‫پاسپورت‬ ‫-ا-پ-ر-‬ --------- ‫پاسپورت‬ 0
p----rt pâsport p-s-o-t ------- pâsport
On je izgubio svoj pasoš. ‫او (-رد)---س-ورت- -ا گم ک-ده-ا---‬ ‫او (مرد) پاسپورتش را گم کرده است.‬ ‫-و (-ر-) پ-س-و-ت- ر- گ- ک-د- ا-ت-‬ ----------------------------------- ‫او (مرد) پاسپورتش را گم کرده است.‬ 0
o---m-r-) -â-----as--râ-gom ----e. oo (mard) pâsportash râ gom karde. o- (-a-d- p-s-o-t-s- r- g-m k-r-e- ---------------------------------- oo (mard) pâsportash râ gom karde.
Gdje je onda njegov pasoš? ‫---‫-ا-پو--ش-کجاست؟‬ ‫پس ‫پاسپورتش کجاست؟‬ ‫-س ‫-ا-پ-ر-ش ک-ا-ت-‬ --------------------- ‫پس ‫پاسپورتش کجاست؟‬ 0
pâ-po-t-----oj---? pâsportash kojâst? p-s-o-t-s- k-j-s-? ------------------ pâsportash kojâst?
oni – njihov / njihova / njihovo ‫-نها-م-ل--ن--‬ ‫آنها-مال آنها‬ ‫-ن-ا-م-ل آ-ه-‬ --------------- ‫آنها-مال آنها‬ 0
â-hâ-- m----ân-â ânhâ - mâle ânhâ â-h- - m-l- â-h- ---------------- ânhâ - mâle ânhâ
Djeca ne mogu naći njihove roditelje. ‫-چ-‌ها-نم---وانن------ی- ----ر- پی-ا-کن--.‬ ‫بچه-ها نمی-توانند والدین خود را پیدا کنند.‬ ‫-چ-‌-ا ن-ی-ت-ا-ن- و-ل-ی- خ-د ر- پ-د- ک-ن-.- -------------------------------------------- ‫بچه‌ها نمی‌توانند والدین خود را پیدا کنند.‬ 0
bac---hâ nemit--ân--d -âl--ai-- --od -- p--dâ------d. bache-hâ nemitavânand vâledaine khod râ peydâ konand. b-c-e-h- n-m-t-v-n-n- v-l-d-i-e k-o- r- p-y-â k-n-n-. ----------------------------------------------------- bache-hâ nemitavânand vâledaine khod râ peydâ konand.
Ali eto dolaze njihovi roditelji! ‫ام- ‫--ج- -س-ند-----ند می----د!‬ ‫اما ‫آنجا هستند، دارند می-آیند!‬ ‫-م- ‫-ن-ا ه-ت-د- د-ر-د م-‌-ی-د-‬ --------------------------------- ‫اما ‫آنجا هستند، دارند می‌آیند!‬ 0
ânjâ-h-s---d, --r-----i---and. ânjâ hastand, dârand mi-âyand. â-j- h-s-a-d- d-r-n- m---y-n-. ------------------------------ ânjâ hastand, dârand mi-âyand.
Vi – Vaš / Vaša / Vaše ‫----(م-ا-ب مرد----مال-شما‬ ‫شما (مخاطب مرد) – مال شما‬ ‫-م- (-خ-ط- م-د- – م-ل ش-ا- --------------------------- ‫شما (مخاطب مرد) – مال شما‬ 0
shomâ --okh-te- mar---- -âl- --omâ shomâ (mokhâteb mard) - mâle shomâ s-o-â (-o-h-t-b m-r-) - m-l- s-o-â ---------------------------------- shomâ (mokhâteb mard) - mâle shomâ
Kakvo je bilo Vaše putovanje, gospodine Miler? ‫-ق-- --ل----س--ر-تان چ-و-ه --د؟‬ ‫آقای مولر، مسافرتتان چگونه بود؟‬ ‫-ق-ی م-ل-، م-ا-ر-ت-ن چ-و-ه ب-د-‬ --------------------------------- ‫آقای مولر، مسافرتتان چگونه بود؟‬ 0
âgh--e-mu-e---m-s---ra-e--n--h-gu-- -ud? âghâye muler, mosâferatetân chegune bud? â-h-y- m-l-r- m-s-f-r-t-t-n c-e-u-e b-d- ---------------------------------------- âghâye muler, mosâferatetân chegune bud?
Gdje je Vaša žena, gospodine Miler? ‫-ق-----لر- --سرت---ک---ه-ت--؟‬ ‫آقای مولر، همسرتان کجا هستند؟‬ ‫-ق-ی م-ل-، ه-س-ت-ن ک-ا ه-ت-د-‬ ------------------------------- ‫آقای مولر، همسرتان کجا هستند؟‬ 0
âgh-ye-m--e-- --ms-r---- kojâ ----an-? âghâye muler, hamsaretân kojâ hastand? â-h-y- m-l-r- h-m-a-e-â- k-j- h-s-a-d- -------------------------------------- âghâye muler, hamsaretân kojâ hastand?
Vi – Vaš / Vaša / Vaše ‫ش---(--اط--مو----– مال ش--‬ ‫شما (مخاطب مونث) – مال شما‬ ‫-م- (-خ-ط- م-ن-) – م-ل ش-ا- ---------------------------- ‫شما (مخاطب مونث) – مال شما‬ 0
s---- -m-khât---mo------ ---âl- sh-mâ shomâ (mokhâteb mo-anas) - mâle shomâ s-o-â (-o-h-t-b m---n-s- - m-l- s-o-â ------------------------------------- shomâ (mokhâteb mo-anas) - mâle shomâ
Kakvo je bilo Vaše putovanje, gospođo Schmidt? ‫--نم--ش-یت- س--تان-چ--- -و--‬ ‫خانم اشمیت، سفرتان چطور بود؟‬ ‫-ا-م ا-م-ت- س-ر-ا- چ-و- ب-د-‬ ------------------------------ ‫خانم اشمیت، سفرتان چطور بود؟‬ 0
khâ-om----m--, -o---e-ate-â----e--n--b--? khânome shmit, mosâferatetân chegune bud? k-â-o-e s-m-t- m-s-f-r-t-t-n c-e-u-e b-d- ----------------------------------------- khânome shmit, mosâferatetân chegune bud?
Gdje je Vaš muž, gospođo Schmidt? ‫خا-م اش-ی-، شو-رت-- --- ه-ت---‬ ‫خانم اشمیت، شوهرتان کجا هستند؟‬ ‫-ا-م ا-م-ت- ش-ه-ت-ن ک-ا ه-ت-د-‬ -------------------------------- ‫خانم اشمیت، شوهرتان کجا هستند؟‬ 0
k-â-ome shm--,---o--ha---ân -ojâ-has--nd? khânome shmit, show-haretân kojâ hastand? k-â-o-e s-m-t- s-o---a-e-â- k-j- h-s-a-d- ----------------------------------------- khânome shmit, show-haretân kojâ hastand?

Genetska mutacija omogućava govor

Od svih živih bića na svijetu jedino čovjek može govoriti. Po tome se razlikuje od životinja i biljaka. Naravno da i životinje i biljke međusobno komuniciraju. Međutim, oni ne govore složeni jezik u slogovima. Zašto onda čovjek može govoriti? Za govor su potrebna određena organska obilježja. Ta tjelesna obilježja ima samo čovjek. Međutim, to ne znači nužno da ih je on razvio. U istoriji evolucije se ništa ne dešava bez razloga. Čovjek je jednom samo počeo govoriti. Ne zna se kad se to tačno desilo. Međutim, nešto se moralo dogoditi što je čovjeku dalo sposobnost govora. Istraživači smatraju da je za to zaslužna genetska mutacija. Antropolozi su usporedili nasljedne osobine različitih živih bića. Poznato je da jedan određeni gen utječe na jezik. Ljudi kod kojih je on oštećen imaju probleme s jezikom. Ne mogu se dobro izraziti te slabije razumiju riječi. Taj gen se ispitivao kod ljudi, majmuna i miševa. Kod ljudi i čimpanzi je jako sličan. Mogu se primijetiti samo dvije male razlike. Te razlike su uočljive u mozgu. Zajedno s ostalim genima one utječu na određene moždane aktivnosti. Na taj način čovjek može govoriti, dok majmun ne može. Međutim, zagonetka ljudskog jezika time još nije riješena. Pošto genetska mutacija nije dovoljna da bi se moglo govoriti. Istraživači su miševima usadili genetsku varijantu. To im nije dalo sposobnost govora... No njihovo cičenje je imalo drugačiji zvuk!