Knjiga fraza

bs Prisvojne zamjenice 2   »   nn Possessive pronouns 2

67 [šezdeset i sedam]

Prisvojne zamjenice 2

Prisvojne zamjenice 2

67 [sekstisju]

Possessive pronouns 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski nynorsk Igra Više
naočale br---e-e brillene b-i-l-n- -------- brillene 0
On je zaboravio svoje naočale. Han-h-r-gl--mt-bri--e---s--e. Han har gløymt brillene sine. H-n h-r g-ø-m- b-i-l-n- s-n-. ----------------------------- Han har gløymt brillene sine. 0
Ma gdje su mu naočale? Kvar---r-h-- b------e-sine, -å? Kvar har han brillene sine, då? K-a- h-r h-n b-i-l-n- s-n-, d-? ------------------------------- Kvar har han brillene sine, då? 0
sat k-okka klokka k-o-k- ------ klokka 0
Njegov sat je pokvaren. Kl--ka-han---r ø-d-lag-. Klokka hans er øydelagt. K-o-k- h-n- e- ø-d-l-g-. ------------------------ Klokka hans er øydelagt. 0
Sat visi na zidu. Klokk- h-n--på -e-gen. Klokka heng på veggen. K-o-k- h-n- p- v-g-e-. ---------------------- Klokka heng på veggen. 0
pasoš p-s--t passet p-s-e- ------ passet 0
On je izgubio svoj pasoš. Ha---ar-mi-ta-pas-e----t-. Han har mista passet sitt. H-n h-r m-s-a p-s-e- s-t-. -------------------------- Han har mista passet sitt. 0
Gdje je onda njegov pasoš? K--r-har-ha- --s-et----t--d-? Kvar har han passet sitt, då? K-a- h-r h-n p-s-e- s-t-, d-? ----------------------------- Kvar har han passet sitt, då? 0
oni – njihov / njihova / njihovo de- ------a dei - deira d-i - d-i-a ----------- dei - deira 0
Djeca ne mogu naći njihove roditelje. Bo-n---an-ik--e----ne--or-l-r-----e. Borna kan ikkje finne foreldra sine. B-r-a k-n i-k-e f-n-e f-r-l-r- s-n-. ------------------------------------ Borna kan ikkje finne foreldra sine. 0
Ali eto dolaze njihovi roditelji! Me- der--r --r-l-r- d-ir-! Men der er foreldra deira! M-n d-r e- f-r-l-r- d-i-a- -------------------------- Men der er foreldra deira! 0
Vi – Vaš / Vaša / Vaše d--- -in du - din d- - d-n -------- du - din 0
Kakvo je bilo Vaše putovanje, gospodine Miler? K-r-------- -uren d--- herr--øll-r? Korleis var turen din, herr Møller? K-r-e-s v-r t-r-n d-n- h-r- M-l-e-? ----------------------------------- Korleis var turen din, herr Møller? 0
Gdje je Vaša žena, gospodine Miler? Kv-r--r -------? Kvar er kona di? K-a- e- k-n- d-? ---------------- Kvar er kona di? 0
Vi – Vaš / Vaša / Vaše d--- -in du - din d- - d-n -------- du - din 0
Kakvo je bilo Vaše putovanje, gospođo Schmidt? Ko-l-i- -a- --r-- d--- f---Smid-? Korleis var turen din, fru Smidt? K-r-e-s v-r t-r-n d-n- f-u S-i-t- --------------------------------- Korleis var turen din, fru Smidt? 0
Gdje je Vaš muž, gospođo Schmidt? K--r--r ma------in- f----mi--? Kvar er mannen din, fru Smidt? K-a- e- m-n-e- d-n- f-u S-i-t- ------------------------------ Kvar er mannen din, fru Smidt? 0

Genetska mutacija omogućava govor

Od svih živih bića na svijetu jedino čovjek može govoriti. Po tome se razlikuje od životinja i biljaka. Naravno da i životinje i biljke međusobno komuniciraju. Međutim, oni ne govore složeni jezik u slogovima. Zašto onda čovjek može govoriti? Za govor su potrebna određena organska obilježja. Ta tjelesna obilježja ima samo čovjek. Međutim, to ne znači nužno da ih je on razvio. U istoriji evolucije se ništa ne dešava bez razloga. Čovjek je jednom samo počeo govoriti. Ne zna se kad se to tačno desilo. Međutim, nešto se moralo dogoditi što je čovjeku dalo sposobnost govora. Istraživači smatraju da je za to zaslužna genetska mutacija. Antropolozi su usporedili nasljedne osobine različitih živih bića. Poznato je da jedan određeni gen utječe na jezik. Ljudi kod kojih je on oštećen imaju probleme s jezikom. Ne mogu se dobro izraziti te slabije razumiju riječi. Taj gen se ispitivao kod ljudi, majmuna i miševa. Kod ljudi i čimpanzi je jako sličan. Mogu se primijetiti samo dvije male razlike. Te razlike su uočljive u mozgu. Zajedno s ostalim genima one utječu na određene moždane aktivnosti. Na taj način čovjek može govoriti, dok majmun ne može. Međutim, zagonetka ljudskog jezika time još nije riješena. Pošto genetska mutacija nije dovoljna da bi se moglo govoriti. Istraživači su miševima usadili genetsku varijantu. To im nije dalo sposobnost govora... No njihovo cičenje je imalo drugačiji zvuk!