Knjiga fraza

bs Sastanak   »   fa ‫قرار ملاقات‬

24 [dvadeset i četiri]

Sastanak

Sastanak

‫24 [بیست و چهار]‬

24 [bist-o-cha-hâr]

‫قرار ملاقات‬

[gharâre molâghât]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski perzijski Igra Više
Jesi li propustio / propustila autobus? ‫ب--ا-و-و--ن-س--ی؟‬ ‫به اتوبوس نرسیدی؟‬ ‫-ه ا-و-و- ن-س-د-؟- ------------------- ‫به اتوبوس نرسیدی؟‬ 0
be oto--s -ar-s-d-? be otobus naresidi? b- o-o-u- n-r-s-d-? ------------------- be otobus naresidi?
Čekao / Čekala sam te pola sata. ‫من ن-- س--ت-منتظ--ت----دم.‬ ‫من نیم ساعت منتظر تو بودم.‬ ‫-ن ن-م س-ع- م-ت-ر ت- ب-د-.- ---------------------------- ‫من نیم ساعت منتظر تو بودم.‬ 0
m-- -i--s---t-mon--ze-e----budam. man nim sâ-at montazere to budam. m-n n-m s---t m-n-a-e-e t- b-d-m- --------------------------------- man nim sâ-at montazere to budam.
Nemaš mobitel kod sebe? ‫تلف- همراه-با-خو-- ----ی-‬ ‫تلفن همراه با خودت نداری؟‬ ‫-ل-ن ه-ر-ه ب- خ-د- ن-ا-ی-‬ --------------------------- ‫تلفن همراه با خودت نداری؟‬ 0
te---h----h--r-- b- khoda- --d---? telephone hamrâh bâ khodat nadâri? t-l-p-o-e h-m-â- b- k-o-a- n-d-r-? ---------------------------------- telephone hamrâh bâ khodat nadâri?
Sljedeći put budi tačan! ‫د--- دی-ر---ت-------ا--‬ ‫دفعه دیگر وقت شناس باش!‬ ‫-ف-ه د-گ- و-ت ش-ا- ب-ش-‬ ------------------------- ‫دفعه دیگر وقت شناس باش!‬ 0
daf-e-y------- -a------en-s--âs-! daf-e-ye digar vaght shenâs bâsh! d-f-e-y- d-g-r v-g-t s-e-â- b-s-! --------------------------------- daf-e-ye digar vaght shenâs bâsh!
Sljedeći put uzmi taksi! ‫---ه -یگر -ا-تا-سی-----‬ ‫دفعه دیگر با تاکسی بیا!‬ ‫-ف-ه د-گ- ب- ت-ک-ی ب-ا-‬ ------------------------- ‫دفعه دیگر با تاکسی بیا!‬ 0
d-f---y- d---- bâ---x- b--! daf-e-ye digar bâ tâxi biâ! d-f-e-y- d-g-r b- t-x- b-â- --------------------------- daf-e-ye digar bâ tâxi biâ!
Sljedeći put ponesi kišobran! ‫دفع- --گر--ت- -ا----ت--ی--ر!‬ ‫دفعه دیگر چتر با خودت بیاور!‬ ‫-ف-ه د-گ- چ-ر ب- خ-د- ب-ا-ر-‬ ------------------------------ ‫دفعه دیگر چتر با خودت بیاور!‬ 0
da----ye---gar---- --a---bâ --od-t---âv-r! daf-e-ye digar yek chatr bâ khodat biâvar! d-f-e-y- d-g-r y-k c-a-r b- k-o-a- b-â-a-! ------------------------------------------ daf-e-ye digar yek chatr bâ khodat biâvar!
Sutra imam slobodno. ‫-ر-ا -ع--- هس-م-‬ ‫فردا تعطیل هستم.‬ ‫-ر-ا ت-ط-ل ه-ت-.- ------------------ ‫فردا تعطیل هستم.‬ 0
fard---------- ha--am. fardâ ta-a-til hastam. f-r-â t-----i- h-s-a-. ---------------------- fardâ ta-a-til hastam.
Hoćemo li se sutra sastati? ‫--‌-واهی فردا --ا-ی---ذا-ی-؟-‬ ‫می-خواهی فردا قراری بگذاریم؟ ‬ ‫-ی-خ-ا-ی ف-د- ق-ا-ی ب-ذ-ر-م- ‬ ------------------------------- ‫می‌خواهی فردا قراری بگذاریم؟ ‬ 0
m-k-â--- --rd---ha--r--bo-zâ-im? mikhâ-hi fardâ gharâri bogzârim? m-k-â-h- f-r-â g-a-â-i b-g-â-i-? -------------------------------- mikhâ-hi fardâ gharâri bogzârim?
Žao mi je, sutra ne mogu. ‫-تا---،-من-فردا و---ن--ر--‬ ‫متاسفم، من فردا وقت ندارم.‬ ‫-ت-س-م- م- ف-د- و-ت ن-ا-م-‬ ---------------------------- ‫متاسفم، من فردا وقت ندارم.‬ 0
mota-asefa-- m---f-rd- ---h- n-d-r--. mota-asefam, man fardâ vaght nadâram. m-t---s-f-m- m-n f-r-â v-g-t n-d-r-m- ------------------------------------- mota-asefam, man fardâ vaght nadâram.
Imaš li za ovaj vikend već nešto planirano? ‫-ین -خ--ه-ت--ب--ا---ا---اری-‬ ‫این آخر هفته برنامه ای داری؟‬ ‫-ی- آ-ر ه-ت- ب-ن-م- ا- د-ر-؟- ------------------------------ ‫این آخر هفته برنامه ای داری؟‬ 0
in âk-a-- ---t- barnâ---- -âri? in âkhare hafte barnâme-e dâri? i- â-h-r- h-f-e b-r-â-e-e d-r-? ------------------------------- in âkhare hafte barnâme-e dâri?
Ili imaš već dogovoren sastanak? ‫یا--ین-ه-با--سی--ر-- م----- --ری؟‬ ‫یا اینکه با کسی قرار ملاقات داری؟‬ ‫-ا ا-ن-ه ب- ک-ی ق-ا- م-ا-ا- د-ر-؟- ----------------------------------- ‫یا اینکه با کسی قرار ملاقات داری؟‬ 0
yâ--n-k- bâ-k-si gh-râ-e --l---â- --r-? yâ in ke bâ kasi gharâre molâghât dâri? y- i- k- b- k-s- g-a-â-e m-l-g-â- d-r-? --------------------------------------- yâ in ke bâ kasi gharâre molâghât dâri?
Predlažem da se nađemo za vikend. ‫---پیش-هاد----کنم-آخ- --ته-ه---گ--ر- ---ن-م.‬ ‫من پیشنهاد می-کنم آخر هفته همدیگر را ببینیم.‬ ‫-ن پ-ش-ه-د م-‌-ن- آ-ر ه-ت- ه-د-گ- ر- ب-ی-ی-.- ---------------------------------------------- ‫من پیشنهاد می‌کنم آخر هفته همدیگر را ببینیم.‬ 0
m-- -i-h-nahâ- ----na- --h-r--ha--- -----ig-- -- b-b-n--. man pish-nahâd mikonam âkhare hafte ham-digar râ bebinim. m-n p-s---a-â- m-k-n-m â-h-r- h-f-e h-m-d-g-r r- b-b-n-m- --------------------------------------------------------- man pish-nahâd mikonam âkhare hafte ham-digar râ bebinim.
Hoćemo li na piknik? ‫-ی‌خو--ی ب- ------- --و--؟‬ ‫می-خواهی به پیک نیک برویم؟‬ ‫-ی-خ-ا-ی ب- پ-ک ن-ک ب-و-م-‬ ---------------------------- ‫می‌خواهی به پیک نیک برویم؟‬ 0
m-----hi-be p-- ----bera--m? mikhâ-hi be pik nik beravim? m-k-â-h- b- p-k n-k b-r-v-m- ---------------------------- mikhâ-hi be pik nik beravim?
Hoćemo li se odvesti do plaže? ‫---خوا-ی به-سا-ل-در----روی--‬ ‫می-خواهی به ساحل دریا برویم؟‬ ‫-ی-خ-ا-ی ب- س-ح- د-ی- ب-و-م-‬ ------------------------------ ‫می‌خواهی به ساحل دریا برویم؟‬ 0
m-khâ-h- be -âh-l- d---â--er---m? mikhâ-hi be sâhele daryâ beravim? m-k-â-h- b- s-h-l- d-r-â b-r-v-m- --------------------------------- mikhâ-hi be sâhele daryâ beravim?
Hoćemo li ići u planine? ‫-ی‌خو--ی -- ک-ه---ویم-‬ ‫می-خواهی به کوه برویم؟‬ ‫-ی-خ-ا-ی ب- ک-ه ب-و-م-‬ ------------------------ ‫می‌خواهی به کوه برویم؟‬ 0
m---â--i -e kuh --r-v-m? mikhâ-hi be kuh beravim? m-k-â-h- b- k-h b-r-v-m- ------------------------ mikhâ-hi be kuh beravim?
Doći ću po tebe u biro. ‫-ن در-----ره (---ون-ا----ا-ه)-دنب-لت-می--ی--‬ ‫من درب اداره (بیرون از اداره) دنبالت می-آیم.‬ ‫-ن د-ب ا-ا-ه (-ی-و- ا- ا-ا-ه- د-ب-ل- م-‌-ی-.- ---------------------------------------------- ‫من درب اداره (بیرون از اداره) دنبالت می‌آیم.‬ 0
m-n da-b--e-â-- -o-bâlat--i-----. man darbe edâre donbâlat mi-âyam. m-n d-r-e e-â-e d-n-â-a- m---y-m- --------------------------------- man darbe edâre donbâlat mi-âyam.
Doći ću po tebe kući. ‫-ن-د-ب -ا-----بال---ی-آ-م.‬ ‫من درب خانه دنبالت می-آیم.‬ ‫-ن د-ب خ-ن- د-ب-ل- م-‌-ی-.- ---------------------------- ‫من درب خانه دنبالت می‌آیم.‬ 0
ma- ---b------- --n-â-------âya-. man darbe khâne donbâlat mi-âyam. m-n d-r-e k-â-e d-n-â-a- m---y-m- --------------------------------- man darbe khâne donbâlat mi-âyam.
Doći ću po tebe na autobusku stanicu. ‫-ن--لوی-ا---گ-ه---وب-- ----ل- م--آیم.‬ ‫من جلوی ایستگاه اتوبوس دنبالت می-آیم.‬ ‫-ن ج-و- ا-س-گ-ه ا-و-و- د-ب-ل- م-‌-ی-.- --------------------------------------- ‫من جلوی ایستگاه اتوبوس دنبالت می‌آیم.‬ 0
m-- -e--y- ist---he o--b---d-n---a---i---am. man jeloye ist-gâhe otobus donbâlat mi-âyam. m-n j-l-y- i-t-g-h- o-o-u- d-n-â-a- m---y-m- -------------------------------------------- man jeloye ist-gâhe otobus donbâlat mi-âyam.

Savjeti za učenje stranih jezika

Uvijek je naporno učiti novi jezik. Izgovor, gramatička pravila i vokabular iziskuju mnogo discipline. Međutim, postoje različiti trikovi koji olakšavaju učenje! Kao prvo, važno je pozitivno razmišljati. Radujte se novom jeziku i novim iskustvima! Teoretski je svejedno čime ćete započeti. Izaberite jednu temu koja Vas posebno zanima. Korisno je da se najprije koncentrirate na slušanje i govorenje. Zatim čitajte i pišite. Otkrijte sistem koji najbolje odgovara Vašoj svakodnevici. Kod pridjeva možete uvijek naučiti antonime u isto vrijeme. Ili pak u svom stanu objesite plakate s vokabularom. U autu ili prilikom vježbanja možete učiti iz audiopodataka. Prekinite učenje ako Vam je određena tema preteška. Napravite pauzu ili učite nešto drugo! Tako nikada nećete izgubiti volju za novim jezikom. Rješavanje križaljki na novom jeziku je zabavno. Filmovi na stranom jeziku pružaju raznovrsnost. Čitanjem novina na stranom jeziku učite puno o zemlji i ljudima. Na internetu ima mnogo vježbi koje mogu zamijeniti one iz Vaših udžbenika. I nađite prijatelje koji takođe vole učiti jezike. Nikad nemojte odvojeno učiti nove sadržaje, već uvijek u kontekstu! Sve redovno ponavljajte! Na taj način Vaš mozak može dobro zapamtiti gradivo. Oni kojima je teorije dosta trebali bi spakovati svoje kofere! Jer nigdje se ne uči tako učinkovito kao među izvornim govornicima. Možete voditi dnevnik o svojim iskustvima na svom putovanju. Najvažnije je ipak: Nikad nemojte odustati!
Da li ste to znali?
Korejski govori oko 75 miliona ljudi. Oni naravno žive prije svega u Sjevernoj i Južnoj Koreji. I u Kini i Japanu ima korejskih manjina. Nauka nije još sasvim sigurno utvrdila kojoj jezičkoj porodici korejski pripada. Da ja Koreja podijeljena primjećuje se i u jeziku obiju zemalja. Južna Koreja preuzima, na primjer, puno riječi iz engleskog. Sjeverni Korejci često ne razumiju te riječi. Standardni jezici obiju zemalja orijentiraju se na pojedinačni dijalekt glavnih gradova. Sljedeća posebnost korejskog jezika je njegova tačnost. Jezik, na primjer, ukazuje kakve odnose govornici imaju jedan prema drugom. Ima puno oblika za izražavanje učtivosti i puno raznih oblika za rođake. Korejsko pismo je slovno pismo. Pojedina slova se obuhvataju kao slogovi u imaginarnim kvadratima. Posebno su zanimljivi suglasnici koji svojim oblikom funkcioniraju kao slike. Oni pokazuju koji položaj pri izgovoru imaju usta, jezik, nepce i resica.