Knjiga fraza

bs Prisvojne zamjenice 1   »   fa ‫ضمائر ملکی 1‬

66 [šezdeset i šest]

Prisvojne zamjenice 1

Prisvojne zamjenice 1

‫66 [شصت و شش]‬

66 [shast-o-shesh]

‫ضمائر ملکی 1‬

[zamâyere melki 1]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski perzijski Igra Više
ja – moj / moja / moje ‫م- - م----ن‬ ‫من – مال من‬ ‫-ن – م-ل م-‬ ------------- ‫من – مال من‬ 0
man-- ---e -an man - mâle man m-n - m-l- m-n -------------- man - mâle man
Ne mogu naći moj ključ. ‫من---ی---را پ--ا ن-ی--نم-‬ ‫من کلیدم را پیدا نمی-کنم.‬ ‫-ن ک-ی-م ر- پ-د- ن-ی-ک-م-‬ --------------------------- ‫من کلیدم را پیدا نمی‌کنم.‬ 0
man-ke---a- râ -eydâ --mik----. man kelidam râ peydâ nemikonam. m-n k-l-d-m r- p-y-â n-m-k-n-m- ------------------------------- man kelidam râ peydâ nemikonam.
Ne mogu naći moju voznu kartu. ‫م--ب----ات----م را-پ--ا نمی---م-‬ ‫من بلیط اتوبوسم را پیدا نمی-کنم.‬ ‫-ن ب-ی- ا-و-و-م ر- پ-د- ن-ی-ک-م-‬ ---------------------------------- ‫من بلیط اتوبوسم را پیدا نمی‌کنم.‬ 0
m-n ----t- --obu-a---â pe------m--o-a-. man belite otobusam râ peydâ nemikonam. m-n b-l-t- o-o-u-a- r- p-y-â n-m-k-n-m- --------------------------------------- man belite otobusam râ peydâ nemikonam.
ti – tvoj / tvoja / tvoje ‫-و- --ل-ت-‬ ‫تو- مال تو‬ ‫-و- م-ل ت-‬ ------------ ‫تو- مال تو‬ 0
t- --m--e -o to - mâle to t- - m-l- t- ------------ to - mâle to
Jesi li našao tvoj ključ? ‫--ی-- ر- -ید--کردی-‬ ‫کلیدت را پیدا کردی؟‬ ‫-ل-د- ر- پ-د- ک-د-؟- --------------------- ‫کلیدت را پیدا کردی؟‬ 0
k--ida--r- p--d-------? kelidat râ peydâ kardi? k-l-d-t r- p-y-â k-r-i- ----------------------- kelidat râ peydâ kardi?
Jesi li našao tvoju voznu kartu? ‫-لی---توب-ست-را پ-دا-کر--؟‬ ‫بلیط اتوبوست را پیدا کردی؟‬ ‫-ل-ط ا-و-و-ت ر- پ-د- ک-د-؟- ---------------------------- ‫بلیط اتوبوست را پیدا کردی؟‬ 0
belit---to-us-- r--p-yd----rd-? belite otobusat râ peydâ kardi? b-l-t- o-o-u-a- r- p-y-â k-r-i- ------------------------------- belite otobusat râ peydâ kardi?
on – njegov / njegova / njegovo ‫ا----د)- مال ا-‬ ‫او(مرد)- مال او‬ ‫-و-م-د-- م-ل ا-‬ ----------------- ‫او(مرد)- مال او‬ 0
o- (mard) ---â---oo oo (mard) - mâle oo o- (-a-d- - m-l- o- ------------------- oo (mard) - mâle oo
Znaš li gdje je njegov ključ? ‫م-----ی----د-او --ا---‬ ‫می-دانی کلید او کجاست؟‬ ‫-ی-د-ن- ک-ی- ا- ک-ا-ت-‬ ------------------------ ‫می‌دانی کلید او کجاست؟‬ 0
mid-ni-ke-i-- oo --j--t? midâni kelide oo kojâst? m-d-n- k-l-d- o- k-j-s-? ------------------------ midâni kelide oo kojâst?
Znaš li gdje je njegova vozna karta? ‫می------ب-ی- --و--سش--جاست-‬ ‫می-دانی بلیط اتوبوسش کجاست؟‬ ‫-ی-د-ن- ب-ی- ا-و-و-ش ک-ا-ت-‬ ----------------------------- ‫می‌دانی بلیط اتوبوسش کجاست؟‬ 0
mi--------i-- o--b--a-h-k--âs-? midâni belite otobusash kojâst? m-d-n- b-l-t- o-o-u-a-h k-j-s-? ------------------------------- midâni belite otobusash kojâst?
ona – njen / njena / njeno ‫--(ز--- -ال او‬ ‫او(زن)- مال او‬ ‫-و-ز-)- م-ل ا-‬ ---------------- ‫او(زن)- مال او‬ 0
oo-(--n) ---â-e--o oo (zan) - mâle oo o- (-a-) - m-l- o- ------------------ oo (zan) - mâle oo
Njen novac je nestao. ‫پ-ل- -- ش-ه--ست.‬ ‫پولش گم شده است.‬ ‫-و-ش گ- ش-ه ا-ت-‬ ------------------ ‫پولش گم شده است.‬ 0
p-ol--h --m-sh--- ast. poolash gom shode ast. p-o-a-h g-m s-o-e a-t- ---------------------- poolash gom shode ast.
Njena kreditna kartica je također nestala. ‫--‫کا-ت --ت-اری- ه---م -د- ---.‬ ‫و ‫کارت اعتباریش هم گم شده است.‬ ‫- ‫-ا-ت ا-ت-ا-ی- ه- گ- ش-ه ا-ت-‬ --------------------------------- ‫و ‫کارت اعتباریش هم گم شده است.‬ 0
k--te-e-e-e---ias- ha--go--s-ode-a-t. kârte e-etebâriash ham gom shode ast. k-r-e e-e-e-â-i-s- h-m g-m s-o-e a-t- ------------------------------------- kârte e-etebâriash ham gom shode ast.
mi – naš / naša / naše ‫ما-– مال --‬ ‫ما – مال ما‬ ‫-ا – م-ل م-‬ ------------- ‫ما – مال ما‬ 0
mâ-- m-l- mâ mâ - mâle mâ m- - m-l- m- ------------ mâ - mâle mâ
Naš djed je bolestan. ‫---بز-گم-ن -ریض -ست.‬ ‫پدربزرگمان مریض است.‬ ‫-د-ب-ر-م-ن م-ی- ا-ت-‬ ---------------------- ‫پدربزرگمان مریض است.‬ 0
pe-------o---m-- -a--z as-. pedar-bozorgemân mariz ast. p-d-r-b-z-r-e-â- m-r-z a-t- --------------------------- pedar-bozorgemân mariz ast.
Naša baka je zdrava. ‫م-د---رگ-ان----- -ست-‬ ‫مادربزرگمان سالم است.‬ ‫-ا-ر-ز-گ-ا- س-ل- ا-ت-‬ ----------------------- ‫مادربزرگمان سالم است.‬ 0
mâ--r------ge--n ----- ast. mâdar-bozorgemân sâlem ast. m-d-r-b-z-r-e-â- s-l-m a-t- --------------------------- mâdar-bozorgemân sâlem ast.
vi – vaš / vaša / vaše ‫شما -جمع) - -----ما‬ ‫شما (جمع) – مال شما‬ ‫-م- (-م-) – م-ل ش-ا- --------------------- ‫شما (جمع) – مال شما‬ 0
shom- -j-m-a) --m-le-----â shomâ (jam-a) - mâle shomâ s-o-â (-a---) - m-l- s-o-â -------------------------- shomâ (jam-a) - mâle shomâ
Djeco, gdje je vaš tata? ‫--ه-ه-- پ--تان ک-است-‬ ‫بچه-ها، پدرتان کجاست؟‬ ‫-چ-‌-ا- پ-ر-ا- ک-ا-ت-‬ ----------------------- ‫بچه‌ها، پدرتان کجاست؟‬ 0
b--h---â,-p-dare-â---ojâ-t? bache-hâ, pedaretân kojâst? b-c-e-h-, p-d-r-t-n k-j-s-? --------------------------- bache-hâ, pedaretân kojâst?
Djeco, gdje je vaša mama? ‫--ه‌-ا- -اد---- ک-ا-ت-‬ ‫بچه-ها، مادرتان کجاست؟‬ ‫-چ-‌-ا- م-د-ت-ن ک-ا-ت-‬ ------------------------ ‫بچه‌ها، مادرتان کجاست؟‬ 0
ba--e-h-- mâdar---n-k-jâ-t? bache-hâ, mâdaretân kojâst? b-c-e-h-, m-d-r-t-n k-j-s-? --------------------------- bache-hâ, mâdaretân kojâst?

Kreativni jezik

Kreativnost je danas važno obilježje. Svako želi biti kreativan. Jer se kreativni ljudi smatraju inteligentnima. Naš jezik također mora biti kreativan. Prije se nastojalo govoriti što tačnije. Danas se nastoji govoriti što kreativnije. Reklame i novi mediji su primjer toga. Oni pokazuju kako se jezikom može igrati. U zadnjih 50 godina važnost kreativnosti raste sve više. Istraživači se takođe bave tim fenomenom. Psiholozi, pedagozi i filozofi ispituju kreativne procese. Kreativnost se pritom definira kao sposobnost stvaranja nečeg novog. Kreativni govornik proizvodi nove jezične oblike. To mogu biti riječi ili gramatičke strukture. Prilikom proučavanja kreativnog jezika lingvisti prepoznaju kako se jezik mijenja. Međutim, ne razumiju svi ljudi nove jezičke elemente. Da bi se razumio kreativan jezik, potrebno je znanje. Mora se znati kako jezik funkcionira. Čovjek mora poznavati zemlju u kojoj žive govornici. Samo tako može razumjeti što je netko htio reći. Žargon mladih je jedan primjer za to. Djeca i mladi ljudi uvijek nanovo izmišljaju nove pojmove. Odrasli često ne razumiju te riječi. Danas čak postoje i rječnici koji objašnjavaju žargon mladih. No oni obično zastarijevaju nakon jedne generacije! Međutim, kreativni jezik se može naučiti. Učitelji za to nude razne tečajeve. Najvažnije pravilo uvijek glasi: Aktivirajte svoj unutarnji glas!