Knjiga fraza

bs Pridjevi 2   »   tr Sıfatlar 2

79 [sedamdeset i devet]

Pridjevi 2

Pridjevi 2

79 [yetmiş dokuz]

Sıfatlar 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski turski Igra Više
Ja imam na sebi plavu haljinu. Üs-ümd---avi b-r el-ise ---. Üstümde mavi bir elbise var. Ü-t-m-e m-v- b-r e-b-s- v-r- ---------------------------- Üstümde mavi bir elbise var. 0
Ja imam na sebi crvenu haljinu. Ü--üm-e------z---ir-elb----va-. Üstümde kırmızı bir elbise var. Ü-t-m-e k-r-ı-ı b-r e-b-s- v-r- ------------------------------- Üstümde kırmızı bir elbise var. 0
Ja imam na sebi zelenu haljinu. Üstü--e -eş-- b-r e--i------. Üstümde yeşil bir elbise var. Ü-t-m-e y-ş-l b-r e-b-s- v-r- ----------------------------- Üstümde yeşil bir elbise var. 0
Ja kupujem crnu tašnu. S--ah-b-- çant- s---n-------u-. Siyah bir çanta satın alıyorum. S-y-h b-r ç-n-a s-t-n a-ı-o-u-. ------------------------------- Siyah bir çanta satın alıyorum. 0
Ja kupujem smeđu tašnu. Kahve-e-g- ----ç-nt--sa-ın----y----. Kahverengi bir çanta satın alıyorum. K-h-e-e-g- b-r ç-n-a s-t-n a-ı-o-u-. ------------------------------------ Kahverengi bir çanta satın alıyorum. 0
Ja kupujem bijelu tašnu. B-----bir-çan-a s--ı-----y----. Beyaz bir çanta satın alıyorum. B-y-z b-r ç-n-a s-t-n a-ı-o-u-. ------------------------------- Beyaz bir çanta satın alıyorum. 0
Ja trebam novo auto. Y-ni -i--ara---a -ht-ya--m va-. Yeni bir arabaya ihtiyacım var. Y-n- b-r a-a-a-a i-t-y-c-m v-r- ------------------------------- Yeni bir arabaya ihtiyacım var. 0
Ja trebam brzo auto. H-zlı bir -r--a-a----iya--m----. Hızlı bir arabaya ihtiyacım var. H-z-ı b-r a-a-a-a i-t-y-c-m v-r- -------------------------------- Hızlı bir arabaya ihtiyacım var. 0
Ja trebam udobno auto. Ra-a---ir-a-abaya-ih-i---ı--v--. Rahat bir arabaya ihtiyacım var. R-h-t b-r a-a-a-a i-t-y-c-m v-r- -------------------------------- Rahat bir arabaya ihtiyacım var. 0
Tamo gore stanuje jedna stara žena. Ş- --k---a-y---ı--ir-ka-ı- -turu-or. Şu yukarda yaşlı bir kadın oturuyor. Ş- y-k-r-a y-ş-ı b-r k-d-n o-u-u-o-. ------------------------------------ Şu yukarda yaşlı bir kadın oturuyor. 0
Tamo gore stanuje jedna debela žena. Şu-y-karda-ş---an bir-ka-ı--o-ur-yo-. Şu yukarda şişman bir kadın oturuyor. Ş- y-k-r-a ş-ş-a- b-r k-d-n o-u-u-o-. ------------------------------------- Şu yukarda şişman bir kadın oturuyor. 0
Tamo dole stanuje jedna radoznala žena. Şu--şağ--- m-rak-ı --r-k-d-n --ur----. Şu aşağıda meraklı bir kadın oturuyor. Ş- a-a-ı-a m-r-k-ı b-r k-d-n o-u-u-o-. -------------------------------------- Şu aşağıda meraklı bir kadın oturuyor. 0
Naši gosti su bili dragi ljudi. Mis--i---r---z c--- -ak-n ins----rdı. Misafirlerimiz cana yakın insanlardı. M-s-f-r-e-i-i- c-n- y-k-n i-s-n-a-d-. ------------------------------------- Misafirlerimiz cana yakın insanlardı. 0
Naši gosti su bili kulturni ljudi. M-s------------k-bar-ins-n-ard-. Misafirlerimiz kibar insanlardı. M-s-f-r-e-i-i- k-b-r i-s-n-a-d-. -------------------------------- Misafirlerimiz kibar insanlardı. 0
Naši gosti su bili interesantni ljudi. Misa-irlerim----l---- -nsan-ar-ı. Misafirlerimiz ilginç insanlardı. M-s-f-r-e-i-i- i-g-n- i-s-n-a-d-. --------------------------------- Misafirlerimiz ilginç insanlardı. 0
Ja imam dragu djecu. Beni- -e-imli--o-u----ı--v--. Benim sevimli çocuklarım var. B-n-m s-v-m-i ç-c-k-a-ı- v-r- ----------------------------- Benim sevimli çocuklarım var. 0
Ali komšije imaju bezobraznu djecu. A-a -o-ş-l--ı--arsı-----uk-a-ı v-r. Ama komşuların arsız çocukları var. A-a k-m-u-a-ı- a-s-z ç-c-k-a-ı v-r- ----------------------------------- Ama komşuların arsız çocukları var. 0
Jesu li Vaša djeca dobra? Ço---l-r---z u------? Çocuklarınız uslu mu? Ç-c-k-a-ı-ı- u-l- m-? --------------------- Çocuklarınız uslu mu? 0

Jedan jezik, mnogo varijeteta

Čak i kada govorimo samo jedan jezik, govorimo mnogo jezika. Jer nijedan jezik nije zatvoren sistem. Svaki jezik pokazuje mnoge različite dimenzije. Jezik je živi sistem. Govornici se uvijek usmjeravaju prema svojim sugovornicima. Stoga ljudi mijenjaju jezik koji govore. Ti varijeteti se pojavljuju u različitim oblicima. Svaki jezik, na primjer, ima istoriju. Ona se mijenjala i nastavit će se mijenjati. To se vidi po tome što stariji ljudi govore drugačije od mladih. U većini jezika takođerpostoje različiti dijalekti. Međutim, mnogi govornici dijalekata se mogu prilagoditi svojoj okolini. U određenim situacijama govore standardni jezik. Različite društvene grupe koriste različite jezike. Jezik mladih ili lovački žargon su primjer za to. Većina ljudi govori drugačije na poslu nego kod kuće. Mnogi na poslu koriste i stručni jezik. Razlike postoje i u usmenom i pismenom jeziku. Govorni jezik je većinom puno jednostavniji od pisanog. Ta razlika može biti jako velika. To je slučaj kad se pisani jezici dugo ne mijenjaju. Govornik tada mora prvo naučiti jezik koristiti pismo. Jezik žena i muškaraca se često razlikuje. U zapadnim društvima ta razlika nije jako velika. Međutim, postoje zemlje u kojima žene govore sasvim drugačije od muškaraca. U nekim kulturama uljudnost ima vlastiti jezični oblik. Pričanje uopće nije lako! Moramo paziti na mnoge različite stvari istovremeno...