Knjiga fraza

bs Pridjevi 2   »   be Прыметнікі 2

79 [sedamdeset i devet]

Pridjevi 2

Pridjevi 2

79 [семдзесят дзевяць]

79 [semdzesyat dzevyats’]

Прыметнікі 2

[Prymetnіkі 2]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bjeloruski Igra Više
Ja imam na sebi plavu haljinu. На--н-----я- --к-нк-. На мне сіняя сукенка. Н- м-е с-н-я с-к-н-а- --------------------- На мне сіняя сукенка. 0
N--mn--sіn-aya--uke--a. Na mne sіnyaya sukenka. N- m-e s-n-a-a s-k-n-a- ----------------------- Na mne sіnyaya sukenka.
Ja imam na sebi crvenu haljinu. На мн--чы--он-я--у-енка. На мне чырвоная сукенка. Н- м-е ч-р-о-а- с-к-н-а- ------------------------ На мне чырвоная сукенка. 0
N- m-- chy------a-s-ke-k-. Na mne chyrvonaya sukenka. N- m-e c-y-v-n-y- s-k-n-a- -------------------------- Na mne chyrvonaya sukenka.
Ja imam na sebi zelenu haljinu. На м-е ---ёная-------а. На мне зялёная сукенка. Н- м-е з-л-н-я с-к-н-а- ----------------------- На мне зялёная сукенка. 0
N---n- z-a---a-- -------. Na mne zyalenaya sukenka. N- m-e z-a-e-a-a s-k-n-a- ------------------------- Na mne zyalenaya sukenka.
Ja kupujem crnu tašnu. Я к-п--ю чорн---с-м--. Я купляю чорную сумку. Я к-п-я- ч-р-у- с-м-у- ---------------------- Я купляю чорную сумку. 0
Y--ku--ya-- cho---yu sumku. Ya kuplyayu chornuyu sumku. Y- k-p-y-y- c-o-n-y- s-m-u- --------------------------- Ya kuplyayu chornuyu sumku.
Ja kupujem smeđu tašnu. Я-----я----р-чнев-ю --мк-. Я купляю карычневую сумку. Я к-п-я- к-р-ч-е-у- с-м-у- -------------------------- Я купляю карычневую сумку. 0
Ya k-ply--- --ryc--evu-- su--u. Ya kuplyayu karychnevuyu sumku. Y- k-p-y-y- k-r-c-n-v-y- s-m-u- ------------------------------- Ya kuplyayu karychnevuyu sumku.
Ja kupujem bijelu tašnu. Я--у--яю---л-ю-сумк-. Я купляю белую сумку. Я к-п-я- б-л-ю с-м-у- --------------------- Я купляю белую сумку. 0
Ya k--ly-y--bel-y- sum-u. Ya kuplyayu beluyu sumku. Y- k-p-y-y- b-l-y- s-m-u- ------------------------- Ya kuplyayu beluyu sumku.
Ja trebam novo auto. Мн------э-ны -о-ы---т-ма-іл-. Мне патрэбны новы аўтамабіль. М-е п-т-э-н- н-в- а-т-м-б-л-. ----------------------------- Мне патрэбны новы аўтамабіль. 0
Mn---a--e--y-no-y -u-a-a--l-. Mne patrebny novy autamabіl’. M-e p-t-e-n- n-v- a-t-m-b-l-. ----------------------------- Mne patrebny novy autamabіl’.
Ja trebam brzo auto. Мне п-т--б---х--к- аўта-а-іль. Мне патрэбны хуткі аўтамабіль. М-е п-т-э-н- х-т-і а-т-м-б-л-. ------------------------------ Мне патрэбны хуткі аўтамабіль. 0
Mne -----b-y ---t------a---іl-. Mne patrebny khutkі autamabіl’. M-e p-t-e-n- k-u-k- a-t-m-b-l-. ------------------------------- Mne patrebny khutkі autamabіl’.
Ja trebam udobno auto. М-----т--бн- -тульны--ў-а--бі--. Мне патрэбны ўтульны аўтамабіль. М-е п-т-э-н- ў-у-ь-ы а-т-м-б-л-. -------------------------------- Мне патрэбны ўтульны аўтамабіль. 0
M-e-p-----ny -tu-----au-a-a---’. Mne patrebny utul’ny autamabіl’. M-e p-t-e-n- u-u-’-y a-t-m-b-l-. -------------------------------- Mne patrebny utul’ny autamabіl’.
Tamo gore stanuje jedna stara žena. Т---н---р-- жыв--стара- ж-н--на. Там наверсе жыве старая жанчына. Т-м н-в-р-е ж-в- с-а-а- ж-н-ы-а- -------------------------------- Там наверсе жыве старая жанчына. 0
T-m-navers- z-yve --a--ya zh--ch-n-. Tam naverse zhyve staraya zhanchyna. T-m n-v-r-e z-y-e s-a-a-a z-a-c-y-a- ------------------------------------ Tam naverse zhyve staraya zhanchyna.
Tamo gore stanuje jedna debela žena. Та- ------е --в----ў-тая--анч--а. Там наверсе жыве тоўстая жанчына. Т-м н-в-р-е ж-в- т-ў-т-я ж-н-ы-а- --------------------------------- Там наверсе жыве тоўстая жанчына. 0
Ta--nav---e-z--ve tou--aya z--n--y-a. Tam naverse zhyve toustaya zhanchyna. T-m n-v-r-e z-y-e t-u-t-y- z-a-c-y-a- ------------------------------------- Tam naverse zhyve toustaya zhanchyna.
Tamo dole stanuje jedna radoznala žena. Т---ун-зе--ыв- -ік--на- -а-чына. Там унізе жыве цікаўная жанчына. Т-м у-і-е ж-в- ц-к-ў-а- ж-н-ы-а- -------------------------------- Там унізе жыве цікаўная жанчына. 0
Tam-u-іze--h--e-----a---y---ha------. Tam unіze zhyve tsіkaunaya zhanchyna. T-m u-і-e z-y-e t-і-a-n-y- z-a-c-y-a- ------------------------------------- Tam unіze zhyve tsіkaunaya zhanchyna.
Naši gosti su bili dragi ljudi. Наш- г---- ---і---ые---я----зі. Нашы госці былі прыемныя людзі. Н-ш- г-с-і б-л- п-ы-м-ы- л-д-і- ------------------------------- Нашы госці былі прыемныя людзі. 0
N-sh- g----- --l- p---m---a----dzі. Nashy gostsі bylі pryemnyya lyudzі. N-s-y g-s-s- b-l- p-y-m-y-a l-u-z-. ----------------------------------- Nashy gostsі bylі pryemnyya lyudzі.
Naši gosti su bili kulturni ljudi. На-ы г--ці --лі-в-тлів-я-людз-. Нашы госці былі ветлівыя людзі. Н-ш- г-с-і б-л- в-т-і-ы- л-д-і- ------------------------------- Нашы госці былі ветлівыя людзі. 0
N--h--g-st-і by-і ve---vyy---y---і. Nashy gostsі bylі vetlіvyya lyudzі. N-s-y g-s-s- b-l- v-t-і-y-a l-u-z-. ----------------------------------- Nashy gostsі bylі vetlіvyya lyudzі.
Naši gosti su bili interesantni ljudi. Н-ш- гос-і-бы-і ц---вы---юдз-. Нашы госці былі цікавыя людзі. Н-ш- г-с-і б-л- ц-к-в-я л-д-і- ------------------------------ Нашы госці былі цікавыя людзі. 0
N--h- gos--і--yl---sі-avy-- l----і. Nashy gostsі bylі tsіkavyya lyudzі. N-s-y g-s-s- b-l- t-і-a-y-a l-u-z-. ----------------------------------- Nashy gostsі bylі tsіkavyya lyudzі.
Ja imam dragu djecu. У м-не м--ы- дзец-. У мяне мілыя дзеці. У м-н- м-л-я д-е-і- ------------------- У мяне мілыя дзеці. 0
U--y-ne m-ly-a d-e-sі. U myane mіlyya dzetsі. U m-a-e m-l-y- d-e-s-. ---------------------- U myane mіlyya dzetsі.
Ali komšije imaju bezobraznu djecu. Але---сус-д-я- -ах----- --еці. Але ў суседзяў нахабныя дзеці. А-е ў с-с-д-я- н-х-б-ы- д-е-і- ------------------------------ Але ў суседзяў нахабныя дзеці. 0
Ale-u s-s---yau-n---a--yy- d-etsі. Ale u susedzyau nakhabnyya dzetsі. A-e u s-s-d-y-u n-k-a-n-y- d-e-s-. ---------------------------------- Ale u susedzyau nakhabnyya dzetsі.
Jesu li Vaša djeca dobra? У -ас ---ры---з---? У Вас добрыя дзеці? У В-с д-б-ы- д-е-і- ------------------- У Вас добрыя дзеці? 0
U------obr-y- d--t--? U Vas dobryya dzetsі? U V-s d-b-y-a d-e-s-? --------------------- U Vas dobryya dzetsі?

Jedan jezik, mnogo varijeteta

Čak i kada govorimo samo jedan jezik, govorimo mnogo jezika. Jer nijedan jezik nije zatvoren sistem. Svaki jezik pokazuje mnoge različite dimenzije. Jezik je živi sistem. Govornici se uvijek usmjeravaju prema svojim sugovornicima. Stoga ljudi mijenjaju jezik koji govore. Ti varijeteti se pojavljuju u različitim oblicima. Svaki jezik, na primjer, ima istoriju. Ona se mijenjala i nastavit će se mijenjati. To se vidi po tome što stariji ljudi govore drugačije od mladih. U većini jezika takođerpostoje različiti dijalekti. Međutim, mnogi govornici dijalekata se mogu prilagoditi svojoj okolini. U određenim situacijama govore standardni jezik. Različite društvene grupe koriste različite jezike. Jezik mladih ili lovački žargon su primjer za to. Većina ljudi govori drugačije na poslu nego kod kuće. Mnogi na poslu koriste i stručni jezik. Razlike postoje i u usmenom i pismenom jeziku. Govorni jezik je većinom puno jednostavniji od pisanog. Ta razlika može biti jako velika. To je slučaj kad se pisani jezici dugo ne mijenjaju. Govornik tada mora prvo naučiti jezik koristiti pismo. Jezik žena i muškaraca se često razlikuje. U zapadnim društvima ta razlika nije jako velika. Međutim, postoje zemlje u kojima žene govore sasvim drugačije od muškaraca. U nekim kulturama uljudnost ima vlastiti jezični oblik. Pričanje uopće nije lako! Moramo paziti na mnoge različite stvari istovremeno...