Zbirka izraza

hr Jučer – danas – sutra   »   kk Yesterday – today – tomorrow

10 [deset]

Jučer – danas – sutra

Jučer – danas – sutra

10 [он]

10 [on]

Yesterday – today – tomorrow

[Keşe – bügin – erteñ]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski kazaški igra Više
Jučer je bila subota. К-ше--е-бі-б--ды. Кеше сенбі болды. К-ш- с-н-і б-л-ы- ----------------- Кеше сенбі болды. 0
K-şe-s---i-b--d-. Keşe senbi boldı. K-ş- s-n-i b-l-ı- ----------------- Keşe senbi boldı.
Jučer sam bio / bila u kinu. Кеш----н к-н-да ---д-м. Кеше мен кинода болдым. К-ш- м-н к-н-д- б-л-ы-. ----------------------- Кеше мен кинода болдым. 0
K-şe -en ---o-- b-----. Keşe men kïnoda boldım. K-ş- m-n k-n-d- b-l-ı-. ----------------------- Keşe men kïnoda boldım.
Film je bio interesantan. Фи----қ----ты бо---. Фильм қызықты болды. Ф-л-м қ-з-қ-ы б-л-ы- -------------------- Фильм қызықты болды. 0
F--m--ı---t- -ol--. Fïlm qızıqtı boldı. F-l- q-z-q-ı b-l-ı- ------------------- Fïlm qızıqtı boldı.
Danas je nedjelja. Б-гін жексенб-. Бүгін жексенбі. Б-г-н ж-к-е-б-. --------------- Бүгін жексенбі. 0
B-g-n---k----i. Bügin jeksenbi. B-g-n j-k-e-b-. --------------- Bügin jeksenbi.
Danas ne radim. Б-гін-ме--жұ--с -с-ем-ймі-. Бүгін мен жұмыс істемеймін. Б-г-н м-н ж-м-с і-т-м-й-і-. --------------------------- Бүгін мен жұмыс істемеймін. 0
Bü-i- m-- j--ı------m-----. Bügin men jumıs istemeymin. B-g-n m-n j-m-s i-t-m-y-i-. --------------------------- Bügin men jumıs istemeymin.
Ostajem doma. М-н----е-бо-а-ын. Мен үйде боламын. М-н ү-д- б-л-м-н- ----------------- Мен үйде боламын. 0
Me--üyd--bo-a-ı-. Men üyde bolamın. M-n ü-d- b-l-m-n- ----------------- Men üyde bolamın.
Sutra je ponedjeljak. Е----------н--. Ертең дүйсенбі. Е-т-ң д-й-е-б-. --------------- Ертең дүйсенбі. 0
Erteñ -----n--. Erteñ düysenbi. E-t-ñ d-y-e-b-. --------------- Erteñ düysenbi.
Sutra ponovno radim. Ер-е--ме- -а-т- ж-м-с---т-----. Ертең мен қайта жұмыс істеймін. Е-т-ң м-н қ-й-а ж-м-с і-т-й-і-. ------------------------------- Ертең мен қайта жұмыс істеймін. 0
Ert-- m---q--t----m-- -s---mi-. Erteñ men qayta jumıs isteymin. E-t-ñ m-n q-y-a j-m-s i-t-y-i-. ------------------------------- Erteñ men qayta jumıs isteymin.
Ja radim u uredu. Мен--е--ед- ж---- --т---і-. Мен кеңседе жұмыс істеймін. М-н к-ң-е-е ж-м-с і-т-й-і-. --------------------------- Мен кеңседе жұмыс істеймін. 0
M-n-----ed---u--- i-t-y---. Men keñsede jumıs isteymin. M-n k-ñ-e-e j-m-s i-t-y-i-. --------------------------- Men keñsede jumıs isteymin.
Tko je to? Б----і-? Бұл кім? Б-л к-м- -------- Бұл кім? 0
B-- k-m? Bul kim? B-l k-m- -------- Bul kim?
To je Petar. Б---- Пете-. Бұл — Петер. Б-л — П-т-р- ------------ Бұл — Петер. 0
B-- -----e-. Bul — Peter. B-l — P-t-r- ------------ Bul — Peter.
Petar je student. П------ -тудент. Петер — студент. П-т-р — с-у-е-т- ---------------- Петер — студент. 0
P--e- — s-wden-. Peter — stwdent. P-t-r — s-w-e-t- ---------------- Peter — stwdent.
Tko je to? Мын-- ---? Мынау кім? М-н-у к-м- ---------- Мынау кім? 0
Mı-a--kim? Mınaw kim? M-n-w k-m- ---------- Mınaw kim?
To je Marta. Бұл –-М----. Бұл – Марта. Б-л – М-р-а- ------------ Бұл – Марта. 0
B-- - M-r-a. Bul – Marta. B-l – M-r-a- ------------ Bul – Marta.
Marta je tajnica. М--та —--ат--. Марта — хатшы. М-р-а — х-т-ы- -------------- Марта — хатшы. 0
Ma--- — --tş-. Marta — xatşı. M-r-a — x-t-ı- -------------- Marta — xatşı.
Petar i Marta su prijatelji. П---р-м-- М-рт----с. Петер мен Марта дос. П-т-р м-н М-р-а д-с- -------------------- Петер мен Марта дос. 0
P-te--m-n---r-a do-. Peter men Marta dos. P-t-r m-n M-r-a d-s- -------------------- Peter men Marta dos.
Petar je Martin prijatelj. Петер---М-ртаны- -о-ы. Петер — Мартаның досы. П-т-р — М-р-а-ы- д-с-. ---------------------- Петер — Мартаның досы. 0
Pe--- — Mar---ı--do--. Peter — Martanıñ dosı. P-t-r — M-r-a-ı- d-s-. ---------------------- Peter — Martanıñ dosı.
Marta je Petrova prijateljica. М--та —-Пе-ер--- д-сы. Марта — Петердің досы. М-р-а — П-т-р-і- д-с-. ---------------------- Марта — Петердің досы. 0
M--ta-—-Pe--rdiñ d-sı. Marta — Peterdiñ dosı. M-r-a — P-t-r-i- d-s-. ---------------------- Marta — Peterdiñ dosı.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

Video nije pronađen!

Učenje u snu

Strani jezici su danas dio općeg obrazovanja. Kad njihovo učenje barem ne bi bilo tako naporno! Za sve one koji imaju poteškoća s učenjem, imamo dobre vijesti. Najučinkovitije učimo dok spavamo. Do ovog zaključka su došle brojne znanstvene studije. I upravo to možemo iskoristiti za učenje jezika. U snu obrađujemo dnevne događaje. Naš mozak analizira nove utiske. Sve što smo iskusili, u snu se još jednom obrađuje. Pritom se utvrđuju novi sadržaji u našem mozgu. Posebno se dobro pohranjuje ono što se desilo prije spavanja. Stoga ponavljanje važnih stvari navečer može biti od pomoći. Različite faze spavanja su zaslužne za razne sadržaje učenja. REM faza podržava psihomotoričko učenje. U tu kategoriju spadaju glazba ili sport. S druge strane, učenje čistog znanja odvija se u dobokom snu. U toj fazi se preispituje sve što smo naučili. Vokabular i gramatika također! Prilikom učenja jezika naš mozak mora puno raditi. Mora pohraniti nove riječi kao i nova pravila. U snu se sve to ponovno reproducira. Istraživači to nazivaju teorijom ponavljanja. Međutim, bitno je da dobro spavate. Tijelo i duh se moraju temeljito odmoriti. Samo tada mozak može efikasno raditi. Može se reći: dobar san za dobro pamćenje. Dok se odmaramo, naš mozak je još uvijek aktivan... Stoga: Gute Nacht, good night, buona notte, dobrou noc!
Dali si znao?
Britanski engleski je oblik engleskog koji se govori u Velikoj Britaniji. Spada u zapadnogermanske jezike. Za oko 60 milijuna ljudi to je materinski jezik. U nekoliko točaka se razlikuje od američkog engleskog. Zato se govori o engleskom kao pluricentričnom jeziku. To znači da je to jezik koji ima više standardnih varijanata. Razlike se mogu, na primjer, odnositi na izgovor, leksički fond i pravopis. Britanski engleski se dijeli na puno najrečja koja su djelimice veoma različita. Govornici dijalekta dugo vremena su smatrani za neobrazovane i da su jedva u stanju obrazovati se za dobra zanimanja. Danas je to drukčije, iako narječja u Velikoj Britaniji još uvijek igraju važnu ulogu. U britanskom engleskom primjetan je snažan utjecaj francuskog. To je povezano sa zauzimanjem Velike Britanije od strane Normana 1066. godine. U vrijeme kolonijalizma Velika Britanija je proširila svoj jezik na druge kontinente. Tako je engleski tokom zadnjih stoljeća postao najvažniji jezik na svijetu… Učite engleski, ali original!