Zbirka izraza

hr Jučer – danas – sutra   »   bg вчера – днес – утре

10 [deset]

Jučer – danas – sutra

Jučer – danas – sutra

10 [десет]

10 [deset]

вчера – днес – утре

[vchera – dnes – utre]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bugarski igra Više
Jučer je bila subota. В-ер-----е събо-а. Вчера беше събота. В-е-а б-ш- с-б-т-. ------------------ Вчера беше събота. 0
V--er- bes-e sybo-a. Vchera beshe sybota. V-h-r- b-s-e s-b-t-. -------------------- Vchera beshe sybota.
Jučer sam bio / bila u kinu. Вч----б-- н---ин-. Вчера бях на кино. В-е-а б-х н- к-н-. ------------------ Вчера бях на кино. 0
V-h-ra-bya-h n--ki--. Vchera byakh na kino. V-h-r- b-a-h n- k-n-. --------------------- Vchera byakh na kino.
Film je bio interesantan. Фил--- -еш- -нт-ресе-. Филмът беше интересен. Ф-л-ъ- б-ш- и-т-р-с-н- ---------------------- Филмът беше интересен. 0
F-lmy- --s-e---ter--e-. Filmyt beshe interesen. F-l-y- b-s-e i-t-r-s-n- ----------------------- Filmyt beshe interesen.
Danas je nedjelja. Д--- е н---л-. Днес е неделя. Д-е- е н-д-л-. -------------- Днес е неделя. 0
Dnes ye n------. Dnes ye nedelya. D-e- y- n-d-l-a- ---------------- Dnes ye nedelya.
Danas ne radim. Д-ес н--р-бо-я. Днес не работя. Д-е- н- р-б-т-. --------------- Днес не работя. 0
D--s--- ra-o---. Dnes ne rabotya. D-e- n- r-b-t-a- ---------------- Dnes ne rabotya.
Ostajem doma. Аз---тав-м-в--щи. Аз оставам вкъщи. А- о-т-в-м в-ъ-и- ----------------- Аз оставам вкъщи. 0
A-----a-am-vkys-ch-. Az ostavam vkyshchi. A- o-t-v-m v-y-h-h-. -------------------- Az ostavam vkyshchi.
Sutra je ponedjeljak. У-р--е -онеделн-к. Утре е понеделник. У-р- е п-н-д-л-и-. ------------------ Утре е понеделник. 0
U-r--ye-po---el---. Utre ye ponedelnik. U-r- y- p-n-d-l-i-. ------------------- Utre ye ponedelnik.
Sutra ponovno radim. Ут-е а--от-ово-рабо--. Утре аз отново работя. У-р- а- о-н-в- р-б-т-. ---------------------- Утре аз отново работя. 0
V-p--ede-n-k-az-ot-ovo-r-bo--a. V ponedelnik az otnovo rabotya. V p-n-d-l-i- a- o-n-v- r-b-t-a- ------------------------------- V ponedelnik az otnovo rabotya.
Ja radim u uredu. А----бо-я----ф-с. Аз работя в офис. А- р-б-т- в о-и-. ----------------- Аз работя в офис. 0
Az --bot-- --of--. Az rabotya v ofis. A- r-b-t-a v o-i-. ------------------ Az rabotya v ofis.
Tko je to? Кой-- ----? Кой е това? К-й е т-в-? ----------- Кой е това? 0
Koy -- -o-a? Koy ye tova? K-y y- t-v-? ------------ Koy ye tova?
To je Petar. Т-ва-- --те-. Това е Петер. Т-в- е П-т-р- ------------- Това е Петер. 0
To-a ye--et--. Tova ye Peter. T-v- y- P-t-r- -------------- Tova ye Peter.
Petar je student. П-т-- --студ--т. Петер е студент. П-т-р е с-у-е-т- ---------------- Петер е студент. 0
Pete- -- -----n-. Peter ye student. P-t-r y- s-u-e-t- ----------------- Peter ye student.
Tko je to? Ко--е-то-а? Кой е това? К-й е т-в-? ----------- Кой е това? 0
K---ye t-va? Koy ye tova? K-y y- t-v-? ------------ Koy ye tova?
To je Marta. Т--- - Мар-а. Това е Марта. Т-в- е М-р-а- ------------- Това е Марта. 0
T-v- -- ----a. Tova ye Marta. T-v- y- M-r-a- -------------- Tova ye Marta.
Marta je tajnica. Ма----е сек-------. Марта е секретарка. М-р-а е с-к-е-а-к-. ------------------- Марта е секретарка. 0
Mar---y---ekr--a-ka. Marta ye sekretarka. M-r-a y- s-k-e-a-k-. -------------------- Marta ye sekretarka.
Petar i Marta su prijatelji. П---р---М--т---- п-ия---и. Петер и Марта са приятели. П-т-р и М-р-а с- п-и-т-л-. -------------------------- Петер и Марта са приятели. 0
P-ter-- Marta -----i---e-i. Peter i Marta sa priyateli. P-t-r i M-r-a s- p-i-a-e-i- --------------------------- Peter i Marta sa priyateli.
Petar je Martin prijatelj. П---р-- п-и--еля------ар--. Петер е приятелят на Марта. П-т-р е п-и-т-л-т н- М-р-а- --------------------------- Петер е приятелят на Марта. 0
Pet-- -e pri------at -a---rt-. Peter ye priyatelyat na Marta. P-t-r y- p-i-a-e-y-t n- M-r-a- ------------------------------ Peter ye priyatelyat na Marta.
Marta je Petrova prijateljica. Март--- -р-я-е--а-- ---Пе-е-. Марта е приятелката на Петер. М-р-а е п-и-т-л-а-а н- П-т-р- ----------------------------- Марта е приятелката на Петер. 0
Ma--a-y----iya-e--a-a--a --te-. Marta ye priyatelkata na Peter. M-r-a y- p-i-a-e-k-t- n- P-t-r- ------------------------------- Marta ye priyatelkata na Peter.

Učenje u snu

Strani jezici su danas dio općeg obrazovanja. Kad njihovo učenje barem ne bi bilo tako naporno! Za sve one koji imaju poteškoća s učenjem, imamo dobre vijesti. Najučinkovitije učimo dok spavamo. Do ovog zaključka su došle brojne znanstvene studije. I upravo to možemo iskoristiti za učenje jezika. U snu obrađujemo dnevne događaje. Naš mozak analizira nove utiske. Sve što smo iskusili, u snu se još jednom obrađuje. Pritom se utvrđuju novi sadržaji u našem mozgu. Posebno se dobro pohranjuje ono što se desilo prije spavanja. Stoga ponavljanje važnih stvari navečer može biti od pomoći. Različite faze spavanja su zaslužne za razne sadržaje učenja. REM faza podržava psihomotoričko učenje. U tu kategoriju spadaju glazba ili sport. S druge strane, učenje čistog znanja odvija se u dobokom snu. U toj fazi se preispituje sve što smo naučili. Vokabular i gramatika također! Prilikom učenja jezika naš mozak mora puno raditi. Mora pohraniti nove riječi kao i nova pravila. U snu se sve to ponovno reproducira. Istraživači to nazivaju teorijom ponavljanja. Međutim, bitno je da dobro spavate. Tijelo i duh se moraju temeljito odmoriti. Samo tada mozak može efikasno raditi. Može se reći: dobar san za dobro pamćenje. Dok se odmaramo, naš mozak je još uvijek aktivan... Stoga: Gute Nacht, good night, buona notte, dobrou noc!
Dali si znao?
Britanski engleski je oblik engleskog koji se govori u Velikoj Britaniji. Spada u zapadnogermanske jezike. Za oko 60 milijuna ljudi to je materinski jezik. U nekoliko točaka se razlikuje od američkog engleskog. Zato se govori o engleskom kao pluricentričnom jeziku. To znači da je to jezik koji ima više standardnih varijanata. Razlike se mogu, na primjer, odnositi na izgovor, leksički fond i pravopis. Britanski engleski se dijeli na puno najrečja koja su djelimice veoma različita. Govornici dijalekta dugo vremena su smatrani za neobrazovane i da su jedva u stanju obrazovati se za dobra zanimanja. Danas je to drukčije, iako narječja u Velikoj Britaniji još uvijek igraju važnu ulogu. U britanskom engleskom primjetan je snažan utjecaj francuskog. To je povezano sa zauzimanjem Velike Britanije od strane Normana 1066. godine. U vrijeme kolonijalizma Velika Britanija je proširila svoj jezik na druge kontinente. Tako je engleski tokom zadnjih stoljeća postao najvažniji jezik na svijetu… Učite engleski, ali original!