Я--й--в--мо-і-ь т- ку--в?
Який автомобіль ти купив?
Я-и- а-т-м-б-л- т- к-п-в-
-------------------------
Який автомобіль ти купив? 0 Yak-y̆ avt-mo-ilʹ -- k-pyv?Yakyy- avtomobilʹ ty kupyv?Y-k-y- a-t-m-b-l- t- k-p-v----------------------------Yakyy̆ avtomobilʹ ty kupyv?
Яку ---ет--ти-пе----л----?
Яку газету ти передплатив?
Я-у г-з-т- т- п-р-д-л-т-в-
--------------------------
Яку газету ти передплатив? 0 Y-ku --z-tu ty--e-ed------?Yaku hazetu ty peredplatyv?Y-k- h-z-t- t- p-r-d-l-t-v----------------------------Yaku hazetu ty peredplatyv?
Ко-о ви б-ч-л-?
Кого ви бачили?
К-г- в- б-ч-л-?
---------------
Кого ви бачили? 0 K-h--v------y-y?Koho vy bachyly?K-h- v- b-c-y-y-----------------Koho vy bachyly?
К--- В----с--іл-?
Кого Ви зустріли?
К-г- В- з-с-р-л-?
-----------------
Кого Ви зустріли? 0 K-ho-V---u-t-il-?Koho Vy zustrily?K-h- V- z-s-r-l-?-----------------Koho Vy zustrily?
Ко-и В--п-ч-ли?
Коли Ви почали?
К-л- В- п-ч-л-?
---------------
Коли Ви почали? 0 K-------po-haly?Koly Vy pochaly?K-l- V- p-c-a-y-----------------Koly Vy pochaly?
Ч--- ---с-ал- в---е--м?
Чому Ви стали вчителем?
Ч-м- В- с-а-и в-и-е-е-?
-----------------------
Чому Ви стали вчителем? 0 Cho-u -y-st--y---hytele-?Chomu Vy staly vchytelem?C-o-u V- s-a-y v-h-t-l-m--------------------------Chomu Vy staly vchytelem?
Ч-м- -и вз--и-та--і?
Чому Ви взяли таксі?
Ч-м- В- в-я-и т-к-і-
--------------------
Чому Ви взяли таксі? 0 C-o-u V---zy--y--ak-i?Chomu Vy vzyaly taksi?C-o-u V- v-y-l- t-k-i-----------------------Chomu Vy vzyaly taksi?
Ljudi koji govore dva jezika čuju bolje.
Mogu točnije raspoznati različite zvukove.
Do tog rezultata je došlo jedno američko istraživanje.
Istraživači su ispitivanje proveli na nakoliko tinejdžera.
Jedan dio ispitanika je odrastao u dvojezičnom okruženju.
Ti tinejdžeri su govorili engleski i španjolski jezik.
Preostali ispitanici govorili su samo engleski jezik.
Morali su saslušati određeni slog.
To je bio slog “da”.
Taj slog nije pripadao nijednom od jezika.
Ispitanici su slog slušali preko slušalica.
Pritom je elektrodama izmjerena njihova moždana aktivnost.
Nakon tog testa tinejdžeri su još jednom morali saslušati slog.
Ovaj put su mogli čuti mnogo isprekidanih zvukova.
To su bili razni glasovi koji su govorili besmislene rečenice.
Dvojezičari su prilično snažno reagirali na slog.
Njihov je mozak pokazao veliku aktivnost.
Ispitanici su točno identificirali slog sa i bez šumova.
Jednojezičnim ispitanicima to nije uspjelo.
Njihov sluh nije bio toliko dobar kao sluh dvojezičara.
Istraživače je rezultat eksperimenta iznenadio.
Dotad je samo bilo poznato da posebno dobar sluh imaju muzičari.
No čini se da dvojezičnost također trenira sluh.
Dvojezičari se stalno suočavaju s različitim zvukovima.
Stoga je njihov mozak prisiljen razvijati nove sposobnosti.
On je naučio razlikovati različite jezične podražaje.
Istraživači trenutno ispituju kako jezične vještine utječu na mozak.
Možda i sluh profitira ako se jezik počne učiti kasnije u životu...