Zbirka izraza

hr Pitati – prošlost 2   »   ku Questions – Past tense 2

86 [osamdeset i šest]

Pitati – prošlost 2

Pitati – prošlost 2

86 [heştê û şeş]

Questions – Past tense 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski kurdski (kurmanji) igra Više
Koju si kravatu nosio? K-ja- -tu---d-d--s--y- -- d- -û? Kîjan stubend di stuyê te de bû? K-j-n s-u-e-d d- s-u-ê t- d- b-? -------------------------------- Kîjan stubend di stuyê te de bû? 0
Koji auto si kupio / kupila? Te k--a--tir-m--- -ir-? Te kîjan tirimpêl kirî? T- k-j-n t-r-m-ê- k-r-? ----------------------- Te kîjan tirimpêl kirî? 0
Na koje si se novine pretplatio / pretplatila? T--bûyî-ab-n-y---î--n-r---amey-? Tu bûyî aboneyê kîjan rojnameyê? T- b-y- a-o-e-ê k-j-n r-j-a-e-ê- -------------------------------- Tu bûyî aboneyê kîjan rojnameyê? 0
Koga ste vidjeli? W- --/ê dî-? We kî/ê dît? W- k-/- d-t- ------------ We kî/ê dît? 0
Koga ste sreli? Hû--l- -ast--kî-ê-h-t-n? Hûn li rastî kî/ê hatin? H-n l- r-s-î k-/- h-t-n- ------------------------ Hûn li rastî kî/ê hatin? 0
Koga ste prepoznali? W- kî/ê-n-- -i-? We kî/ê nas kir? W- k-/- n-s k-r- ---------------- We kî/ê nas kir? 0
Kada ste se ustali? Hû----ng---a-ûn? Hûn kengî rabûn? H-n k-n-î r-b-n- ---------------- Hûn kengî rabûn? 0
Kada ste započeli? We -e-------- pê ki-? We kengî dest pê kir? W- k-n-î d-s- p- k-r- --------------------- We kengî dest pê kir? 0
Kada ste prestali? W- -en-î---rd-? We kengî berda? W- k-n-î b-r-a- --------------- We kengî berda? 0
Zašto ste se probudili? Hû- -- -o -i---şyar-b-n? Hûn ji bo çi hişyar bûn? H-n j- b- ç- h-ş-a- b-n- ------------------------ Hûn ji bo çi hişyar bûn? 0
Zašto ste postali učitelj? Hûn -i bo--i b-- m--os-e? Hûn ji bo çi bûn mamoste? H-n j- b- ç- b-n m-m-s-e- ------------------------- Hûn ji bo çi bûn mamoste? 0
Zašto ste uzeli taksi? Hûn -- bo çi -i-a-ê--e-----k- -û-? Hûn ji bo çi siwarê texsiyekê bûn? H-n j- b- ç- s-w-r- t-x-i-e-ê b-n- ---------------------------------- Hûn ji bo çi siwarê texsiyekê bûn? 0
Odakle ste došli? H-n ----- h-t-n? Hûn ji kû hatin? H-n j- k- h-t-n- ---------------- Hûn ji kû hatin? 0
Kamo ste išli? H-- ç--- k-? Hûn çûne kû? H-n ç-n- k-? ------------ Hûn çûne kû? 0
Gdje ste bili? H-n -- -- ---? Hûn li kû bûn? H-n l- k- b-n- -------------- Hûn li kû bûn? 0
Kome si pomogao / pomogla? Hû- -lîk-r--kî------? Hûn alîkarê kî/ê bûn? H-n a-î-a-ê k-/- b-n- --------------------- Hûn alîkarê kî/ê bûn? 0
Kome si pisao / pisala? T- ----î/--re n--î-î? Te ji kî/ê re nivîsî? T- j- k-/- r- n-v-s-? --------------------- Te ji kî/ê re nivîsî? 0
Kome si odgovorio / odgovorila? Te-b----v--- k-/-? Te bersiv da kî/ê? T- b-r-i- d- k-/-? ------------------ Te bersiv da kî/ê? 0

Dvojezičnost poboljšava sluh

Ljudi koji govore dva jezika čuju bolje. Mogu točnije raspoznati različite zvukove. Do tog rezultata je došlo jedno američko istraživanje. Istraživači su ispitivanje proveli na nakoliko tinejdžera. Jedan dio ispitanika je odrastao u dvojezičnom okruženju. Ti tinejdžeri su govorili engleski i španjolski jezik. Preostali ispitanici govorili su samo engleski jezik. Morali su saslušati određeni slog. To je bio slog “da”. Taj slog nije pripadao nijednom od jezika. Ispitanici su slog slušali preko slušalica. Pritom je elektrodama izmjerena njihova moždana aktivnost. Nakon tog testa tinejdžeri su još jednom morali saslušati slog. Ovaj put su mogli čuti mnogo isprekidanih zvukova. To su bili razni glasovi koji su govorili besmislene rečenice. Dvojezičari su prilično snažno reagirali na slog. Njihov je mozak pokazao veliku aktivnost. Ispitanici su točno identificirali slog sa i bez šumova. Jednojezičnim ispitanicima to nije uspjelo. Njihov sluh nije bio toliko dobar kao sluh dvojezičara. Istraživače je rezultat eksperimenta iznenadio. Dotad je samo bilo poznato da posebno dobar sluh imaju muzičari. No čini se da dvojezičnost također trenira sluh. Dvojezičari se stalno suočavaju s različitim zvukovima. Stoga je njihov mozak prisiljen razvijati nove sposobnosti. On je naučio razlikovati različite jezične podražaje. Istraživači trenutno ispituju kako jezične vještine utječu na mozak. Možda i sluh profitira ako se jezik počne učiti kasnije u životu...