Zbirka izraza

hr U restoranu 3   »   uk В ресторані 3

31 [trideset i jedan]

U restoranu 3

U restoranu 3

31 [тридцять один]

31 [trydtsyatʹ odyn]

В ресторані 3

[V restorani 3]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski ukrajinski igra Više
Htio / htjela bih predjelo. Я-х--у --кус--. Я хочу закуску. Я х-ч- з-к-с-у- --------------- Я хочу закуску. 0
Y- -hoc-- -ak--ku. YA khochu zakusku. Y- k-o-h- z-k-s-u- ------------------ YA khochu zakusku.
Htio / htjela bih salatu. Я--о-у -----. Я хочу салат. Я х-ч- с-л-т- ------------- Я хочу салат. 0
YA----chu----at. YA khochu salat. Y- k-o-h- s-l-t- ---------------- YA khochu salat.
Htio / htjela bih juhu. Я -о------. Я хочу суп. Я х-ч- с-п- ----------- Я хочу суп. 0
YA--hoc-- -up. YA khochu sup. Y- k-o-h- s-p- -------------- YA khochu sup.
Htio / htjela bih desert. Я хо-у ----рт. Я хочу десерт. Я х-ч- д-с-р-. -------------- Я хочу десерт. 0
Y- -hoch--des-rt. YA khochu desert. Y- k-o-h- d-s-r-. ----------------- YA khochu desert.
Htio / htjela bih sladoled s vrhnjem. Я----у мо-о-ив--з-в----а-и. Я хочу морозиво з вершками. Я х-ч- м-р-з-в- з в-р-к-м-. --------------------------- Я хочу морозиво з вершками. 0
Y- khochu mo---yv------rshkam-. YA khochu morozyvo z vershkamy. Y- k-o-h- m-r-z-v- z v-r-h-a-y- ------------------------------- YA khochu morozyvo z vershkamy.
Htio / htjela bih voće ili sir. Я-х-ч----ук-и а-- -и-. Я хочу фрукти або сир. Я х-ч- ф-у-т- а-о с-р- ---------------------- Я хочу фрукти або сир. 0
Y--k-o--u ----t----- sy-. YA khochu frukty abo syr. Y- k-o-h- f-u-t- a-o s-r- ------------------------- YA khochu frukty abo syr.
Htjeli / htjele bismo doručkovati. Ми х---мо-сн-----. Ми хочемо снідати. М- х-ч-м- с-і-а-и- ------------------ Ми хочемо снідати. 0
My ---c-e---sni--t-. My khochemo snidaty. M- k-o-h-m- s-i-a-y- -------------------- My khochemo snidaty.
Htjeli / htjele bismo ručati. Ми ---ем--о-ід--и. Ми хочемо обідати. М- х-ч-м- о-і-а-и- ------------------ Ми хочемо обідати. 0
My -ho--e----bidaty. My khochemo obidaty. M- k-o-h-m- o-i-a-y- -------------------- My khochemo obidaty.
Htjeli / htjele bismo večerati. М- --ч--о ---ер-т-. Ми хочемо вечеряти. М- х-ч-м- в-ч-р-т-. ------------------- Ми хочемо вечеряти. 0
M- k---he----e-------y. My khochemo vecheryaty. M- k-o-h-m- v-c-e-y-t-. ----------------------- My khochemo vecheryaty.
Što biste htjeli / htjele za doručak? Що -и-х----- на --ідано-? Що Ви хочете на сніданок? Щ- В- х-ч-т- н- с-і-а-о-? ------------------------- Що Ви хочете на сніданок? 0
Shc-o--- ---chete na--n-d-n-k? Shcho Vy khochete na snidanok? S-c-o V- k-o-h-t- n- s-i-a-o-? ------------------------------ Shcho Vy khochete na snidanok?
Pecivo s marmeladom i medom? Бу------з м-р-е---ом --м--о-? Булочку з мармеладом і медом? Б-л-ч-у з м-р-е-а-о- і м-д-м- ----------------------------- Булочку з мармеладом і медом? 0
B-loc-ku-z m-r-e-ad-- i me--m? Bulochku z marmeladom i medom? B-l-c-k- z m-r-e-a-o- i m-d-m- ------------------------------ Bulochku z marmeladom i medom?
Тоst s kobasicom i sirom? Тост ---о-------і-с--ом? Тост з ковбасою і сиром? Т-с- з к-в-а-о- і с-р-м- ------------------------ Тост з ковбасою і сиром? 0
To---- --vb----- --s----? Tost z kovbasoyu i syrom? T-s- z k-v-a-o-u i s-r-m- ------------------------- Tost z kovbasoyu i syrom?
Kuhano jaje? В-р-н- ---е? Варене яйце? В-р-н- я-ц-? ------------ Варене яйце? 0
V-ren---ay̆ts-? Varene yay-tse? V-r-n- y-y-t-e- --------------- Varene yay̆tse?
Jaje na oko? Яєчн-? Яєчню? Я-ч-ю- ------ Яєчню? 0
Y--ech---? Yayechnyu? Y-y-c-n-u- ---------- Yayechnyu?
Omlet? О-л-т? Омлет? О-л-т- ------ Омлет? 0
Om---? Omlet? O-l-t- ------ Omlet?
Molim još jedan jogurt. Б--ь-л--ка- -- -огур-. Будь-ласка, ще йогурт. Б-д---а-к-, щ- й-г-р-. ---------------------- Будь-ласка, ще йогурт. 0
Budʹ--ask-- -h-he-y-o--rt. Budʹ-laska, shche y-ohurt. B-d---a-k-, s-c-e y-o-u-t- -------------------------- Budʹ-laska, shche y̆ohurt.
Molim još soli i papra. Б--ь----ка- -е сіль-і перец-. Будь-ласка, ще сіль і перець. Б-д---а-к-, щ- с-л- і п-р-ц-. ----------------------------- Будь-ласка, ще сіль і перець. 0
B--ʹ--ask---s-c-e--i-ʹ - -e--t-ʹ. Budʹ-laska, shche silʹ i peretsʹ. B-d---a-k-, s-c-e s-l- i p-r-t-ʹ- --------------------------------- Budʹ-laska, shche silʹ i peretsʹ.
Molim još jednu čašu vode. Б-дь-----а,-щ- скл-нк---о-и. Будь-ласка, ще склянку води. Б-д---а-к-, щ- с-л-н-у в-д-. ---------------------------- Будь-ласка, ще склянку води. 0
Bu-ʹ--a-k-,----he-----a-ku v--y. Budʹ-laska, shche sklyanku vody. B-d---a-k-, s-c-e s-l-a-k- v-d-. -------------------------------- Budʹ-laska, shche sklyanku vody.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

Video nije pronađen!

Uspješno korištenje jezika se može naučiti!

Govoriti je prilično jednostavno. Uspješno govoriti je, međutim, puno teže. Naime, način na koji nešto kažemo je važniji od onog što kažemo. To su pokazala mnoga istraživanja. Slušatelji nesvjesno obraćaju pozornost na određene karakteristike govornika. Stoga možemo utjecati na to hoće li naš jezik biti dobro prihvaćen. Uvijek moramo samo paziti na to kako govorimo. To također uključuje i naš govor tijela. On mora biti autentičan i u skladu s našom osobnosti. Glas također igra ulogu jer se uvijek vrednuje. Kod muškaraca je, primjerice, pogodniji dublji glas. Njime govornik djeluje pouzdano i kompetentno. S druge strane, promjene u glasu nemaju nikakvog učinka. Kod govorenja je posebno važna brzina. U eksperimentima se ispitivala uspješnost razgovora. Uspješno govoriti znači imati sposobnost uvjeravanja drugih. Tko želi druge uvjeriti, ne smije prebrzo govoriti. Inače odaje dojam neiskrenosti. Međutim, presporo govorenje također nije korisno. Ljudi koji jako sporo govore djeluju manje inteligentno. Najbolje je stoga govoriti umjerenom brzinom. Idealno je izreći 3,5 riječi u sekundi. Stanke su također bitne kod govora. One čine naš govor prirodnim i uvjerljivim. Na taj način nam slušatelji vjeruju. Optimalno je napraviti 4 do 5 stanki u minuti. Stoga pokušajte kontrolirati svoj govor! Zatim može uslijediti sljedeći razgovor za posao...
Dali si znao?
Norveški je sjevernogermanski jezik. To je materinski jezik oko 5 miliona ljudi. Posebna odlika norveškog je da se sastoji od dva standardna varijeteta: bokmåla i nynorska. To znači da postoje dva priznata norveška jezika. Oba se ravnopravno koriste u upravi, u školama i u medijima. Zbog razuđenosti zemlje dugo se nije mogao stvoriti standardni jezik. Tako su se održali dijalekti i razvili su se nezavisno jedan od drugog. Ali svaki Norvežanin razumije sve lokalne dijalekte i oba službena jezika. Za izgovor norveškog jezika nema utvrđenih pravila. Razlog tome je što se obje inačice pretežno pišu. Većinom se govori lokalni dijalekt. Norveški je veoma sličan danskom i švedskom. Govornici ovih jezika razumiju se međusobno bez većih problema. Norveški je, znači, interesantan jezik... A svatko može odabrati koji norveški želi učiti!