Zbirka izraza

hr Javni lokalni promet   »   pa ਸਰਵਜਨਿਕ ਪਰਿਵਹਨ

36 [trideset i šest]

Javni lokalni promet

Javni lokalni promet

36 [ਛੱਤੀ]

36 [Chatī]

ਸਰਵਜਨਿਕ ਪਰਿਵਹਨ

[saravajanika parivahana]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski punjabi igra Više
Gdje je autobusni kolodvor? ਬੱਸ---ਥ--ਰ-ਕ-ੀ--ੈ? ਬ-ਸ ਕ-ਥ- ਰ-ਕਦ- ਹ-? ਬ-ਸ ਕ-ਥ- ਰ-ਕ-ੀ ਹ-? ------------------ ਬੱਸ ਕਿਥੇ ਰੁਕਦੀ ਹੈ? 0
b------thē --k-dī-h--? basa kithē rukadī hai? b-s- k-t-ē r-k-d- h-i- ---------------------- basa kithē rukadī hai?
Koji autobus vozi u centar? ਕਿ--- -----ਹ---ਨੂੰ--ਾਂਦ--ਹੈ? ਕ-ਹੜ- ਬ-ਸ ਸ਼ਹ-ਰ ਨ-- ਜ--ਦ- ਹ-? ਕ-ਹ-ੀ ਬ-ਸ ਸ਼-ਿ- ਨ-ੰ ਜ-ਂ-ੀ ਹ-? ---------------------------- ਕਿਹੜੀ ਬੱਸ ਸ਼ਹਿਰ ਨੂੰ ਜਾਂਦੀ ਹੈ? 0
Ki-----basa śa---a jān-ī ha-? Kihaṛī basa śahira jāndī hai? K-h-ṛ- b-s- ś-h-r- j-n-ī h-i- ----------------------------- Kihaṛī basa śahira jāndī hai?
Koju liniju moram uzeti? ਮੈ-ੂੰ-ਕ-ਹ-- ਬੱਸ ਲ--ੀ--ਾ-ੀਦ---ੈ? ਮ-ਨ-- ਕ-ਹੜ- ਬ-ਸ ਲ-ਣ- ਚ-ਹ-ਦ- ਹ-? ਮ-ਨ-ੰ ਕ-ਹ-ੀ ਬ-ਸ ਲ-ਣ- ਚ-ਹ-ਦ- ਹ-? ------------------------------- ਮੈਨੂੰ ਕਿਹੜੀ ਬੱਸ ਲੈਣੀ ਚਾਹੀਦੀ ਹੈ? 0
M--nū ki-aṛī-ba-a ---ṇ- cāh-dī -a-? Mainū kihaṛī basa laiṇī cāhīdī hai? M-i-ū k-h-ṛ- b-s- l-i-ī c-h-d- h-i- ----------------------------------- Mainū kihaṛī basa laiṇī cāhīdī hai?
Moram li presjedati? ਕੀ-ਮ---ੰ----ਣਾ --ੇਗਾ? ਕ- ਮ-ਨ-- ਬਦਲਣ- ਪਵ-ਗ-? ਕ- ਮ-ਨ-ੰ ਬ-ਲ-ਾ ਪ-ੇ-ਾ- --------------------- ਕੀ ਮੈਨੂੰ ਬਦਲਣਾ ਪਵੇਗਾ? 0
K- ma-nū ---al--- --vēg-? Kī mainū badalaṇā pavēgā? K- m-i-ū b-d-l-ṇ- p-v-g-? ------------------------- Kī mainū badalaṇā pavēgā?
Gdje moram presjesti? ਮ-ਨ-ੰ--ਿ-----ਦਲਣ- -ਵੇ-ਾ? ਮ-ਨ-- ਕ--ਥ- ਬਦਲਣ- ਪਵ-ਗ-? ਮ-ਨ-ੰ ਕ-ੱ-ੇ ਬ-ਲ-ਾ ਪ-ੇ-ਾ- ------------------------ ਮੈਨੂੰ ਕਿੱਥੇ ਬਦਲਣਾ ਪਵੇਗਾ? 0
M--n- -it-- -a-a--ṇā-pa-ēgā? Mainū kithē badalaṇā pavēgā? M-i-ū k-t-ē b-d-l-ṇ- p-v-g-? ---------------------------- Mainū kithē badalaṇā pavēgā?
Koliko košta karta? ਟ--- ਕ-ੰ-- ਦੀ --? ਟ-ਕਟ ਕ--ਨ- ਦ- ਹ-? ਟ-ਕ- ਕ-ੰ-ੇ ਦ- ਹ-? ----------------- ਟਿਕਟ ਕਿੰਨੇ ਦੀ ਹੈ? 0
Ṭikaṭa-k-n--dī ---? Ṭikaṭa kinē dī hai? Ṭ-k-ṭ- k-n- d- h-i- ------------------- Ṭikaṭa kinē dī hai?
Koliko stanica ima do centra? ਸ਼-ਿ- -----ੱ--ਕ-ੰ-ੀ --ਰ ਰੁ-ਦ- -ੈ? ਸ਼ਹ-ਰ ਤ-ਕ ਬ-ਸ ਕ--ਨ- ਵ-ਰ ਰ-ਕਦ- ਹ-? ਸ਼-ਿ- ਤ-ਕ ਬ-ਸ ਕ-ੰ-ੀ ਵ-ਰ ਰ-ਕ-ੀ ਹ-? -------------------------------- ਸ਼ਹਿਰ ਤੱਕ ਬੱਸ ਕਿੰਨੀ ਵਾਰ ਰੁਕਦੀ ਹੈ? 0
Ś-h-ra taka---s-------vā---r--ad- h-i? Śahira taka basa kinī vāra rukadī hai? Ś-h-r- t-k- b-s- k-n- v-r- r-k-d- h-i- -------------------------------------- Śahira taka basa kinī vāra rukadī hai?
Morate ovdje izaći. ਤ---ਨੂ-----ੇ-ੳ-ਰ-- -ਾਹ--ਾ-ਹੈ। ਤ-ਹ-ਨ-- ਇ-ਥ- ੳਤਰਨ- ਚ-ਹ-ਦ- ਹ-। ਤ-ਹ-ਨ-ੰ ਇ-ਥ- ੳ-ਰ-ਾ ਚ-ਹ-ਦ- ਹ-। ----------------------------- ਤੁਹਾਨੂੰ ਇੱਥੇ ੳਤਰਨਾ ਚਾਹੀਦਾ ਹੈ। 0
Tuhā-ū--t-ē-t--a---c--īd- ha-. Tuhānū ithē taranā cāhīdā hai. T-h-n- i-h- t-r-n- c-h-d- h-i- ------------------------------ Tuhānū ithē taranā cāhīdā hai.
Morate izaći otraga. ਤੁਹ---ੰ -ਿੱ-- ਉਤ--ਾ-ਚ-ਹ-ਦ- -ੈ। ਤ-ਹ-ਨ-- ਪ--ਛ- ਉਤਰਨ- ਚ-ਹ-ਦ- ਹ-। ਤ-ਹ-ਨ-ੰ ਪ-ੱ-ੇ ਉ-ਰ-ਾ ਚ-ਹ-ਦ- ਹ-। ------------------------------ ਤੁਹਾਨੂੰ ਪਿੱਛੇ ਉਤਰਨਾ ਚਾਹੀਦਾ ਹੈ। 0
Tuh-nū-p---ē--t-r--ā-c-hī-ā ha-. Tuhānū pichē utaranā cāhīdā hai. T-h-n- p-c-ē u-a-a-ā c-h-d- h-i- -------------------------------- Tuhānū pichē utaranā cāhīdā hai.
Sljedeći metro dolazi za 5 minuta. ਅਗ----ੈਟ---5 ਮ--ਟ -ਿੱਚ ਆਏਗੀ। ਅਗਲ- ਮ-ਟਰ- 5 ਮ--ਟ ਵ--ਚ ਆਏਗ-। ਅ-ਲ- ਮ-ਟ-ੋ 5 ਮ-ੰ- ਵ-ੱ- ਆ-ਗ-। ---------------------------- ਅਗਲੀ ਮੈਟਰੋ 5 ਮਿੰਟ ਵਿੱਚ ਆਏਗੀ। 0
Aga-ī ----arō-- --ṭa -i----'--ī. Agalī maiṭarō 5 miṭa vica ā'ēgī. A-a-ī m-i-a-ō 5 m-ṭ- v-c- ā-ē-ī- -------------------------------- Agalī maiṭarō 5 miṭa vica ā'ēgī.
Sljedeći tramvaj dolazi za 10 minuta. ਅ--ੀ-ਟ-ਰਾਮ--- ਮਿ-- ਵ--- --ਗ-। ਅਗਲ- ਟ-ਰ-ਮ 10 ਮ--ਟ ਵ--ਚ ਆਏਗ-। ਅ-ਲ- ਟ-ਰ-ਮ 1- ਮ-ੰ- ਵ-ੱ- ਆ-ਗ-। ----------------------------- ਅਗਲੀ ਟ੍ਰਾਮ 10 ਮਿੰਟ ਵਿੱਚ ਆਏਗੀ। 0
Agal- ṭr-m--1- mi-a v-c- ā'ēgī. Agalī ṭrāma 10 miṭa vica ā'ēgī. A-a-ī ṭ-ā-a 1- m-ṭ- v-c- ā-ē-ī- ------------------------------- Agalī ṭrāma 10 miṭa vica ā'ēgī.
Sljedeći autobus dolazi za 15 minuta. ਅਗ-- -ੱ- -5 --ੰਟ ਵ-ੱ- ਆ-ਗ-। ਅਗਲ- ਬ-ਸ 15 ਮ--ਟ ਵ--ਚ ਆਏਗ-। ਅ-ਲ- ਬ-ਸ 1- ਮ-ੰ- ਵ-ੱ- ਆ-ਗ-। --------------------------- ਅਗਲੀ ਬੱਸ 15 ਮਿੰਟ ਵਿੱਚ ਆਏਗੀ। 0
A-a-ī--a-- 1- --ṭ---i-- -'ēg-. Agalī basa 15 miṭa vica ā'ēgī. A-a-ī b-s- 1- m-ṭ- v-c- ā-ē-ī- ------------------------------ Agalī basa 15 miṭa vica ā'ēgī.
Kada vozi zadnji metro? ਆਖਰੀ-ਮੈ-ਰ------ -ੈ? ਆਖਰ- ਮ-ਟਰ- ਕਦ-- ਹ-? ਆ-ਰ- ਮ-ਟ-ੋ ਕ-ੋ- ਹ-? ------------------- ਆਖਰੀ ਮੈਟਰੋ ਕਦੋਂ ਹੈ? 0
Āk-a-ī m-i-a-ō kadō- hai? Ākharī maiṭarō kadōṁ hai? Ā-h-r- m-i-a-ō k-d-ṁ h-i- ------------------------- Ākharī maiṭarō kadōṁ hai?
Kada vozi zadnji tramvaj? ਆਖਰ- -੍-ਾਮ -ਦੋ- --? ਆਖਰ- ਟ-ਰ-ਮ ਕਦ-- ਹ-? ਆ-ਰ- ਟ-ਰ-ਮ ਕ-ੋ- ਹ-? ------------------- ਆਖਰੀ ਟ੍ਰਾਮ ਕਦੋਂ ਹੈ? 0
Ā-ha-----ām- k--ō- h--? Ākharī ṭrāma kadōṁ hai? Ā-h-r- ṭ-ā-a k-d-ṁ h-i- ----------------------- Ākharī ṭrāma kadōṁ hai?
Kada vozi zadnji autobus? ਆਖ-ੀ--ੱ- ਕ-ੋਂ --? ਆਖਰ- ਬ-ਸ ਕਦ-- ਹ-? ਆ-ਰ- ਬ-ਸ ਕ-ੋ- ਹ-? ----------------- ਆਖਰੀ ਬੱਸ ਕਦੋਂ ਹੈ? 0
Ā--a-- -a----a-ō----i? Ākharī basa kadōṁ hai? Ā-h-r- b-s- k-d-ṁ h-i- ---------------------- Ākharī basa kadōṁ hai?
Imate li putnu kartu? ਕੀ---ਹਾਡੇ-ਕ----ਿ-- --? ਕ- ਤ-ਹ-ਡ- ਕ-ਲ ਟ-ਕਟ ਹ-? ਕ- ਤ-ਹ-ਡ- ਕ-ਲ ਟ-ਕ- ਹ-? ---------------------- ਕੀ ਤੁਹਾਡੇ ਕੋਲ ਟਿਕਟ ਹੈ? 0
K- tu-----k----ṭi--ṭa hai? Kī tuhāḍē kōla ṭikaṭa hai? K- t-h-ḍ- k-l- ṭ-k-ṭ- h-i- -------------------------- Kī tuhāḍē kōla ṭikaṭa hai?
Putnu kartu? – Ne, nemam. ਟਿ-ਟ-ਜੀ --ੀਂ--ੇ-ੇ--ੋਲ-ਟ-----ਹੀ----। ਟ-ਕਟ?ਜ- ਨਹ--,ਮ-ਰ- ਕ-ਲ ਟ-ਕਟ ਨਹ-- ਹ-। ਟ-ਕ-?-ੀ ਨ-ੀ-,-ੇ-ੇ ਕ-ਲ ਟ-ਕ- ਨ-ੀ- ਹ-। ----------------------------------- ਟਿਕਟ?ਜੀ ਨਹੀਂ,ਮੇਰੇ ਕੋਲ ਟਿਕਟ ਨਹੀਂ ਹੈ। 0
Ṭ-k--a----na--ṁ,--rē kōl- ṭik-ṭ- n-h-ṁ--ai. Ṭikaṭa?Jī nahīṁ,mērē kōla ṭikaṭa nahīṁ hai. Ṭ-k-ṭ-?-ī n-h-ṁ-m-r- k-l- ṭ-k-ṭ- n-h-ṁ h-i- ------------------------------------------- Ṭikaṭa?Jī nahīṁ,mērē kōla ṭikaṭa nahīṁ hai.
Onda morate platiti kaznu. ਫਿਰ --ਹ--ੂ---ੁ-ਮਾਨਾ ਭ--ਾ -ਵੇ-ਾ। ਫ-ਰ ਤ-ਹ-ਨ-- ਜ-ਰਮ-ਨ- ਭਰਨ- ਪਵ-ਗ-। ਫ-ਰ ਤ-ਹ-ਨ-ੰ ਜ-ਰ-ਾ-ਾ ਭ-ਨ- ਪ-ੇ-ਾ- ------------------------------- ਫਿਰ ਤੁਹਾਨੂੰ ਜੁਰਮਾਨਾ ਭਰਨਾ ਪਵੇਗਾ। 0
Ph-r---u-ānū-j--amā-- b-ara---pavēg-. Phira tuhānū juramānā bharanā pavēgā. P-i-a t-h-n- j-r-m-n- b-a-a-ā p-v-g-. ------------------------------------- Phira tuhānū juramānā bharanā pavēgā.

Razvoj jezika

Jasno je zašto međusobno komuniciramo. Želimo razmijeniti ideje i razumjeti se. S druge strane, manje je jasno kako je točno nastao jezik. Postoje različite teorije u svezi s time. Međutim, sigurno je da je jezik jedan stari fenomen. Preduvjet za govor bila su određena tjelesna obilježja. Ona su bila nužna za stvaranje zvukova. Već su neandertalci imali sposobnost koristiti svoj glas. Na taj način su se razlikovali od životinja. Osim toga, prodoran i snažan glas bio je potreban za obranu. Na taj je način čovjek mogao zaprijetiti i uplašiti neprijatelje. Tada se već proizvodilo oruđe i koristila vatra. To znanje se nekako moralo prenijeti dalje. Jezik je bio bitan i zbog grupnog lova. Među ljudima je jednostavan oblik komunikacije postojao već prije 2 milijuna godina. Prvi jezični elementi bili su znakovi i gestovi. Međutim, ljudi su se htjeli sporazumijevati i u tami. Pritom su morali pričati bez da se vide. Stoga se razvio glas koji je zamijenio gestove. Jezik u današnjem smislu je star barem 50.000 godina. Kad je Homo sapiens napustio Afriku, raširio je jezik po cijelom svijetu. Jezici su se razdvojili u različitim predjelima. Time su se razvile različite porodice jezika. Sadržavale su samo osnove jezičnih sistema. Prvi jezici su bili puno jednostavniji od današnjih. Dalje su se razvijali kroz gramatiku, fonologiju i semantiku. Moglo bi se reći da različiti jezici predstavljaju različita rješenja. Međutim, problem je uvijek isti: Kako da pokažem ono što mislim?
Dali si znao?
Brazilski portugalski spada u romanske jezike. Nastao je iz europskog portugalskog. Donesen je tokom kolonijalne politike Portugala sve do Južne Amerike. Danas je Brazil najveća nacija na svijetu koja govori portugalski. Oko 190 milijuna ljudi govori brazilski portugalski kao materinski jezik. A jezik ima i velik utjecaj na druge južnoameričke zemlje… Čak postoji miješani jezik koji sadrži portugalske i španjolske elemente. Prije se Brazil jezički usko orijentirao na svoj europski uzor. Od 1930. probudila se nova svijest za brazilsku kulturu. Brazilci su bili ponosni na svoj jezik pa su željeli jače naglasiti njegove posebnosti. Ali bilo je stalno i napora da se ova dva jezika ne razdvajaju. U međuvremenu postoji, na primjer, sporazum o zajedničkom pravopisu. Najveća razlika između dva varijeteta danas se ogleda u izgovoru. U brazilskom jezičkom fondu ima nekoliko pojmova iz indijanskog jezika kojih nema u Europi. Otkrijte ovaj uzbudljivi jezik koji spada u najvažnije jezike na svijetu!