Zbirka izraza

hr Postavljanje pitanja 1   »   sl Postavljanje vprašanj 1

62 [šezdeset i dva]

Postavljanje pitanja 1

Postavljanje pitanja 1

62 [dvainšestdeset]

Postavljanje vprašanj 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski slovenski igra Više
učiti uč-t- se učiti se u-i-i s- -------- učiti se 0
Uče li učenici puno? Se-----k- -e-i-o u----? Se dijaki veliko učijo? S- d-j-k- v-l-k- u-i-o- ----------------------- Se dijaki veliko učijo? 0
Ne, oni uče malo. N-, malo. Ne, malo. N-, m-l-. --------- Ne, malo. 0
pitati v--aš-t- (-pr-še-at-) vprašati (spraševati) v-r-š-t- (-p-a-e-a-i- --------------------- vprašati (spraševati) 0
Pitate li često učitelja? Ali pogosto s--ašu---e -č--e-ja? Ali pogosto sprašujete učitelja? A-i p-g-s-o s-r-š-j-t- u-i-e-j-? -------------------------------- Ali pogosto sprašujete učitelja? 0
Ne, ne pitam ga često. Ne-s--aš---m -a p-gost-. Ne sprašujem ga pogosto. N- s-r-š-j-m g- p-g-s-o- ------------------------ Ne sprašujem ga pogosto. 0
odgovoriti od-ov-ri-i--o-g-v-r---i) odgovoriti (odgovarjati) o-g-v-r-t- (-d-o-a-j-t-) ------------------------ odgovoriti (odgovarjati) 0
Odgovorite, molim Vas. Od---orit-----o-i-. Odgovorite, prosim. O-g-v-r-t-, p-o-i-. ------------------- Odgovorite, prosim. 0
Odgovaram. O-govar-a-. Odgovarjam. O-g-v-r-a-. ----------- Odgovarjam. 0
raditi d----i delati d-l-t- ------ delati 0
Radi li on upravo? Ali--n--renut---dela? Ali on trenutno dela? A-i o- t-e-u-n- d-l-? --------------------- Ali on trenutno dela? 0
Da, on upravo radi. Da--on -renu-n--de--. Da, on trenutno dela. D-, o- t-e-u-n- d-l-. --------------------- Da, on trenutno dela. 0
dolaziti p-it-----iha-a-i priti, prihajati p-i-i- p-i-a-a-i ---------------- priti, prihajati 0
Dolazite li? Al- --idet-? Ali pridete? A-i p-i-e-e- ------------ Ali pridete? 0
Da, dolazimo odmah. D---t-k---pri-em-. Da, takoj pridemo. D-, t-k-j p-i-e-o- ------------------ Da, takoj pridemo. 0
stanovati s--nov--i stanovati s-a-o-a-i --------- stanovati 0
Stanujete li u Berlinu? S-a-uj-te v-Ber-i--? Stanujete v Berlinu? S-a-u-e-e v B-r-i-u- -------------------- Stanujete v Berlinu? 0
Da, stanujem u Berlinu. Da---t-n---- - B------. Da, stanujem v Berlinu. D-, s-a-u-e- v B-r-i-u- ----------------------- Da, stanujem v Berlinu. 0

Tko želi govoriti, mora pisati!

Učenje stranih jezika nije uvijek jednostavno. Učenicima je u početku posebno teško govoriti. Mnogi se ne usude oblikovati rečenice na novom jeziku. Previše se boje pravljenja grešaka. Za takve učenike pisanje može biti dobro rješenje. Jer tko želi naučiti dobro govoriti, morao bi što više pisati! Pisanje nam pomaže u prilagođavanju na novi jezik. To ima mnogo razloga. Pisanje funkcionira drugačije od govorenja. To je puno složeniji proces. Kod pisanja duže razmišljamo o izboru riječi. Na taj način naš mozak radi intenzivnije s novim jezikom. Također smo kod pisanja puno opušteniji. Na naš odgovor nitko ne čeka. Tako se naš strah od stranog jezika lagano smanjuje. Osim toga, pisanje potiče našu kreativnost. Osjećamo se slobodnijima te se više igramo s novim jezikom. Pisanje nam daje više vremena od govorenja. A također podupire naše pamćenje! Međutim, najveća prednost pisanja je njegov distancirani oblik. To znači da možemo pomno pratiti ishod svog jezika. Sve vidimo jasno ispred sebe. Na taj način možemo sami ispravljati svoje greške i pritom učiti. Sadržaj pisanja na novom jeziku u principu nije važan. Važno je samo redovito oblikovati rečenice u pisanom obliku. Onaj tko želi vježbati, neka potraži prijatelja za dopisivanje iz inozemstva. Nakon nekog vremena će se s njim i osobno upoznati. Vidjet ćete: Tada će govorenje biti mnogo jednostavnije!