Knjiga fraza

bs U gradu   »   ti ኣብ ከተማ

25 [dvadeset i pet]

U gradu

U gradu

25 [ዕስራንሓሙሽተን]

25 [‘isiraniḥamushiteni]

ኣብ ከተማ

[abi ketema]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski tigrinja Igra Više
Htio / htjela bih do željezničke stanice. ና- -ዕርፎ-ባ--ት-ክኸ-ድ ደል-። ናብ ማዕርፎ ባቡራት ክኸይድ ደልየ። ና- ማ-ር- ባ-ራ- ክ-ይ- ደ-የ- ---------------------- ናብ ማዕርፎ ባቡራት ክኸይድ ደልየ። 0
na-i--a--ri-o-ba-u--t- kiẖeyid- -el-ye። nabi ma‘irifo baburati kih-eyidi deliye። n-b- m-‘-r-f- b-b-r-t- k-h-e-i-i d-l-y-። ---------------------------------------- nabi ma‘irifo baburati kiẖeyidi deliye።
Htio / htjela bih do aerodroma. ና--ማ--ፎ-ነፈርቲ ክ-ይ- -ልየ። ናብ ማዕርፎ-ነፈርቲ ክኸይድ ደልየ። ና- ማ-ር---ፈ-ቲ ክ-ይ- ደ-የ- ---------------------- ናብ ማዕርፎ-ነፈርቲ ክኸይድ ደልየ። 0
nabi-ma‘i-i-o-n-f--i-- --------- ----ye። nabi ma‘irifo-neferitī kih-eyidi deliye። n-b- m-‘-r-f---e-e-i-ī k-h-e-i-i d-l-y-። ---------------------------------------- nabi ma‘irifo-neferitī kiẖeyidi deliye።
Htio / htjela bih do centra grada. ናብ --ከ- -ተማ ክ-ይድ-ደልየ። ናብ ማእከል ከተማ ክኸይድ ደልየ። ና- ማ-ከ- ከ-ማ ክ-ይ- ደ-የ- --------------------- ናብ ማእከል ከተማ ክኸይድ ደልየ። 0
nabi---’-ke-- k--e-- ---̱e---------y-። nabi ma’ikeli ketema kih-eyidi deliye። n-b- m-’-k-l- k-t-m- k-h-e-i-i d-l-y-። -------------------------------------- nabi ma’ikeli ketema kiẖeyidi deliye።
Kako da dođem do željezničke stanice? ከ-- ጌረ ናብ-መደብር ---- ክ--- -ኽእል-? ከመይ ጌረ ናብ መደብር ባቡራት ክኸይድ እኽእል ? ከ-ይ ጌ- ና- መ-ብ- ባ-ራ- ክ-ይ- እ-እ- ? ------------------------------- ከመይ ጌረ ናብ መደብር ባቡራት ክኸይድ እኽእል ? 0
k---yi g-re-n--i---d--iri --b-ra-i-kiẖ-yi-i--ẖ-’-li-? kemeyi gēre nabi medebiri baburati kih-eyidi ih-i’ili ? k-m-y- g-r- n-b- m-d-b-r- b-b-r-t- k-h-e-i-i i-̱-’-l- ? ------------------------------------------------------- kemeyi gēre nabi medebiri baburati kiẖeyidi iẖi’ili ?
Kako da dođem do aerodroma? ከመ- -ረ -- -ዕረፎ--ፈርቲ---ይድ --እ-? ከመይ ጌረ ናብ ማዕረፎ-ነፈርቲ ክኸይድ እኽእል? ከ-ይ ጌ- ና- ማ-ረ---ፈ-ቲ ክ-ይ- እ-እ-? ------------------------------ ከመይ ጌረ ናብ ማዕረፎ-ነፈርቲ ክኸይድ እኽእል? 0
k--------r- -a-------r-----ef-ritī -iẖ-y-d- iẖ--ili? kemeyi gēre nabi ma‘irefo-neferitī kih-eyidi ih-i’ili? k-m-y- g-r- n-b- m-‘-r-f---e-e-i-ī k-h-e-i-i i-̱-’-l-? ------------------------------------------------------ kemeyi gēre nabi ma‘irefo-neferitī kiẖeyidi iẖi’ili?
Kako da dođem do centra grada? ከመ-----ና- ማ--ል------ኸይድ እ-እ-? ከመይ ጌረ ናብ ማእከል ከተማ ክኸይድ እኽእል? ከ-ይ ጌ- ና- ማ-ከ- ከ-ማ ክ-ይ- እ-እ-? ----------------------------- ከመይ ጌረ ናብ ማእከል ከተማ ክኸይድ እኽእል? 0
k--e-----re---bi -a’-kel--ke---- -ih--y-di --̱-’---? kemeyi gēre nabi ma’ikeli ketema kih-eyidi ih-i’ili? k-m-y- g-r- n-b- m-’-k-l- k-t-m- k-h-e-i-i i-̱-’-l-? ---------------------------------------------------- kemeyi gēre nabi ma’ikeli ketema kiẖeyidi iẖi’ili?
Trebam taksi. ኣ- --- --ድ-የ--ኣ--። ኣነ ታክሲ የልድልየኒ ኣሎ ። ኣ- ታ-ሲ የ-ድ-የ- ኣ- ። ------------------ ኣነ ታክሲ የልድልየኒ ኣሎ ። 0
a----akisī ----di---en- -l--። ane takisī yelidiliyenī alo ። a-e t-k-s- y-l-d-l-y-n- a-o ። ----------------------------- ane takisī yelidiliyenī alo ።
Trebam plan grada. ኣነ ናይ -ተማ --- የድል-ኒ-ኣሎ። ኣነ ናይ ከተማ ፕላን የድልየኒ ኣሎ። ኣ- ና- ከ-ማ ፕ-ን የ-ል-ኒ ኣ-። ----------------------- ኣነ ናይ ከተማ ፕላን የድልየኒ ኣሎ። 0
an----y- -etema------i-y--i--yenī--l-። ane nayi ketema pilani yediliyenī alo። a-e n-y- k-t-m- p-l-n- y-d-l-y-n- a-o- -------------------------------------- ane nayi ketema pilani yediliyenī alo።
Trebam hotel. ኣነ ሆተል-የ-ል-ኒ ኣሎ። ኣነ ሆተል የድልየኒ ኣሎ። ኣ- ሆ-ል የ-ል-ኒ ኣ-። ---------------- ኣነ ሆተል የድልየኒ ኣሎ። 0
a-- ----li y----iyen- -l-። ane hoteli yediliyenī alo። a-e h-t-l- y-d-l-y-n- a-o- -------------------------- ane hoteli yediliyenī alo።
Htio / htjela bih iznajmiti auto. ኣ---ኪና---ረ----። ኣነ መኪና ክኻረ ደልየ። ኣ- መ-ና ክ-ረ ደ-የ- --------------- ኣነ መኪና ክኻረ ደልየ። 0
a-e-m-k-n- ki--a-e --l-ye። ane mekīna kih-are deliye። a-e m-k-n- k-h-a-e d-l-y-። -------------------------- ane mekīna kiẖare deliye።
Ovdje je moja kreditna kartica. ክርዲ--ርድ--ተይ-ኣብዚ --ሀለ። ክርዲትካርድ ናተይ ኣብዚ እንሀለ። ክ-ዲ-ካ-ድ ና-ይ ኣ-ዚ እ-ሀ-። --------------------- ክርዲትካርድ ናተይ ኣብዚ እንሀለ። 0
k-ri-----a---i-n-te-i -biz---n--āl-። kiridītikaridi nateyi abizī inihāle። k-r-d-t-k-r-d- n-t-y- a-i-ī i-i-ā-e- ------------------------------------ kiridītikaridi nateyi abizī inihāle።
Ovdje je moja vozačka dozvola. ፍቓድ --ዋርና---ኣ-ዚ እንሀ-። ፍቓድ ምዝዋርናተይ ኣብዚ እንሀለ። ፍ-ድ ም-ዋ-ና-ይ ኣ-ዚ እ-ሀ-። --------------------- ፍቓድ ምዝዋርናተይ ኣብዚ እንሀለ። 0
f-k-’a-i miz--ari-a---i --i-ī-inihā-e። fik-’adi miziwarinateyi abizī inihāle። f-k-’-d- m-z-w-r-n-t-y- a-i-ī i-i-ā-e- -------------------------------------- fiḵ’adi miziwarinateyi abizī inihāle።
Šta se ima vidjeti u gradu? ኣ- -ተማ--ንታይ ዝ-አ ኣሎ? ኣብ ከተማ እንታይ ዝርአ ኣሎ? ኣ- ከ-ማ እ-ታ- ዝ-አ ኣ-? ------------------- ኣብ ከተማ እንታይ ዝርአ ኣሎ? 0
a-- k-t-ma-in-ta-- ziri-ā-a-o? abi ketema initayi ziri’ā alo? a-i k-t-m- i-i-a-i z-r-’- a-o- ------------------------------ abi ketema initayi ziri’ā alo?
Idite u stari grad. ና-ቲ -- ከተ- -ዱ። ናብቲ ዓቢ ከተማ ኪዱ። ና-ቲ ዓ- ከ-ማ ኪ-። -------------- ናብቲ ዓቢ ከተማ ኪዱ። 0
n-bitī-‘a-ī --t-ma -ī--። nabitī ‘abī ketema kīdu። n-b-t- ‘-b- k-t-m- k-d-። ------------------------ nabitī ‘abī ketema kīdu።
Napravite obilazak grada. ናብ --ማ-ዙረ- -------። ናብ ከተማ ዙረት ግበሩ ኢኹም። ና- ከ-ማ ዙ-ት ግ-ሩ ኢ-ም- ------------------- ናብ ከተማ ዙረት ግበሩ ኢኹም። 0
n--- -e-e-a -u-et--giberu -h--mi። nabi ketema zureti giberu īh-umi። n-b- k-t-m- z-r-t- g-b-r- ī-̱-m-። --------------------------------- nabi ketema zureti giberu īẖumi።
Idite do luke. ናብ -ደብ---። ናብ ወደብ ኪዱ። ና- ወ-ብ ኪ-። ---------- ናብ ወደብ ኪዱ። 0
nab- -ede---k-d-። nabi wedebi kīdu። n-b- w-d-b- k-d-። ----------------- nabi wedebi kīdu።
Napravite obilazak luke. ሓደ--ይ ወደ- --ት ግበሩ--ኹ-። ሓደ ናይ ወደብ ዙረት ግበሩ ኢኹም። ሓ- ና- ወ-ብ ዙ-ት ግ-ሩ ኢ-ም- ---------------------- ሓደ ናይ ወደብ ዙረት ግበሩ ኢኹም። 0
ḥ--e -ayi-w--eb----r--i ---e-- -h----። h-ade nayi wedebi zureti giberu īh-umi። h-a-e n-y- w-d-b- z-r-t- g-b-r- ī-̱-m-። --------------------------------------- ḥade nayi wedebi zureti giberu īẖumi።
Koje još znamenitosti postoje? ብዝተረ--እ-ታይ----- --? ብዝተረፈ እንታይ ትርኢት ኣሎ? ብ-ተ-ፈ እ-ታ- ት-ኢ- ኣ-? ------------------- ብዝተረፈ እንታይ ትርኢት ኣሎ? 0
bi---e-e-e-initay--t-ri-ī-i-a-o? biziterefe initayi tiri’īti alo? b-z-t-r-f- i-i-a-i t-r-’-t- a-o- -------------------------------- biziterefe initayi tiri’īti alo?

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

Nije pronađen nijedan video!

Slavenski jezici

Slavenski jezik je maternji jezik 300 miliona ljudi. Slavenski jezici spadaju u indoevropske jezike. Postoji oko 20 slavenskih jezika. Najznačajniji među njima je ruski jezik. Više od 150 miliona ljudi govori ruski kao maternji jezik. Zatim slijede poljski i ukrajinski s više od 50 miliona govornika. Slavenski jezici su u lingvistici podijeljeni u različite skupine. Dijele se na zapadnoslavenske, istočnoslavenske i južnoslavenske jezike. Zapadnoslavenski jezici su poljski, češki i slovački. Ruski, ukrajinski i bjeloruski spadaju u istočnoslavenske jezike. Južnoslavenski jezici su srpski, hrvatski i bugarski. Osim navedenih postoji još mnogo drugih slavenskih jezika. No njih govori relativno mali broj ljudi. Slavenski jezici potječu od zajedničkog protojezika. Pojedinačni jezici su se od istog razvili relativno kasno. Stoga su mlađi od germanskih i romanskih jezika. Velik dio vokabulara slavenskih jezika je sličan. Za to je zaslužno njihovo relativno kasno odvajanje. S naučnog gledišta slavenski jezici su konzervativni. Što znači da sadrže još mnogo starih jezičnih struktura. Drugi indoevropski jezici su izgubili te stare oblike. Slavenski jezici su stoga jako zanimljivi za istraživanje. Njihovim istraživanjem mogu se izvući zaključci o prijašnjim jezicima. Na taj se način istražitelji nadaju da će rekonstruirati indoevropski. Slavenske jezike karakterizira malo samoglasnika. Osim toga, imaju mnogo zvukova koji se u drugim jezicima ne pojavljuju. Zapadni Evropljani imaju zbog toga često poteškoća s izgovorom. Ali ne brinite – sve će biti u redu! Na poljskom: Wszystko będzie dobrze!
Da li ste to znali?
Hrvatski je južnoslavenski jezik. U bliskom je srodstvu sa srpskim, bosanskim i crnogorskim jezikom. Govornici ovih jezika mogu se bez problema međusobno sporazumijevati. Puno jezikoslovaca su stoga mišljenja da hrvatski uopće nije poseban jezik. Posmatraju ga kao jednu od puno inačica srpskohrvatskog. Oko 7 miliona ljudi u svijetu govori hrvatski. Jezik koristi latinska slova. Uključujući neke posebne znakove, hrvatska abeceda ima ukupno 30 slova. Pravopis striktno slijedi izgovor riječi. To važi i za riječi koje su preuzete iz drugih jezika. Akcent riječi hrvatskog jezika je melodijski. To znači da je kod naglaska odlučujuća visina slogova. Gramatika ima sedam padeža i nije baš uvijek sasvim jednostavna. Isplati se, međutim, naučiti hrvatski jezik. Hrvatska je predivna zemlja za odmor!