Knjiga fraza

bs U restoranu 4   »   he ‫במסעדה 4‬

32 [trideset i dva]

U restoranu 4

U restoranu 4

‫32 [שלושים ושתיים]‬

32 [shloshim ushtaim]

‫במסעדה 4‬

[bamis'adah 4]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski hebrejski Igra Više
Jedanput pomfrit s kečapom. ‫----א------פס-ע---ט--- בבק-ה-‬ ‫פעם אחת צ’יפס עם קטשופ בבקשה.‬ ‫-ע- א-ת צ-י-ס ע- ק-ש-פ ב-ק-ה-‬ ------------------------------- ‫פעם אחת צ’יפס עם קטשופ בבקשה.‬ 0
pa-am-a--- chips im -e-s--f------ash-h. pa'am axat chips im qetshuf b'vaqashah. p-'-m a-a- c-i-s i- q-t-h-f b-v-q-s-a-. --------------------------------------- pa'am axat chips im qetshuf b'vaqashah.
I dvaput s majonezom. ‫ופ-מ--ם ----- -- מ-ו-----ק---‬ ‫ופעמיים צ’יפס עם מיונז בבקשה.‬ ‫-פ-מ-י- צ-י-ס ע- מ-ו-ז ב-ק-ה-‬ ------------------------------- ‫ופעמיים צ’יפס עם מיונז בבקשה.‬ 0
ufa-a-ai- --ips -- ma-one-----aqa---h. ufa'amaim chips im mayonez b'vaqashah. u-a-a-a-m c-i-s i- m-y-n-z b-v-q-s-a-. -------------------------------------- ufa'amaim chips im mayonez b'vaqashah.
I triput prženu kobasicu sa senfom. ‫--לו- -עמים-נקנ-קי-ת ---גנ-- עם --ד- ב-קשה.‬ ‫ושלוש פעמים נקניקיות מטוגנות עם חרדל בבקשה.‬ ‫-ש-ו- פ-מ-ם נ-נ-ק-ו- מ-ו-נ-ת ע- ח-ד- ב-ק-ה-‬ --------------------------------------------- ‫ושלוש פעמים נקניקיות מטוגנות עם חרדל בבקשה.‬ 0
w--hal-s- --'-mi---a-n-q-o--m-----not-im--a-dal --va---h--. w'shalosh pe'amim naqniqiot m'tuganot im xardal b'vaqashah. w-s-a-o-h p-'-m-m n-q-i-i-t m-t-g-n-t i- x-r-a- b-v-q-s-a-. ----------------------------------------------------------- w'shalosh pe'amim naqniqiot m'tuganot im xardal b'vaqashah.
Kakvo povrće imate? ‫--ל----ק-ת י------‬ ‫אילו ירקות יש לכם?‬ ‫-י-ו י-ק-ת י- ל-ם-‬ -------------------- ‫אילו ירקות יש לכם?‬ 0
e-l- --a--t--es- -----m? eylu iraqot yesh lakhem? e-l- i-a-o- y-s- l-k-e-? ------------------------ eylu iraqot yesh lakhem?
Imate li graha? ‫י- לכם--ע--ית-‬ ‫יש לכם שעועית?‬ ‫-ש ל-ם ש-ו-י-?- ---------------- ‫יש לכם שעועית?‬ 0
y------khem s--u-it? yesh lakhem sh'u'it? y-s- l-k-e- s-'-'-t- -------------------- yesh lakhem sh'u'it?
Imate li karfiola? ‫-------כר--י--‬ ‫יש לכם כרובית?‬ ‫-ש ל-ם כ-ו-י-?- ---------------- ‫יש לכם כרובית?‬ 0
ye----a--em-kr-v-t? yesh lakhem kruvit? y-s- l-k-e- k-u-i-? ------------------- yesh lakhem kruvit?
Ja rado jedem kukuruz. ‫--י או-- /-ת---ר-.‬ ‫אני אוהב / ת תירס.‬ ‫-נ- א-ה- / ת ת-ר-.- -------------------- ‫אני אוהב / ת תירס.‬ 0
an- -h--/----e--t-r-s. ani ohev/ohevet tiras. a-i o-e-/-h-v-t t-r-s- ---------------------- ani ohev/ohevet tiras.
Ja rado jedem krastavce. ‫א----ו-- -------פ-ני-.‬ ‫אני אוהב / ת מלפפונים.‬ ‫-נ- א-ה- / ת מ-פ-ו-י-.- ------------------------ ‫אני אוהב / ת מלפפונים.‬ 0
an- -h----he----m-l-f-fonim. ani ohev/ohevet melafefonim. a-i o-e-/-h-v-t m-l-f-f-n-m- ---------------------------- ani ohev/ohevet melafefonim.
Ja rado jedem paradajz. ‫א-- -ו---/ - ע--ניות-‬ ‫אני אוהב / ת עגבניות.‬ ‫-נ- א-ה- / ת ע-ב-י-ת-‬ ----------------------- ‫אני אוהב / ת עגבניות.‬ 0
a---o--v-oheve----------. ani ohev/ohevet agvaniot. a-i o-e-/-h-v-t a-v-n-o-. ------------------------- ani ohev/ohevet agvaniot.
Jedete li i Vi rado praziluk? ‫-----ה-אוה--------ישה-‬ ‫את / ה אוהב / ת כרישה?‬ ‫-ת / ה א-ה- / ת כ-י-ה-‬ ------------------------ ‫את / ה אוהב / ת כרישה?‬ 0
ani-o-ev-oh-v-t--ri--ah? ani ohev/ohevet krishah? a-i o-e-/-h-v-t k-i-h-h- ------------------------ ani ohev/ohevet krishah?
Jedete li Vi rado i kiseli kupus? ‫א--/ -------/-ת----- ---ש-‬ ‫את / ה אוהב / ת כרוב כבוש?‬ ‫-ת / ה א-ה- / ת כ-ו- כ-ו-?- ---------------------------- ‫את / ה אוהב / ת כרוב כבוש?‬ 0
a-i o----o---et-k-u- -a--sh? ani ohev/ohevet kruv kavush? a-i o-e-/-h-v-t k-u- k-v-s-? ---------------------------- ani ohev/ohevet kruv kavush?
Jedete li Vi rado i leću? ‫---/-ה או-- / ת --שים-‬ ‫את / ה אוהב / ת עדשים?‬ ‫-ת / ה א-ה- / ת ע-ש-ם-‬ ------------------------ ‫את / ה אוהב / ת עדשים?‬ 0
ani--h---ohevet -d--hi-? ani ohev/ohevet adashim? a-i o-e-/-h-v-t a-a-h-m- ------------------------ ani ohev/ohevet adashim?
Jedeš li i ti rado mrkvu? ‫את /---א-הב - -----?‬ ‫את / ה אוהב / ת גזר?‬ ‫-ת / ה א-ה- / ת ג-ר-‬ ---------------------- ‫את / ה אוהב / ת גזר?‬ 0
a-i -----oh-v---g----? ani ohev/ohevet gezer? a-i o-e-/-h-v-t g-z-r- ---------------------- ani ohev/ohevet gezer?
Jedeš li i ti rado brokulu? ‫-- --ה --הב-- ת ב--קולי?‬ ‫את / ה אוהב / ת ברוקולי?‬ ‫-ת / ה א-ה- / ת ב-ו-ו-י-‬ -------------------------- ‫את / ה אוהב / ת ברוקולי?‬ 0
ani o-e-/o-ev-- b---o--? ani ohev/ohevet broqoli? a-i o-e-/-h-v-t b-o-o-i- ------------------------ ani ohev/ohevet broqoli?
Jedeš li i ti rado papriku? ‫---/ - ---ב-/ ---ל-ל-‬ ‫את / ה אוהב / ת פלפל?‬ ‫-ת / ה א-ה- / ת פ-פ-?- ----------------------- ‫את / ה אוהב / ת פלפל?‬ 0
a-- -h--/--eve--p-----? ani ohev/ohevet pilpel? a-i o-e-/-h-v-t p-l-e-? ----------------------- ani ohev/ohevet pilpel?
Ja ne volim luk. ‫-ני----א-ה- --ת ב--.‬ ‫אני לא אוהב / ת בצל.‬ ‫-נ- ל- א-ה- / ת ב-ל-‬ ---------------------- ‫אני לא אוהב / ת בצל.‬ 0
a-- l- --e-/-h-ve- -ats-l. ani lo ohev/ohevet batsal. a-i l- o-e-/-h-v-t b-t-a-. -------------------------- ani lo ohev/ohevet batsal.
Ja ne volim masline. ‫-נ- ------ב - ת-זית-ם.‬ ‫אני לא אוהב / ת זיתים.‬ ‫-נ- ל- א-ה- / ת ז-ת-ם-‬ ------------------------ ‫אני לא אוהב / ת זיתים.‬ 0
a-- -- --ev--hev-t zey---. ani lo ohev/ohevet zeytim. a-i l- o-e-/-h-v-t z-y-i-. -------------------------- ani lo ohev/ohevet zeytim.
Ja ne volim gljive. ‫-נ---- א-הב---ת-פ-ר-ו--‬ ‫אני לא אוהב / ת פטריות.‬ ‫-נ- ל- א-ה- / ת פ-ר-ו-.- ------------------------- ‫אני לא אוהב / ת פטריות.‬ 0
an- lo-o--v/--ev----itri-t. ani lo ohev/ohevet pitriot. a-i l- o-e-/-h-v-t p-t-i-t- --------------------------- ani lo ohev/ohevet pitriot.

Tonalni jezici

Većina govornih jezika u svijetu su tonalni jezici. Kod tonalnih jezika najvažnija je visina tona. Ona određuje značenje riječi i slogova. Stoga je ton usko vezan za riječ. Većina govornih jezika u Aziji su tonalni jezici. Na primjer, među njih spadaju kineski, tajlandski i vijetnamski jezik. U Africi takođe postoje različiti tonalni jezici. Većina starosjedilačkih jezika Amerike su takođe tonalni jezici. Indoevropski jezici većinom sadrže tonske elemente. To se, na primjer, odnosi na švedski ili srpski jezik. Visina tona varira u pojedinim jezicima. U kineskom jeziku se prepoznaju četiri različita tona. Stoga slog ma može imati četiri značenja. To su majka , konoplja, konj i psovati. Zanimljivo je da tonski jezici utječu i na naš sluh. To su pokazala istraživanja o apsolutnom sluhu. Apsolutni sluh je sposobnost tačnog identificiranja slušanih tonova. Apsolutni sluh je rijetka pojava u Evropi i Sjevernoj Americi. Ima ga manje od 1 na 10.000 osoba. Kod izvornih govornika kineskog jezika situacija je drugačija. Ovdje tu sposobnost ima 9 puta više ljudi. Svi smo imali tu posebnu sposobnost kao mala djeca. Ona nam je zapravo potrebna da bismo naučili ispravno govoriti. Nažalost, kasnije ju većina ljudi izgubi. Visina tonova je naravno važna i u muzici. To posebno vrijedi za kulture u kojima se govori tonalni jezik. Moraju se tačno pridržavati melodije. Inače iz lijepe ljubavne pjesme ispada besmislena pjesmica!
Da li ste to znali?
Pandžapski jezik spada u indoiranske jezike. On je maternji jezik oko 130 miliona ljudi. Većina živi u Pakistanu. Ali pandžapski se govori i u saveznoj državi Pendžab. U Pakistanu se pandžapski skoro nikako ne koristi kao pisani jezik. U Indiji je to drukčije, jer jezik tamo ima službeni status. U pandžapskom se koristi vlastito pismo. I ima veoma dugu književnu tradiciju… Nađeni su tekstovi stari skoro 1000 godina. I s fonološke tačke gledišta je pendžapski veoma interesantan. To je tonski jezik. U tonskim jezicima visina naglašenog sloga mijenja njihovo značenje. U pandžapskom naglašeni slog može imati tri različite visine tona. Za indoevropske jezike je to veoma neobično. Zato to čini pandžapski uzbudljivijim!