Knjiga fraza

bs nešto smjeti   »   zh 允许,同意某人做某事

73 [sedamdeset i tri]

nešto smjeti

nešto smjeti

73[七十三]

73 [Qīshísān]

允许,同意某人做某事

[yǔnxǔ, tóngyì mǒu rén zuò mǒu shì]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski kineski (pojednostavljeni) Igra Više
Smiješ li već voziti auto? 你 已- 被----- - 吗 ? 你 已经 被允许 开车 了 吗 ? 你 已- 被-许 开- 了 吗 ? ----------------- 你 已经 被允许 开车 了 吗 ? 0
nǐ y-jī-g ----y-nx- k-i--ēle ma? nǐ yǐjīng bèi yǔnxǔ kāichēle ma? n- y-j-n- b-i y-n-ǔ k-i-h-l- m-? -------------------------------- nǐ yǐjīng bèi yǔnxǔ kāichēle ma?
Smiješ li već piti alkohol? 你--经-可- ---- --? 你 已经 可以 喝酒 了 吗 ? 你 已- 可- 喝- 了 吗 ? ---------------- 你 已经 可以 喝酒 了 吗 ? 0
N- y----g-k-y---ēj---e m-? Nǐ yǐjīng kěyǐ hējiǔle ma? N- y-j-n- k-y- h-j-ǔ-e m-? -------------------------- Nǐ yǐjīng kěyǐ hējiǔle ma?
Smiješ li već sam putovati u inostranstvo? 你 已-----一-人--国-了-吗-? 你 已经 可以 一个人 出国 了 吗 ? 你 已- 可- 一-人 出- 了 吗 ? -------------------- 你 已经 可以 一个人 出国 了 吗 ? 0
N- -ǐj-ng-k-y--y-gè rén-chūgu--e-ma? Nǐ yǐjīng kěyǐ yīgè rén chūguóle ma? N- y-j-n- k-y- y-g- r-n c-ū-u-l- m-? ------------------------------------ Nǐ yǐjīng kěyǐ yīgè rén chūguóle ma?
smjeti 允许,可以--许, 允许,可以,准许, 允-,-以-准-, --------- 允许,可以,准许, 0
Yǔ-xǔ------- -hǔ-xǔ, Yǔnxǔ, kěyǐ, zhǔnxǔ, Y-n-ǔ- k-y-, z-ǔ-x-, -------------------- Yǔnxǔ, kěyǐ, zhǔnxǔ,
Smijemo li ovdje pušiti? 我--可以 --里--烟-吗-? 我们 可以 在这里 吸烟 吗 ? 我- 可- 在-里 吸- 吗 ? ---------------- 我们 可以 在这里 吸烟 吗 ? 0
w-men k-y----i-z--lǐ--ī-ān --? wǒmen kěyǐ zài zhèlǐ xīyān ma? w-m-n k-y- z-i z-è-ǐ x-y-n m-? ------------------------------ wǒmen kěyǐ zài zhèlǐ xīyān ma?
Smije li se ovdje pušiti? 这里 -以 吸- --? 这里 可以 吸烟 吗 ? 这- 可- 吸- 吗 ? ------------ 这里 可以 吸烟 吗 ? 0
Z---- k-y---ī-ān--a? Zhèlǐ kěyǐ xīyān ma? Z-è-ǐ k-y- x-y-n m-? -------------------- Zhèlǐ kěyǐ xīyān ma?
Smije li se platiti kreditnom karticom? 可--用-信用卡 ---吗-? 可以 用 信用卡 付款 吗 ? 可- 用 信-卡 付- 吗 ? --------------- 可以 用 信用卡 付款 吗 ? 0
K--- -ò-g---n--n-kǎ---k-ǎn --? Kěyǐ yòng xìnyòngkǎ fùkuǎn ma? K-y- y-n- x-n-ò-g-ǎ f-k-ǎ- m-? ------------------------------ Kěyǐ yòng xìnyòngkǎ fùkuǎn ma?
Smije li se platiti čekom? 可--用--- 付款-吗-? 可以 用 支票 付款 吗 ? 可- 用 支- 付- 吗 ? -------------- 可以 用 支票 付款 吗 ? 0
K-yǐ y-n--zhī--à-----u-----? Kěyǐ yòng zhīpiào fùkuǎn ma? K-y- y-n- z-ī-i-o f-k-ǎ- m-? ---------------------------- Kěyǐ yòng zhīpiào fùkuǎn ma?
Smije li se platiti samo gotovinom? 只 可以 -----付- --? 只 可以 用 现金 付款 吗 ? 只 可- 用 现- 付- 吗 ? ---------------- 只 可以 用 现金 付款 吗 ? 0
Zh----y- --n- xi--jī---ùku-n m-? Zhǐ kěyǐ yòng xiànjīn fùkuǎn ma? Z-ǐ k-y- y-n- x-à-j-n f-k-ǎ- m-? -------------------------------- Zhǐ kěyǐ yòng xiànjīn fùkuǎn ma?
Smijem li telefonirati? 我 现在 -以 打-一- 电--- ? 我 现在 可以 打 一个 电话 吗 ? 我 现- 可- 打 一- 电- 吗 ? ------------------- 我 现在 可以 打 一个 电话 吗 ? 0
Wǒ -ià-zài --y- -ǎ --g- dià-h-à ma? Wǒ xiànzài kěyǐ dǎ yīgè diànhuà ma? W- x-à-z-i k-y- d- y-g- d-à-h-à m-? ----------------------------------- Wǒ xiànzài kěyǐ dǎ yīgè diànhuà ma?
Smijem li nešto pitati? 我 -在 可以-提-一些 问- - ? 我 现在 可以 提 一些 问题 吗 ? 我 现- 可- 提 一- 问- 吗 ? ------------------- 我 现在 可以 提 一些 问题 吗 ? 0
W- -iàn-à-----ǐ -- y--i---è--í---? Wǒ xiànzài kěyǐ tí yīxiē wèntí ma? W- x-à-z-i k-y- t- y-x-ē w-n-í m-? ---------------------------------- Wǒ xiànzài kěyǐ tí yīxiē wèntí ma?
Smijem li nešto reći? 我 现在----说-- --? 我 现在 可以 说点话 吗 ? 我 现- 可- 说-话 吗 ? --------------- 我 现在 可以 说点话 吗 ? 0
W- x-ànzà- k----s-u--d--- --à---? Wǒ xiànzài kěyǐ shuō diǎn huà ma? W- x-à-z-i k-y- s-u- d-ǎ- h-à m-? --------------------------------- Wǒ xiànzài kěyǐ shuō diǎn huà ma?
On ne smije spavati u parku. 他 - -以 -----睡--。 他 不 可以 在公园里 睡觉 。 他 不 可- 在-园- 睡- 。 ---------------- 他 不 可以 在公园里 睡觉 。 0
Tā ---------i--ō---u-n l--shu-ji--. Tā bùkěyǐ zài gōngyuán lǐ shuìjiào. T- b-k-y- z-i g-n-y-á- l- s-u-j-à-. ----------------------------------- Tā bùkěyǐ zài gōngyuán lǐ shuìjiào.
On ne smije spavati u autu. 他 不 ----车-----。 他 不 可以 在车里 睡觉 。 他 不 可- 在-里 睡- 。 --------------- 他 不 可以 在车里 睡觉 。 0
Tā bù -ěy--zà- --ē lǐ--h-ì----. Tā bù kěyǐ zài chē lǐ shuìjiào. T- b- k-y- z-i c-ē l- s-u-j-à-. ------------------------------- Tā bù kěyǐ zài chē lǐ shuìjiào.
On ne smije spavati na željezničkoj stanici. 他 ---以--火-站-睡 觉-。 他 不 可以 在火车站 睡 觉 。 他 不 可- 在-车- 睡 觉 。 ----------------- 他 不 可以 在火车站 睡 觉 。 0
Tā -- kě-- -ài h----ē--h-n---u-j-à-. Tā bù kěyǐ zài huǒchē zhàn shuìjiào. T- b- k-y- z-i h-ǒ-h- z-à- s-u-j-à-. ------------------------------------ Tā bù kěyǐ zài huǒchē zhàn shuìjiào.
Smijemo li sjesti? 我--可以 坐- 吗-?(表示-求) 我们 可以 坐下 吗 ?(表示请求) 我- 可- 坐- 吗 ?-表-请-) ------------------ 我们 可以 坐下 吗 ?(表示请求) 0
Wǒm-n ---ǐ------ià----(----s-ì-qǐn-qi-) Wǒmen kěyǐ zuò xià ma?(Biǎoshì qǐngqiú) W-m-n k-y- z-ò x-à m-?-B-ǎ-s-ì q-n-q-ú- --------------------------------------- Wǒmen kěyǐ zuò xià ma?(Biǎoshì qǐngqiú)
Smijemo li dobiti jelovnik? 我---- 看 菜----? 我们 可以 看 菜单 吗 ? 我- 可- 看 菜- 吗 ? -------------- 我们 可以 看 菜单 吗 ? 0
w--e- -ěyǐ k-n cài--- m-? wǒmen kěyǐ kàn càidān ma? w-m-n k-y- k-n c-i-ā- m-? ------------------------- wǒmen kěyǐ kàn càidān ma?
Možemo li platiti odvojeno? 我- 可以 -开--款-- ? 我们 可以 分开 付款 吗 ? 我- 可- 分- 付- 吗 ? --------------- 我们 可以 分开 付款 吗 ? 0
Wǒme---ě-ǐ -ē---- ----ǎ- m-? Wǒmen kěyǐ fēnkāi fùkuǎn ma? W-m-n k-y- f-n-ā- f-k-ǎ- m-? ---------------------------- Wǒmen kěyǐ fēnkāi fùkuǎn ma?

Kako mozak uči nove riječi

Prilikom učenja vokabulara naš mozak pohranjuje nove sadržaje. Učenje funkcionira jedino stalnim ponavljanjem. Koliko dobro naš mozak pohranjuje riječi zavisi od više faktora. Najvažnije je ipak da riječi redovnoo ponavljamo. Pohranjuju se samo one riječi koje često čitamo ili pišemo. Moglo bi se reći da se riječi arhiviraju poput slike. Ovaj princip učenja vrijedi i kod majmuna. Majmuni mogu naučiti “čitati” riječi ako su ih dovoljno često vidjeli. Iako ne razumiju riječi, oni je prepoznaju po njenom obliku. Za tečno govorenje jezika potrebno nam je puno riječi. Zbog toga vokabular mora biti dobro organiziran. Buduči da naša memorija funkcionira poput arhiva. Da bi se riječ brzo pronašla, memorija mora znati gdje je treba tražiti. Stoga je riječi bolje učiti u određenom kontekstu. Tako će naš mozak uvijek moći otvoriti pravu “datoteku”. Međutim, sve što smo dobro naučili takođe možemo ponovo zaboraviti. U tom slučaju znanje se seli iz aktivne u pasivnu memoriju. Zaboravljanjem se oslobađamo podataka koje više ne trebamo. Na taj način naš mozak radi mjesta za nove i važnije stvari. Stoga je bitno da svoje znanje redovno aktiviramo. Ono što je u pasivnoj memoriji ipak nije zauvijek izgubljeno. Kad spazimo zaboravljenu riječ, ponovno je se sjetimo. Brže učimo ono što smo već jednom naučili. Onaj ko želi proširiti svoj vokabular mora proširiti i svoje hobije. Jer svatko od nas ima određene interese. Zbog toga se većinom bavimo istim stvarima. Jedan jezik se sastoji od mnogo različitih semantičkih polja. Onaj koga zanima politika trebalo bi takođe da nekad čita sportske novine!