Zbirka izraza

hr Osjećaji   »   hy Feelings

56 [pedeset i šest]

Osjećaji

Osjećaji

56 [հիսունվեց]

56 [hisunvets’]

Feelings

[zgats’munk’ner]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski armenski igra Više
Imati volje Հաճ---ք-ո-----լ: Հաճույք ունենալ: Հ-ճ-ւ-ք ո-ն-ն-լ- ---------------- Հաճույք ունենալ: 0
Hach---- --en-l Hachuyk’ unenal H-c-u-k- u-e-a- --------------- Hachuyk’ unenal
Imamo volje. Մ-----ա-ույք---նենք: Մենք հաճույք ունենք: Մ-ն- հ-ճ-ւ-ք ո-ն-ն-: -------------------- Մենք հաճույք ունենք: 0
Me-k’ h--huy-’ -n-nk’ Menk’ hachuyk’ unenk’ M-n-’ h-c-u-k- u-e-k- --------------------- Menk’ hachuyk’ unenk’
Nemamo volje. Մեն---րամադրո--յ-ւն-չ----նք: Մենք տրամադրություն չունենք: Մ-ն- տ-ա-ա-ր-ւ-յ-ւ- չ-ւ-ե-ք- ---------------------------- Մենք տրամադրություն չունենք: 0
M---’-tr-ma---t-y-n-ch’unenk’ Menk’ tramadrut’yun ch’unenk’ M-n-’ t-a-a-r-t-y-n c-’-n-n-’ ----------------------------- Menk’ tramadrut’yun ch’unenk’
Bojati se. վ-խ-ո-նե--լ վախ ունենալ վ-խ ո-ն-ն-լ ----------- վախ ունենալ 0
v-kh u--n-l vakh unenal v-k- u-e-a- ----------- vakh unenal
Bojim se. Ես -ա-ե-ու- -մ: Ես վախենում եմ: Ե- վ-խ-ն-ւ- ե-: --------------- Ես վախենում եմ: 0
Y-- v---enu--yem Yes vakhenum yem Y-s v-k-e-u- y-m ---------------- Yes vakhenum yem
Ne bojim se. Ես--եմ -ախ-ն-ւմ: Ես չեմ վախենում: Ե- չ-մ վ-խ-ն-ւ-: ---------------- Ես չեմ վախենում: 0
Yes--h--em v--h-n-m Yes ch’yem vakhenum Y-s c-’-e- v-k-e-u- ------------------- Yes ch’yem vakhenum
Imati vremena. ժ--անա--ու---ալ ժամանակ ունենալ ժ-մ-ն-կ ո-ն-ն-լ --------------- ժամանակ ունենալ 0
zh-man---u-e--l zhamanak unenal z-a-a-a- u-e-a- --------------- zhamanak unenal
On ima vremena. Նա --մ-նակ-ուն-: Նա ժամանակ ունի: Ն- ժ-մ-ն-կ ո-ն-: ---------------- Նա ժամանակ ունի: 0
Na----ma--- u-i Na zhamanak uni N- z-a-a-a- u-i --------------- Na zhamanak uni
On nema vremena. Ն- ժ-ման-կ --ւն-: Նա ժամանակ չունի: Ն- ժ-մ-ն-կ չ-ւ-ի- ----------------- Նա ժամանակ չունի: 0
N--z---a-ak--h’--i Na zhamanak ch’uni N- z-a-a-a- c-’-n- ------------------ Na zhamanak ch’uni
Dosađivati se. ձ----ու-- ----նալ ձանձրույթ ունենալ ձ-ն-ր-ւ-թ ո-ն-ն-լ ----------------- ձանձրույթ ունենալ 0
d--n-z-u-t’ ---n-l dzandzruyt’ unenal d-a-d-r-y-’ u-e-a- ------------------ dzandzruyt’ unenal
Ona se dosađuje. Նրա-----ր--ան-ր--ի --: Նրա համար ձանձրալի է : Ն-ա հ-մ-ր ձ-ն-ր-լ- է : ---------------------- Նրա համար ձանձրալի է : 0
Nr- ha-a- d---dzr-li e Nra hamar dzandzrali e N-a h-m-r d-a-d-r-l- e ---------------------- Nra hamar dzandzrali e
Ona se ne dosađuje. Ն----ամա--ձան-ր------: Նրա համար ձանձրալի չէ: Ն-ա հ-մ-ր ձ-ն-ր-լ- չ-: ---------------------- Նրա համար ձանձրալի չէ: 0
N-a--a----d--ndz--li-c-’e Nra hamar dzandzrali ch’e N-a h-m-r d-a-d-r-l- c-’- ------------------------- Nra hamar dzandzrali ch’e
Biti gladan ք-ղցա---ին-լ քաղցած լինել ք-ղ-ա- լ-ն-լ ------------ քաղցած լինել 0
k-a---s--t--lin-l k’aghts’ats linel k-a-h-s-a-s l-n-l ----------------- k’aghts’ats linel
Jeste li gladni? Ք--ցա՞ծ եք: Քաղցա՞ծ եք: Ք-ղ-ա-ծ ե-: ----------- Քաղցա՞ծ եք: 0
K---hts’-----ye-’ K’aghts’a՞ts yek’ K-a-h-s-a-t- y-k- ----------------- K’aghts’a՞ts yek’
Vi niste gladni? Ք--ց--- չ-ք: Քաղցա՞ծ չեք: Ք-ղ-ա-ծ չ-ք- ------------ Քաղցա՞ծ չեք: 0
K’---t-’---- c---ek’ K’aghts’a՞ts ch’yek’ K-a-h-s-a-t- c-’-e-’ -------------------- K’aghts’a՞ts ch’yek’
Biti žedan Ծա---ել Ծարավել Ծ-ր-վ-լ ------- Ծարավել 0
Ts-r---l Tsaravel T-a-a-e- -------- Tsaravel
Oni su žedni. Ն- ծ-րա---: Նա ծարավ է: Ն- ծ-ր-վ է- ----------- Նա ծարավ է: 0
Na----rav-e Na tsarav e N- t-a-a- e ----------- Na tsarav e
Oni nisu žedni. Ն- ծա-ավ -է: Նա ծարավ չէ: Ն- ծ-ր-վ չ-: ------------ Նա ծարավ չէ: 0
Na --a--v ---e Na tsarav ch’e N- t-a-a- c-’- -------------- Na tsarav ch’e

Tajni jezici

Uz pomoć jezika drugima želimo izraziti svoje misli i osjećaje. Razumijevanje je, dakle, najbitnija svrha jezika. No ponekad ljudi ne žele da ih svi razumiju. Stoga izmisle tajne jezike. Ljudi su stoljećima fascinirani tajnim jezicima. Julije Cezar je, na primjer, imao svoj vlastiti tajni jezik. Slao je kodirane poruke u sva područja svog carstva. Njegovi neprijatelji nisu mogli čitati kodirane poruke. Tajni jezici predstavljaju zaštićenu komunikaciju. Od drugih se razlikujemo po tajnim jezicima. To je znak da pripadamo ekskluzivnoj skupini. Postoje razni razlozi zašto se koriste tajni jezici. Ljubavnici si neprekidno šalju kodirana pisma. Određene poslovne grupe također imaju svoj vlastiti jezik. Tako postoje jezici za mađioničare, lopove i poslovne ljude. Međutim, najčešće se tajni jezici koriste u političke svrhe. Tajni jezici se razvijaju u skoro svakom ratu. Vojska i tajne službe imaju stručnjake za tajne jezike. Znanost koja proučava kodiranje naziva se kriptologija. Moderni kodovi se temelje na složenim matematičkim formulama. Njih je jako teško dešifrirati. Bez kodiranih jezika naš život više ne bi bio zamisliv. Kodirani podaci se danas koriste svugdje. Kreditne kartice i e-mailovi – sve funkcionira preko kodova. Djeci su posebno zanimljivi tajni jezici. Obožavaju sa svojim prijateljima izmjenjivati tajne poruke. Tajni jezici čak pogoduju razvoju djece... Potiču kreativnost i osjećaj za jezik!