Knjiga fraza

bs Sastanak   »   bg Уговорка

24 [dvadeset i četiri]

Sastanak

Sastanak

24 [двайсет и четири]

24 [dvayset i chetiri]

Уговорка

[Ugovorka]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bugarski Igra Više
Jesi li propustio / propustila autobus? А-т-бу----- ----с--? Автобуса ли изпусна? А-т-б-с- л- и-п-с-а- -------------------- Автобуса ли изпусна? 0
A---------i iz-us-a? Avtobusa li izpusna? A-t-b-s- l- i-p-s-a- -------------------- Avtobusa li izpusna?
Čekao / Čekala sam te pola sata. А---- --ка- пол-вин -а-. Аз те чаках половин час. А- т- ч-к-х п-л-в-н ч-с- ------------------------ Аз те чаках половин час. 0
Az t-----ka---p-lovi- ch-s. Az te chakakh polovin chas. A- t- c-a-a-h p-l-v-n c-a-. --------------------------- Az te chakakh polovin chas.
Nemaš mobitel kod sebe? Н-м-ш--и м-билен-т-лефо- със---б----? Нямаш ли мобилен телефон със себе си? Н-м-ш л- м-б-л-н т-л-ф-н с-с с-б- с-? ------------------------------------- Нямаш ли мобилен телефон със себе си? 0
N---a-- l----b--e- --l-fo----- --b--si? Nyamash li mobilen telefon sys sebe si? N-a-a-h l- m-b-l-n t-l-f-n s-s s-b- s-? --------------------------------------- Nyamash li mobilen telefon sys sebe si?
Sljedeći put budi tačan! С-е---щи---ъ---ъди-т---н-/-т-ч-а! Следващия път бъди точен / точна! С-е-в-щ-я п-т б-д- т-ч-н / т-ч-а- --------------------------------- Следващия път бъди точен / точна! 0
S-ed---hchiya -yt--y-i--oche- / ---h--! Sledvashchiya pyt bydi tochen / tochna! S-e-v-s-c-i-a p-t b-d- t-c-e- / t-c-n-! --------------------------------------- Sledvashchiya pyt bydi tochen / tochna!
Sljedeći put uzmi taksi! Сл------я --т-вз-м----к-и! Следващия път вземи такси! С-е-в-щ-я п-т в-е-и т-к-и- -------------------------- Следващия път вземи такси! 0
Sl-dv-s-c-i-- pyt-vzemi---ks-! Sledvashchiya pyt vzemi taksi! S-e-v-s-c-i-a p-t v-e-i t-k-i- ------------------------------ Sledvashchiya pyt vzemi taksi!
Sljedeći put ponesi kišobran! С-ед-ащ-я п----з-ми ----- -ъс ---- с-! Следващия път вземи чадър със себе си! С-е-в-щ-я п-т в-е-и ч-д-р с-с с-б- с-! -------------------------------------- Следващия път вземи чадър със себе си! 0
Sl-d--s--hi-a---t--zemi-c-a--r -y- se-e s-! Sledvashchiya pyt vzemi chadyr sys sebe si! S-e-v-s-c-i-a p-t v-e-i c-a-y- s-s s-b- s-! ------------------------------------------- Sledvashchiya pyt vzemi chadyr sys sebe si!
Sutra imam slobodno. У--- --- свобо--н /-своб-дн-. Утре съм свободен / свободна. У-р- с-м с-о-о-е- / с-о-о-н-. ----------------------------- Утре съм свободен / свободна. 0
Utre--y- ---bo-e- - svob--na. Utre sym svoboden / svobodna. U-r- s-m s-o-o-e- / s-o-o-n-. ----------------------------- Utre sym svoboden / svobodna.
Hoćemo li se sutra sastati? Д- се---ещ-ем ---е? Да се срещнем утре? Д- с- с-е-н-м у-р-? ------------------- Да се срещнем утре? 0
D--s---r-shc---m ut-e? Da se sreshchnem utre? D- s- s-e-h-h-e- u-r-? ---------------------- Da se sreshchnem utre?
Žao mi je, sutra ne mogu. Съж-ляв-м- ---- -е --а-а. Съжалявам, утре не става. С-ж-л-в-м- у-р- н- с-а-а- ------------------------- Съжалявам, утре не става. 0
S---al-a-a-, -t-- -e----va. Syzhalyavam, utre ne stava. S-z-a-y-v-m- u-r- n- s-a-a- --------------------------- Syzhalyavam, utre ne stava.
Imaš li za ovaj vikend već nešto planirano? Им-- ли-нещо п-е-в-д ------я н- с--миц--а? Имаш ли нещо предвид за края на седмицата? И-а- л- н-щ- п-е-в-д з- к-а- н- с-д-и-а-а- ------------------------------------------ Имаш ли нещо предвид за края на седмицата? 0
Ima-h -i---sh----pre--id -a--ray- na-s--m-ts-t-? Imash li neshcho predvid za kraya na sedmitsata? I-a-h l- n-s-c-o p-e-v-d z- k-a-a n- s-d-i-s-t-? ------------------------------------------------ Imash li neshcho predvid za kraya na sedmitsata?
Ili imaš već dogovoren sastanak? И----е-- --аш--го--р-а? Или вече имаш уговорка? И-и в-ч- и-а- у-о-о-к-? ----------------------- Или вече имаш уговорка? 0
I-i--e--e ----h -go-----? Ili veche imash ugovorka? I-i v-c-e i-a-h u-o-o-k-? ------------------------- Ili veche imash ugovorka?
Predlažem da se nađemo za vikend. Пр--ла-а- д--с----ещ-е- в--ра- на-се--и--та. Предлагам да се срещнем в края на седмицата. П-е-л-г-м д- с- с-е-н-м в к-а- н- с-д-и-а-а- -------------------------------------------- Предлагам да се срещнем в края на седмицата. 0
P---l-g----- se-sr-shchn-- v k---a -----d-itsa--. Predlagam da se sreshchnem v kraya na sedmitsata. P-e-l-g-m d- s- s-e-h-h-e- v k-a-a n- s-d-i-s-t-. ------------------------------------------------- Predlagam da se sreshchnem v kraya na sedmitsata.
Hoćemo li na piknik? Д- ----а--- п--ни-? Да направим пикник? Д- н-п-а-и- п-к-и-? ------------------- Да направим пикник? 0
D----p-a-i- ---ni-? Da napravim piknik? D- n-p-a-i- p-k-i-? ------------------- Da napravim piknik?
Hoćemo li se odvesti do plaže? Д--от---м--а -ла--? Да отидем на плажа? Д- о-и-е- н- п-а-а- ------------------- Да отидем на плажа? 0
D- --i----na--lazha? Da otidem na plazha? D- o-i-e- n- p-a-h-? -------------------- Da otidem na plazha?
Hoćemo li ići u planine? Да-от-д---в -----н-та? Да отидем в планината? Д- о-и-е- в п-а-и-а-а- ---------------------- Да отидем в планината? 0
D--o--d---v------nat-? Da otidem v planinata? D- o-i-e- v p-a-i-a-a- ---------------------- Da otidem v planinata?
Doći ću po tebe u biro. Ще -е в---- от-офи--. Ще те взема от офиса. Щ- т- в-е-а о- о-и-а- --------------------- Ще те взема от офиса. 0
S------e v-em---t------. Shche te vzema ot ofisa. S-c-e t- v-e-a o- o-i-a- ------------------------ Shche te vzema ot ofisa.
Doći ću po tebe kući. Щ--те взе-а-о--къ-и. Ще те взема от къщи. Щ- т- в-е-а о- к-щ-. -------------------- Ще те взема от къщи. 0
S-c-e--e--zema -t--ysh-h-. Shche te vzema ot kyshchi. S-c-e t- v-e-a o- k-s-c-i- -------------------------- Shche te vzema ot kyshchi.
Doći ću po tebe na autobusku stanicu. Щ--те в-е-а-о- -в---у-н-т- спи---. Ще те взема от автобусната спирка. Щ- т- в-е-а о- а-т-б-с-а-а с-и-к-. ---------------------------------- Ще те взема от автобусната спирка. 0
Sh----t--vz-m- o- ---ob-s-at--s-i---. Shche te vzema ot avtobusnata spirka. S-c-e t- v-e-a o- a-t-b-s-a-a s-i-k-. ------------------------------------- Shche te vzema ot avtobusnata spirka.

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

Nije pronađen nijedan video!

Savjeti za učenje stranih jezika

Uvijek je naporno učiti novi jezik. Izgovor, gramatička pravila i vokabular iziskuju mnogo discipline. Međutim, postoje različiti trikovi koji olakšavaju učenje! Kao prvo, važno je pozitivno razmišljati. Radujte se novom jeziku i novim iskustvima! Teoretski je svejedno čime ćete započeti. Izaberite jednu temu koja Vas posebno zanima. Korisno je da se najprije koncentrirate na slušanje i govorenje. Zatim čitajte i pišite. Otkrijte sistem koji najbolje odgovara Vašoj svakodnevici. Kod pridjeva možete uvijek naučiti antonime u isto vrijeme. Ili pak u svom stanu objesite plakate s vokabularom. U autu ili prilikom vježbanja možete učiti iz audiopodataka. Prekinite učenje ako Vam je određena tema preteška. Napravite pauzu ili učite nešto drugo! Tako nikada nećete izgubiti volju za novim jezikom. Rješavanje križaljki na novom jeziku je zabavno. Filmovi na stranom jeziku pružaju raznovrsnost. Čitanjem novina na stranom jeziku učite puno o zemlji i ljudima. Na internetu ima mnogo vježbi koje mogu zamijeniti one iz Vaših udžbenika. I nađite prijatelje koji takođe vole učiti jezike. Nikad nemojte odvojeno učiti nove sadržaje, već uvijek u kontekstu! Sve redovno ponavljajte! Na taj način Vaš mozak može dobro zapamtiti gradivo. Oni kojima je teorije dosta trebali bi spakovati svoje kofere! Jer nigdje se ne uči tako učinkovito kao među izvornim govornicima. Možete voditi dnevnik o svojim iskustvima na svom putovanju. Najvažnije je ipak: Nikad nemojte odustati!
Da li ste to znali?
Korejski govori oko 75 miliona ljudi. Oni naravno žive prije svega u Sjevernoj i Južnoj Koreji. I u Kini i Japanu ima korejskih manjina. Nauka nije još sasvim sigurno utvrdila kojoj jezičkoj porodici korejski pripada. Da ja Koreja podijeljena primjećuje se i u jeziku obiju zemalja. Južna Koreja preuzima, na primjer, puno riječi iz engleskog. Sjeverni Korejci često ne razumiju te riječi. Standardni jezici obiju zemalja orijentiraju se na pojedinačni dijalekt glavnih gradova. Sljedeća posebnost korejskog jezika je njegova tačnost. Jezik, na primjer, ukazuje kakve odnose govornici imaju jedan prema drugom. Ima puno oblika za izražavanje učtivosti i puno raznih oblika za rođake. Korejsko pismo je slovno pismo. Pojedina slova se obuhvataju kao slogovi u imaginarnim kvadratima. Posebno su zanimljivi suglasnici koji svojim oblikom funkcioniraju kao slike. Oni pokazuju koji položaj pri izgovoru imaju usta, jezik, nepce i resica.