Knjiga fraza

bs Prošlost 3   »   ti ሕሉፍ 3

83 [osamdeset i tri]

Prošlost 3

Prošlost 3

83 [ሰማንያንሰለስተን]

83 [semaniyaniselesiteni]

ሕሉፍ 3

[ḥilufi 3]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski tigrinja Igra Više
telefonirati ደወለ-----ል ደወለ፣ ምድዋል ደ-ለ- ም-ዋ- --------- ደወለ፣ ምድዋል 0
d----e፣--------i dewele፣ midiwali d-w-l-፣ m-d-w-l- ---------------- dewele፣ midiwali
Ja sam telefonirao / telefonirala. ኣ------ኔ-። ኣነ ደዊለ ኔረ። ኣ- ደ-ለ ኔ-። ---------- ኣነ ደዊለ ኔረ። 0
an- dew-le ---e። ane dewīle nēre። a-e d-w-l- n-r-። ---------------- ane dewīle nēre።
Ja sam cijelo vrijeme telefonirao / telefonirala. ብ---ግዜ-ክ-ው----ለ። ብዙሕ ግዜ ክድውል ውዒለ። ብ-ሕ ግ- ክ-ው- ው-ለ- ---------------- ብዙሕ ግዜ ክድውል ውዒለ። 0
bizu--i gi-- -i--wi-- -i‘--e። bizuh-i gizē kidiwili wi‘īle። b-z-h-i g-z- k-d-w-l- w-‘-l-። ----------------------------- bizuḥi gizē kidiwili wi‘īle።
pitati ሓ-ተ፣-ቶ ሓተተ፣ሕቶ ሓ-ተ-ሕ- ------ ሓተተ፣ሕቶ 0
h-a------̣i-o h-atete፣h-ito h-a-e-e-h-i-o ------------- ḥatete፣ḥito
Ja sam pitao / pitala. ሓ-----። ሓቲተ ኔረ። ሓ-ተ ኔ-። ------- ሓቲተ ኔረ። 0
ḥa-ī-- n-r-። h-atīte nēre። h-a-ī-e n-r-። ------------- ḥatīte nēre።
Ja sam uvijek pitao / pitala. ብ-ሕ -ዜ ----ኔ-። ብዙሕ ግዜ ሓቲተ ኔረ። ብ-ሕ ግ- ሓ-ተ ኔ-። -------------- ብዙሕ ግዜ ሓቲተ ኔረ። 0
bizuh--------h--t-----ē--። bizuh-i gizē h-atīte nēre። b-z-h-i g-z- h-a-ī-e n-r-። -------------------------- bizuḥi gizē ḥatīte nēre።
ispričati ነ-ረ--ዘን--- -ዝንታው ነገረ፣ኣዘንተወ፣ ምዝንታው ነ-ረ-ኣ-ን-ወ- ም-ን-ው ---------------- ነገረ፣ኣዘንተወ፣ ምዝንታው 0
n--er--azen--ewe፣-mi-i--ta-i negere፣azenitewe፣ mizinitawi n-g-r-፣-z-n-t-w-፣ m-z-n-t-w- ---------------------------- negere፣azenitewe፣ mizinitawi
Ja sam ispričao / ispričala. ኣ--እ--- ኔረ። ኣን እነግር ኔረ። ኣ- እ-ግ- ኔ-። ----------- ኣን እነግር ኔረ። 0
an--i-eg----nē--። ani inegiri nēre። a-i i-e-i-i n-r-። ----------------- ani inegiri nēre።
Ja sam ispričao / ispričala cijelu priču. ኣ--ኩ- -ዜ-ታሪኽ-እነግ- ኔ-። ኣነ ኩሉ ጊዜ ታሪኽ እነግር ኔረ። ኣ- ኩ- ጊ- ታ-ኽ እ-ግ- ኔ-። --------------------- ኣነ ኩሉ ጊዜ ታሪኽ እነግር ኔረ። 0
ane k-lu-g--ē---rīh---i-eg--- n--e። ane kulu gīzē tarīh-i inegiri nēre። a-e k-l- g-z- t-r-h-i i-e-i-i n-r-። ----------------------------------- ane kulu gīzē tarīẖi inegiri nēre።
učiti ም-ና-; -ምሃር ምጽናዕ; ምምሃር ም-ና-; ም-ሃ- ---------- ምጽናዕ; ምምሃር 0
m---’---‘-;-mimihari mits’ina‘i; mimihari m-t-’-n-‘-; m-m-h-r- -------------------- mits’ina‘i; mimihari
Ja sam učio / učila. ኣነ-እመ-ር--ረ። ኣነ እመሃር ኔረ። ኣ- እ-ሃ- ኔ-። ----------- ኣነ እመሃር ኔረ። 0
an--i-eh--- n-r-። ane imehari nēre። a-e i-e-a-i n-r-። ----------------- ane imehari nēre።
Ja sam učio / učila cijelo veče. ኣ- ምሉ--ምሸ- ክመሃር ውዒ-። ኣነ ምሉእ ምሸት ክመሃር ውዒለ። ኣ- ም-እ ም-ት ክ-ሃ- ው-ለ- -------------------- ኣነ ምሉእ ምሸት ክመሃር ውዒለ። 0
an- milu-i m-sh-t- k--------wi‘-le። ane milu’i misheti kimehari wi‘īle። a-e m-l-’- m-s-e-i k-m-h-r- w-‘-l-። ----------------------------------- ane milu’i misheti kimehari wi‘īle።
raditi ስራ--ም--ሕ ስራሕ፣ምስራሕ ስ-ሕ-ም-ራ- -------- ስራሕ፣ምስራሕ 0
s-ra-̣-፣--sir--̣i sirah-i፣misirah-i s-r-h-i-m-s-r-h-i ----------------- siraḥi፣misiraḥi
Ja sam radio / radila. ኣ-----ሕ--ረ። ኣነ እሰርሕ ኔረ። ኣ- እ-ር- ኔ-። ----------- ኣነ እሰርሕ ኔረ። 0
a-e -ser-ḥ--n-r-። ane iserih-i nēre። a-e i-e-i-̣- n-r-። ------------------ ane iseriḥi nēre።
Ja sam radio / radila cijeli dan. ኣ----እ --ል- እሰር---ረ። ኣነ ምሉእ መዓልቲ እሰርሕ ኔረ። ኣ- ም-እ መ-ል- እ-ር- ኔ-። -------------------- ኣነ ምሉእ መዓልቲ እሰርሕ ኔረ። 0
ane m-l-’i --‘a---- --eri--- nēr-። ane milu’i me‘alitī iserih-i nēre። a-e m-l-’- m-‘-l-t- i-e-i-̣- n-r-። ---------------------------------- ane milu’i me‘alitī iseriḥi nēre።
jesti በል-- -ብላዕ በልዐ፣ ምብላዕ በ-ዐ- ም-ላ- --------- በልዐ፣ ምብላዕ 0
be-i‘ā፣-m---l-‘i beli‘ā፣ mibila‘i b-l-‘-፣ m-b-l-‘- ---------------- beli‘ā፣ mibila‘i
Ja sam jeo / jela. ኣ- ---። ኣነ ብሊዐ። ኣ- ብ-ዐ- ------- ኣነ ብሊዐ። 0
ane-b-l-‘-። ane bilī‘ā። a-e b-l-‘-። ----------- ane bilī‘ā።
Ja sam pojeo / pojela svu hranu. ኣነ ---ኡ--ቲ ምግቢ በሊዐ--። ኣነ ብምሉኡ እቲ ምግቢ በሊዐዮ ። ኣ- ብ-ሉ- እ- ም-ቢ በ-ዐ- ። --------------------- ኣነ ብምሉኡ እቲ ምግቢ በሊዐዮ ። 0
an- bi---u’u -tī -------be-ī-ā-o-። ane bimilu’u itī migibī belī‘āyo ። a-e b-m-l-’- i-ī m-g-b- b-l-‘-y- ። ---------------------------------- ane bimilu’u itī migibī belī‘āyo ።

Istorija lingvistike

Ljudi su oduvijek bili fascinirani jezicima. Istorija lingvistike je stoga veoma duga. Lingvistika je sistematsko proučavanje jezika. Ljudi već hiljadama godina razmišljaju o jeziku. Pritom razne kulture razvijaju različite sisteme. Na taj način nastaju raličiti opisi jezika. Današnja lingvistika se prije svega temelji na antičkim teorijama. Posebno mnogo tradicija je utemljeno u Grčkoj. Ipak, najstarije poznato djelo o jeziku potječe iz Indije. Napisao ga je gramatičar Sakatayana prije otprilike 3.000 godina. U antičko doba su se jezikom bavili filozofi poput Platona. Rimski autori su kasnije dalje razvijali svoje teorije. Arapi su takođe u 8. stoljeću razvili vlastite tradicije. Njihova djela pokazuju tačan opis arapskog jezika. U novije doba postojala je namjera da se istraži porijeklo jezika. Učenjake je posebno zanimala istorija jezika. U 18. vijeku se započelo s upoređivanjem jezika. Na taj način se nastojalo shvatiti kako se jezici razvijaju. Kasnije se koncentriralo na jezike kao na sistem. Najvažnije pitanje je bilo kako jezici funkcioniraju. Danas unutar lingvistike postoji mnogo škola. Od 1950-ih su se razvile mnoge nove discipline. Na njih su dijelom snažno utjecale ostale nauke. Na primjer, psiholingvistika ili interkulturalna komunikacija. Novi smjerovi lingvistike su jako specijalizirani. Jedan primjer je feministička lingvistika. Istorija lingvistike se tako nastavlja... Sve dok postoji jezik, čovjek će o njemu razmišljati!