Knjiga fraza

bs nešto morati   »   ti ገለ (ገድነት)

72 [sedamdeset i dva]

nešto morati

nešto morati

72 [ሰብዓንክልተን]

72 [sebi‘anikiliteni]

ገለ (ገድነት)

[gele (gedineti)]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski tigrinja Igra Više
morati ገ-ን ገድን ገ-ን --- ገድን 0
ge-i-i gedini g-d-n- ------ gedini
Ja moram poslati pismo. እ----ዳ----ን --- ኣ-ኒ። እቲ ደብዳበ ገድን ክሰዶ ኣለኒ። እ- ደ-ዳ- ገ-ን ክ-ዶ ኣ-ኒ- -------------------- እቲ ደብዳበ ገድን ክሰዶ ኣለኒ። 0
it--de---a-e-g--i-i---s--- --e-ī። itī debidabe gedini kisedo alenī። i-ī d-b-d-b- g-d-n- k-s-d- a-e-ī- --------------------------------- itī debidabe gedini kisedo alenī።
Ja moram platiti hotel. እ- -ተል------ኸፍሎ -ለኒ። እቲ ሆተል ግድን ክኸፍሎ ኣለኒ። እ- ሆ-ል ግ-ን ክ-ፍ- ኣ-ኒ- -------------------- እቲ ሆተል ግድን ክኸፍሎ ኣለኒ። 0
i-ī-ho---- ---i---k--̱e---o--l--ī። itī hoteli gidini kih-efilo alenī። i-ī h-t-l- g-d-n- k-h-e-i-o a-e-ī- ---------------------------------- itī hoteli gidini kiẖefilo alenī።
Ti moraš rano ustati. ግ-----------እ--ለ-። ግድን ንግሆ ክትትስእ ኣለካ። ግ-ን ን-ሆ ክ-ት-እ ኣ-ካ- ------------------ ግድን ንግሆ ክትትስእ ኣለካ። 0
gid--i ni-ih--kitit-si---a--k-። gidini nigiho kititisi’i aleka። g-d-n- n-g-h- k-t-t-s-’- a-e-a- ------------------------------- gidini nigiho kititisi’i aleka።
Ti moraš puno raditi. ብ-- ክ-ሰርሕ--ለካ። ብዙሕ ክትሰርሕ ኣለካ። ብ-ሕ ክ-ሰ-ሕ ኣ-ካ- -------------- ብዙሕ ክትሰርሕ ኣለካ። 0
bizu-̣i k-t-s--i-̣--a---a። bizuh-i kitiserih-i aleka። b-z-h-i k-t-s-r-h-i a-e-a- -------------------------- bizuḥi kitiseriḥi aleka።
Ti moraš biti tačan / tačna. ሰዓትካ-ከተኽብር ኣ-ካ። ሰዓትካ ከተኽብር ኣለካ። ሰ-ት- ከ-ኽ-ር ኣ-ካ- --------------- ሰዓትካ ከተኽብር ኣለካ። 0
se--tik- -et-h-ib-r--alek-። se‘atika keteh-ibiri aleka። s-‘-t-k- k-t-h-i-i-i a-e-a- --------------------------- se‘atika keteẖibiri aleka።
On mora napuniti rezervoar. ን- ነ-ዲ-ክ-ል--ኣ--። ንሱ ነዳዲ ክመልእ ኣለዎ። ን- ነ-ዲ ክ-ል- ኣ-ዎ- ---------------- ንሱ ነዳዲ ክመልእ ኣለዎ። 0
n----ne-----ki-e-i-i -l---። nisu nedadī kimeli’i alewo። n-s- n-d-d- k-m-l-’- a-e-o- --------------------------- nisu nedadī kimeli’i alewo።
On mora popraviti auto. ንሱ--- መ---ከ--- ኣለ-። ንሱ ንታ መኪና ከዕርያ ኣለዎ። ን- ን- መ-ና ከ-ር- ኣ-ዎ- ------------------- ንሱ ንታ መኪና ከዕርያ ኣለዎ። 0
n--- ni-a --k--- --‘i-i-----e--። nisu nita mekīna ke‘iriya alewo። n-s- n-t- m-k-n- k-‘-r-y- a-e-o- -------------------------------- nisu nita mekīna ke‘iriya alewo።
On mora oprati auto. ንሱ ነ--መኪና ክሓ-ባ ኣለዎ። ንሱ ነታ መኪና ክሓጽባ ኣለዎ። ን- ነ- መ-ና ክ-ጽ- ኣ-ዎ- ------------------- ንሱ ነታ መኪና ክሓጽባ ኣለዎ። 0
ni-- ne-a me--n- -i-̣--s---a --ew-። nisu neta mekīna kih-ats’iba alewo። n-s- n-t- m-k-n- k-h-a-s-i-a a-e-o- ----------------------------------- nisu neta mekīna kiḥats’iba alewo።
Ona mora kupovati. ን- ኣ--ዛ --ገ-- ኣለዋ። ንሳ ኣስቬዛ ክትገዝእ ኣለዋ። ን- ኣ-ቬ- ክ-ገ-እ ኣ-ዋ- ------------------ ንሳ ኣስቬዛ ክትገዝእ ኣለዋ። 0
n-s--a--------itigez--i --ewa። nisa asivēza kitigezi’i alewa። n-s- a-i-ē-a k-t-g-z-’- a-e-a- ------------------------------ nisa asivēza kitigezi’i alewa።
Ona mora čistiti stan. ንሳ ነቲ---በሪ--ፍሊ ----ዮ---ዋ። ንሳ ነቲ መንበሪ ክፍሊ ከተጽሪዮ ኣለዋ። ን- ነ- መ-በ- ክ-ሊ ከ-ጽ-ዮ ኣ-ዋ- ------------------------- ንሳ ነቲ መንበሪ ክፍሊ ከተጽሪዮ ኣለዋ። 0
n-sa ne-ī--en----ī ki---- --tet-’-r--- a-ewa። nisa netī meniberī kifilī ketets’irīyo alewa። n-s- n-t- m-n-b-r- k-f-l- k-t-t-’-r-y- a-e-a- --------------------------------------------- nisa netī meniberī kifilī ketets’irīyo alewa።
Ona mora prati veš. ክ---ቲ ክ---- ኣለዋ። ክዳውንቲ ክትሓጽቦ ኣለዋ። ክ-ው-ቲ ክ-ሓ-ቦ ኣ-ዋ- ---------------- ክዳውንቲ ክትሓጽቦ ኣለዋ። 0
kid----i-- k-t---at--i-o--l-wa። kidawinitī kitih-ats’ibo alewa። k-d-w-n-t- k-t-h-a-s-i-o a-e-a- ------------------------------- kidawinitī kitiḥats’ibo alewa።
Mi moramo odmah ići u školu. ሕ------ት-ትምህ-- ክ-ከ-ድ--ለ-። ሕጂ ናብ ቤት ትምህርቲ ክንከይድ ኣለና። ሕ- ና- ቤ- ት-ህ-ቲ ክ-ከ-ድ ኣ-ና- ------------------------- ሕጂ ናብ ቤት ትምህርቲ ክንከይድ ኣለና። 0
h-----na-i---ti t-mihi---ī -i--k--idi --e-a። h-ijī nabi bēti timihiritī kinikeyidi alena። h-i-ī n-b- b-t- t-m-h-r-t- k-n-k-y-d- a-e-a- -------------------------------------------- ḥijī nabi bēti timihiritī kinikeyidi alena።
Mi moramo odmah ići na posao. ሕ--ግድን----ስ-- -ንከይ---ለና። ሕጂ ግድን ናብ ስራሕ ክንከይድ ኣለና። ሕ- ግ-ን ና- ስ-ሕ ክ-ከ-ድ ኣ-ና- ------------------------ ሕጂ ግድን ናብ ስራሕ ክንከይድ ኣለና። 0
h-ij- --d--i n--i --r--̣- -i-i---id--alena። h-ijī gidini nabi sirah-i kinikeyidi alena። h-i-ī g-d-n- n-b- s-r-h-i k-n-k-y-d- a-e-a- ------------------------------------------- ḥijī gidini nabi siraḥi kinikeyidi alena።
Mi moramo odmah ići doktoru. ን----ድን-ናብ--ኪም-ክን-ይድ-ኣለና። ንሕና ግድን ናብ ሓኪም ክንከይድ ኣለና። ን-ና ግ-ን ና- ሓ-ም ክ-ከ-ድ ኣ-ና- ------------------------- ንሕና ግድን ናብ ሓኪም ክንከይድ ኣለና። 0
n---i---gi-i-----bi---a-----k----e--d- a-en-። nih-ina gidini nabi h-akīmi kinikeyidi alena። n-h-i-a g-d-n- n-b- h-a-ī-i k-n-k-y-d- a-e-a- --------------------------------------------- niḥina gidini nabi ḥakīmi kinikeyidi alena።
Vi morate čekati autobus. ንስ-ት-ም ኣው-ቡስ -ትጽ-ዩ----ም። ንስኻትኩም ኣውቶቡስ ክትጽበዩ ኣለኩም። ን-ኻ-ኩ- ኣ-ቶ-ስ ክ-ጽ-ዩ ኣ-ኩ-። ------------------------ ንስኻትኩም ኣውቶቡስ ክትጽበዩ ኣለኩም። 0
n--i----ikumi-a-it--u-i -i-i-s-ibeyu a-ek-m-። nisih-atikumi awitobusi kitits’ibeyu alekumi። n-s-h-a-i-u-i a-i-o-u-i k-t-t-’-b-y- a-e-u-i- --------------------------------------------- nisiẖatikumi awitobusi kitits’ibeyu alekumi።
Vi morate čekati voz. ን--ትኩ---ቡ-----በዩ-ኣ-ኩ-። ንስኻትኩም ባቡር ክትጽበዩ ኣለኩም። ን-ኻ-ኩ- ባ-ር ክ-ጽ-ዩ ኣ-ኩ-። ---------------------- ንስኻትኩም ባቡር ክትጽበዩ ኣለኩም። 0
ni--ẖ--i-u-i-b---r- ki-i-------u -l-k--i። nisih-atikumi baburi kitits’ibeyu alekumi። n-s-h-a-i-u-i b-b-r- k-t-t-’-b-y- a-e-u-i- ------------------------------------------ nisiẖatikumi baburi kitits’ibeyu alekumi።
Vi morate čekati taksi. ንስኻትኩ--ታ-- -ት--- ----። ንስኻትኩም ታክሲ ክትጽበዩ ኣለኩም። ን-ኻ-ኩ- ታ-ሲ ክ-ጽ-ዩ ኣ-ኩ-። ---------------------- ንስኻትኩም ታክሲ ክትጽበዩ ኣለኩም። 0
n-sih-a-i-umi-tak-sī----its’i-e-u aleku--። nisih-atikumi takisī kitits’ibeyu alekumi። n-s-h-a-i-u-i t-k-s- k-t-t-’-b-y- a-e-u-i- ------------------------------------------ nisiẖatikumi takisī kitits’ibeyu alekumi።

Zašto postoji toliko različitih jezika?

Danas širom svijeta postoji više od 6.000 različitih jezika. Zato su nam potrebni prevodioci i tumači. Nekad davno svi su govorili isti jezik. Međutim, to se promijenilo čim su ljudi počeli migrirati. Napustili su svoju domovinu Afriku i rasuli se po svijetu. To prostorno razdvajanje dovelo je i do jezičkog razdvajanja. Jer svaki narod razvija vlastiti oblik komunikacije. Mnogi različiti jezici razvili su se od zajedničkog protojezika. Međutim čovjek se nikad nije predugo zadržavao na jednom mjestu. Stoga su se jezici sve više odvajali jedni od drugih. Odjednom se više nije mogao raspoznati zajednički korijen. Štaviše, nijedan narod nije živio izolirano hiljadama godina. Uvijek je postojao kontakt s ostalim narodima. To je mijenjalo jezike. Uzimali su ili kombinirali elemente iz drugih stranih jezika. Tako razvijanje jezika nikad nije prestalo. Stoga migracije i kontakti s novim ljudima objašnjavaju velik broj jezika. Zašto se jezici toliko razlikuju je drugo pitanje. Svaka evolucija prati određena pravila. Stoga mora postojati razlog zašto su jezici takvi kakvi jesu. Naučnicima su ti razlozi već duže vrijeme zanimljivi. Oni žele znati zašto se jezici različito razvijaju. Kako bi to istražili mora se slijediti istorija jezika. Na taj se način može prepoznati šta se kad promijenilo. Još uvijek se ne zna šta utječe na razvoj jezika. Kulturalni faktori se čine važnijim od bioloških faktora. To znači da je istorija naroda oblikovala njihove jezike. Jezici nam očigledno govore više nego što mi mislimo...