Knjiga fraza

bs Prilozi   »   ti ተወሳከ-ግሲ

100 [stotina]

Prilozi

Prilozi

100 [ሚእቲ]

100 [mī’itī]

ተወሳከ-ግሲ

[tewesake-gisī]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski tigrinja Igra Više
već jednom – još nikada ሓ---ዜ-- ወላ----ዜ ሓደ ግዜ - ወላ ሓደግዜ ሓ- ግ- - ወ- ሓ-ግ- --------------- ሓደ ግዜ - ወላ ሓደግዜ 0
ḥ-------- - -el--h---e--zē h-ade gizē - wela h-adegizē h-a-e g-z- - w-l- h-a-e-i-ē --------------------------- ḥade gizē - wela ḥadegizē
Jeste li već jednom bili u Berlinu? ና---ርሊን -ጺ-ኩ-------ዲኹም? ናብ በርሊን በጺሕኩም ትፈልጡ ዲኹም? ና- በ-ሊ- በ-ሕ-ም ት-ል- ዲ-ም- ----------------------- ናብ በርሊን በጺሕኩም ትፈልጡ ዲኹም? 0
n--- --r--------t-’-h-ik-m- --f-lit’u-dī---mi? nabi berilīni bets’īh-ikumi tifelit’u dīh-umi? n-b- b-r-l-n- b-t-’-h-i-u-i t-f-l-t-u d-h-u-i- ---------------------------------------------- nabi berilīni bets’īḥikumi tifelit’u dīẖumi?
Ne, još nikada. ኖ- -ጺ- -ይነ---ን። ኖ፣ ፈጺመ ኣይነበርኩን። ኖ- ፈ-መ ኣ-ነ-ር-ን- --------------- ኖ፣ ፈጺመ ኣይነበርኩን። 0
no- fe--’īm- --inebe-i--n-። no፣ fets’īme ayineberikuni። n-፣ f-t-’-m- a-i-e-e-i-u-i- --------------------------- no፣ fets’īme ayineberikuni።
neko – niko ገለ--ብ-- ዋላ ሓደ’--- ማ-ም ገለ-ሰብ - ዋላ ሓደ’ኳ / ማንም ገ---ብ - ዋ- ሓ-’- / ማ-ም --------------------- ገለ-ሰብ - ዋላ ሓደ’ኳ / ማንም 0
gele-s--- - -a-a-ḥ--------/ man--i gele-sebi - wala h-ade’kwa / manimi g-l---e-i - w-l- h-a-e-k-a / m-n-m- ----------------------------------- gele-sebi - wala ḥade’kwa / manimi
Poznajete li ovdje nekoga? ኣብ- -ለ----ትፈ-ጡ ዲኹም? ኣብዚ ገለ-ሰብ ትፈልጡ ዲኹም? ኣ-ዚ ገ---ብ ት-ል- ዲ-ም- ------------------- ኣብዚ ገለ-ሰብ ትፈልጡ ዲኹም? 0
abi-----le-seb- tif---t’---ī---m-? abizī gele-sebi tifelit’u dīh-umi? a-i-ī g-l---e-i t-f-l-t-u d-h-u-i- ---------------------------------- abizī gele-sebi tifelit’u dīẖumi?
Ne, ja ne poznajem nikoga ovdje. ኖ--ኣ---ማን- ኣይፈል-ን። ኖ፣ ኣብዚ ማንም ኣይፈልጥን። ኖ- ኣ-ዚ ማ-ም ኣ-ፈ-ጥ-። ------------------ ኖ፣ ኣብዚ ማንም ኣይፈልጥን። 0
no--a-i-ī--a--mi -y-f-l-t’in-። no፣ abizī manimi ayifelit’ini። n-፣ a-i-ī m-n-m- a-i-e-i-’-n-። ------------------------------ no፣ abizī manimi ayifelit’ini።
još – ne više ጌና - ኦ--ይ/-ሊፉ ጌና - ኦሮማይ/ሓሊፉ ጌ- - ኦ-ማ-/-ሊ- ------------- ጌና - ኦሮማይ/ሓሊፉ 0
g-n----o-o----/--alī-u gēna - oromayi/h-alīfu g-n- - o-o-a-i-h-a-ī-u ---------------------- gēna - oromayi/ḥalīfu
Ostajete li još dugo ovdje? ኣ-- -ና--ዊ- ዲኹ--ትጸንሑ? ኣብዚ ጌና ነዊሕ ዲኹም ትጸንሑ? ኣ-ዚ ጌ- ነ-ሕ ዲ-ም ት-ን-? -------------------- ኣብዚ ጌና ነዊሕ ዲኹም ትጸንሑ? 0
abizī gēn--ne-ī----d-ẖ--- ti---e-----? abizī gēna newīh-i dīh-umi tits’enih-u? a-i-ī g-n- n-w-h-i d-h-u-i t-t-’-n-h-u- --------------------------------------- abizī gēna newīḥi dīẖumi tits’eniḥu?
Ne, ja ne ostajem više dugo ovdje. ኖ፣ -ብ----ሕ -ይጸ-ሕን--የ ። ኖ፣ ኣብዚ ነዊሕ ኣይጸንሕን እየ ። ኖ- ኣ-ዚ ነ-ሕ ኣ-ጸ-ሕ- እ- ። ---------------------- ኖ፣ ኣብዚ ነዊሕ ኣይጸንሕን እየ ። 0
n-፣----z- ne-īḥ--a--t--e---̣i---i-e-። no፣ abizī newīh-i ayits’enih-ini iye ። n-፣ a-i-ī n-w-h-i a-i-s-e-i-̣-n- i-e ። -------------------------------------- no፣ abizī newīḥi ayits’eniḥini iye ።
još nešto – ništa više ጌና--ለ --ዋላ--ደ ---ተር-ን) ጌና ገለ - ዋላ ሓደ (ኣይተርፍን) ጌ- ገ- - ዋ- ሓ- (-ይ-ር-ን- ---------------------- ጌና ገለ - ዋላ ሓደ (ኣይተርፍን) 0
gēn---ele-- wala ---de -ayite---ini) gēna gele - wala h-ade (ayiterifini) g-n- g-l- - w-l- h-a-e (-y-t-r-f-n-) ------------------------------------ gēna gele - wala ḥade (ayiterifini)
Želite li još nešto popiti? ጌ--ገለ ክትሰ-- ---- ዲኹ-? ጌና ገለ ክትሰትዩ ደሊኹም ዲኹም? ጌ- ገ- ክ-ሰ-ዩ ደ-ኹ- ዲ-ም- --------------------- ጌና ገለ ክትሰትዩ ደሊኹም ዲኹም? 0
gēn- g----kiti----yu -el----m---ī--u--? gēna gele kitisetiyu delīh-umi dīh-umi? g-n- g-l- k-t-s-t-y- d-l-h-u-i d-h-u-i- --------------------------------------- gēna gele kitisetiyu delīẖumi dīẖumi?
Ne, ja ne želim ništa više. ኖ፣--ላ ሓ- -ይ-ለኹን-። ኖ፣ ዋላ ሓደ ኣይደለኹን ። ኖ- ዋ- ሓ- ኣ-ደ-ኹ- ። ----------------- ኖ፣ ዋላ ሓደ ኣይደለኹን ። 0
n---w--a-h-a-- -yid-l---uni ። no፣ wala h-ade ayideleh-uni ። n-፣ w-l- h-a-e a-i-e-e-̱-n- ። ----------------------------- no፣ wala ḥade ayideleẖuni ።
već nešto – još ništa ገ---ሩ- - ጌ- -- -ደ ገለ ቁሩብ - ጌና ዋላ ሓደ ገ- ቁ-ብ - ጌ- ዋ- ሓ- ----------------- ገለ ቁሩብ - ጌና ዋላ ሓደ 0
g-l--k--r--- - -ēn--wal--h-ade gele k’urubi - gēna wala h-ade g-l- k-u-u-i - g-n- w-l- h-a-e ------------------------------ gele k’urubi - gēna wala ḥade
Jeste li već nešto jeli? ገለ-ንገ- -ሊ-ኹ----ም? ገለ ንገር በሊዕኹም ዲኹም? ገ- ን-ር በ-ዕ-ም ዲ-ም- ----------------- ገለ ንገር በሊዕኹም ዲኹም? 0
g--e -ig--- b--ī---̱--- -īh--mi? gele nigeri belī‘ih-umi dīh-umi? g-l- n-g-r- b-l-‘-h-u-i d-h-u-i- -------------------------------- gele nigeri belī‘iẖumi dīẖumi?
Ne, ja još nisam ništa jeo. ኖ- -ና -- ሓ- -ይበ---- አ-ኹ። ኖ፣ ጌና ዋላ ሓደ ኣይበልዓኹን አሎኹ። ኖ- ጌ- ዋ- ሓ- ኣ-በ-ዓ-ን አ-ኹ- ------------------------ ኖ፣ ጌና ዋላ ሓደ ኣይበልዓኹን አሎኹ። 0
no፣--ē-a -ala h-a-e-a--b--i--ẖu---āloẖu። no፣ gēna wala h-ade ayibeli‘ah-uni āloh-u። n-፣ g-n- w-l- h-a-e a-i-e-i-a-̱-n- ā-o-̱-። ------------------------------------------ no፣ gēna wala ḥade ayibeli‘aẖuni āloẖu።
još neko – niko više ጌና-ዝተረ--------ንም-(ኣይ-ርፍን) ጌና ዝተረፈ ሰብ - ማንም (ኣይተርፍን) ጌ- ዝ-ረ- ሰ- - ማ-ም (-ይ-ር-ን- ------------------------- ጌና ዝተረፈ ሰብ - ማንም (ኣይተርፍን) 0
g-na --teref--se-- - m---m---a---eri---i) gēna ziterefe sebi - manimi (ayiterifini) g-n- z-t-r-f- s-b- - m-n-m- (-y-t-r-f-n-) ----------------------------------------- gēna ziterefe sebi - manimi (ayiterifini)
Želi li još neko kafu? ጌና -ን -ደሊ-ሰብ --? ጌና ቡን ዝደሊ ሰብ ኣሎ? ጌ- ቡ- ዝ-ሊ ሰ- ኣ-? ---------------- ጌና ቡን ዝደሊ ሰብ ኣሎ? 0
g--a-buni-z-de-ī s--- -l-? gēna buni zidelī sebi alo? g-n- b-n- z-d-l- s-b- a-o- -------------------------- gēna buni zidelī sebi alo?
Ne, niko više. ኖ፣--ላ ሓደ። ኖ፣ ዋላ ሓደ። ኖ- ዋ- ሓ-። --------- ኖ፣ ዋላ ሓደ። 0
n-- -----h---e። no፣ wala h-ade። n-፣ w-l- h-a-e- --------------- no፣ wala ḥade።

Arapski jezik

Arapski jezik je jedan od najvažnijih svjetskih jezika. Arapski jezik govori više od 300 miliona ljudi. Oni žive u više od 20 različitih zemalja. Arapski spada u afroazijake jezike. Arapski jezik nastao je prije više hiljada godina. Ovaj jezik se prvobitno govorio na Arapskom poluostrvu. Odatle se počeo širiti dalje. Govorni arapski jezik se razlikuje od standardnog jezika. Takođe postoji mnogo različitih arapskih dijalekata. Moglo bi se reći da se u svakoj regiji govori drugačije. Govornici različitih dijalekata se uopće ne razumiju. Stoga su filmovi iz arapskih zemalja većinom titlovani. Samo tako ih se može razumjeti u svim arapskim zemljama. Klasični standardni arapski jezik se danas jedva uopće govori. Postoji samo u pisanom obliku. U knjigama i novinama se koristi klasičan arapski standardni jezik. Danas ne postoji stručni arapski jezik. Stručni termini su preuzeti iz drugih jezika. Ovdje prije svega prevladavaju francuski i engleski jezik. Interes za arapski jezik posljednjih je godina jako porastao. Sve više ljudi želi učiti arapski. Tečajevi se nude na svakom univerzitetu i u mnogim školama. Puno ljudi smatra arapsko pismo posebno fascinantnim. U arapskom jeziku se piše zdesna nalijevo. Izgovor i gramatika arapskog jezika nisu baš jednostavni. Ima puno glasova i pravila koje drugi jezici ne poznaju. Pri učenju arapskog jezika bi se stoga trebalo pridržavati određenog redoslijeda. Prvo izgovor, pa gramatika, a onda pisanje...