Zbirka izraza

hr Čitati i pisati   »   te చదవడం మరియు వ్రాయడం

6 [šest]

Čitati i pisati

Čitati i pisati

6 [ఆరు]

6 [Āru]

చదవడం మరియు వ్రాయడం

[Cadavaḍaṁ mariyu vrāyaḍaṁ]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski telugu igra Više
Ja čitam. నే-ు--దువ----ు న-న- చద-వ-త-న- న-న- చ-ు-ు-ా-ు -------------- నేను చదువుతాను 0
N--u caduvutā-u Nēnu caduvutānu N-n- c-d-v-t-n- --------------- Nēnu caduvutānu
Ja čitam jedno slovo. న--ు ఒ--అక్--ం---ువ----ు న-న- ఒక అక-షర- చద-వ-త-న- న-న- ఒ- అ-్-ర- చ-ు-ు-ా-ు ------------------------ నేను ఒక అక్షరం చదువుతాను 0
Nēn- oka a---r-ṁ --duvut--u Nēnu oka akṣaraṁ caduvutānu N-n- o-a a-ṣ-r-ṁ c-d-v-t-n- --------------------------- Nēnu oka akṣaraṁ caduvutānu
Ja čitam jednu riječ. న--ు-ఒ- -దాన్-ి----వుతా-ు న-న- ఒక పద-న-న- చద-వ-త-న- న-న- ఒ- ప-ా-్-ి చ-ు-ు-ా-ు ------------------------- నేను ఒక పదాన్ని చదువుతాను 0
Nē-u --a -ad------a---ut--u Nēnu oka padānni caduvutānu N-n- o-a p-d-n-i c-d-v-t-n- --------------------------- Nēnu oka padānni caduvutānu
Ja čitam jednu rečenicu. నే-ు-ఒక -ా----న్-- --ువ--ా-ు న-న- ఒక వ-క-య-న-న- చద-వ-త-న- న-న- ఒ- వ-క-య-న-న- చ-ు-ు-ా-ు ---------------------------- నేను ఒక వాక్యాన్ని చదువుతాను 0
N-n--o-a ---yā--i---du-----u Nēnu oka vākyānni caduvutānu N-n- o-a v-k-ā-n- c-d-v-t-n- ---------------------------- Nēnu oka vākyānni caduvutānu
Ja čitam jedno pismo. నేను ఒ- లేఖని-చదు----ను న-న- ఒక ల-ఖన- చద-వ-త-న- న-న- ఒ- ల-ఖ-ి చ-ు-ు-ా-ు ----------------------- నేను ఒక లేఖని చదువుతాను 0
N-nu o---l-khani-c----u-ā-u Nēnu oka lēkhani caduvutānu N-n- o-a l-k-a-i c-d-v-t-n- --------------------------- Nēnu oka lēkhani caduvutānu
Ja čitam jednu knjigu. నేన---క-ప--్---న్---చద-వు--ను న-న- ఒక ప-స-తక-న-న- చద-వ-త-న- న-న- ఒ- ప-స-త-ా-్-ి చ-ు-ు-ా-ు ----------------------------- నేను ఒక పుస్తకాన్ని చదువుతాను 0
Nēnu-o-a-pu--akā--- -----u---u Nēnu oka pustakānni caduvutānu N-n- o-a p-s-a-ā-n- c-d-v-t-n- ------------------------------ Nēnu oka pustakānni caduvutānu
Ja čitam. న--ు -ద-వ--ాను న-న- చద-వ-త-న- న-న- చ-ు-ు-ా-ు -------------- నేను చదువుతాను 0
Nēnu c-d--utā-u Nēnu caduvutānu N-n- c-d-v-t-n- --------------- Nēnu caduvutānu
Ti čitaš. న--్----దువు న-వ-వ- చద-వ- న-వ-వ- చ-ు-ు ------------ నువ్వు చదువు 0
Nu-vu --d--u Nuvvu caduvu N-v-u c-d-v- ------------ Nuvvu caduvu
On čita. అత-ు చ-ువ-త-డు అతన- చద-వ-త-డ- అ-న- చ-ు-ు-ా-ు -------------- అతను చదువుతాడు 0
Ata-u--ad------u Atanu caduvutāḍu A-a-u c-d-v-t-ḍ- ---------------- Atanu caduvutāḍu
Ja pišem. నే-ు----ాస-త--ు న-న- వ-ర-స-త-న- న-న- వ-ర-స-త-న- --------------- నేను వ్రాస్తాను 0
Nē-u----s-ānu Nēnu vrāstānu N-n- v-ā-t-n- ------------- Nēnu vrāstānu
Ja pišem jedno slovo. న-న--ఒక------ాన--ి-వ--ా-్త-ను న-న- ఒక అక-షర-న-న- వ-ర-స-త-న- న-న- ఒ- అ-్-ర-న-న- వ-ర-స-త-న- ----------------------------- నేను ఒక అక్షరాన్ని వ్రాస్తాను 0
Nē-u -k----ṣa-ān----rāstānu Nēnu oka akṣarānni vrāstānu N-n- o-a a-ṣ-r-n-i v-ā-t-n- --------------------------- Nēnu oka akṣarānni vrāstānu
Ja pišem jednu riječ. నేన- -క------ని---రాస--ా-ు న-న- ఒక పద-న-న- వ-ర-స-త-న- న-న- ఒ- ప-ా-్-ి వ-ర-స-త-న- -------------------------- నేను ఒక పదాన్ని వ్రాస్తాను 0
N-n- -ka --d-n-i--rās-ānu Nēnu oka padānni vrāstānu N-n- o-a p-d-n-i v-ā-t-n- ------------------------- Nēnu oka padānni vrāstānu
Ja pišem jednu rečenicu. న------ -ాక్యాన--- వ-రాస్త-ను న-న- ఒక వ-క-య-న-న- వ-ర-స-త-న- న-న- ఒ- వ-క-య-న-న- వ-ర-స-త-న- ----------------------------- నేను ఒక వాక్యాన్ని వ్రాస్తాను 0
N-nu-----vā-----i v---tā-u Nēnu oka vākyānni vrāstānu N-n- o-a v-k-ā-n- v-ā-t-n- -------------------------- Nēnu oka vākyānni vrāstānu
Ja pišem jedno pismo. న-ను ఒక---్త--న్-ి వ-రా---ా-ు న-న- ఒక ఉత-తర-న-న- వ-ర-స-త-న- న-న- ఒ- ఉ-్-ర-న-న- వ-ర-స-త-న- ----------------------------- నేను ఒక ఉత్తరాన్ని వ్రాస్తాను 0
Nēn- --a -tt--ān-i----stā-u Nēnu oka uttarānni vrāstānu N-n- o-a u-t-r-n-i v-ā-t-n- --------------------------- Nēnu oka uttarānni vrāstānu
Ja pišem jednu knjigu. న-----క----్-క-న్-ి --ర-స్-ాను న-న- ఒక ప-స-తక-న-న- వ-ర-స-త-న- న-న- ఒ- ప-స-త-ా-్-ి వ-ర-స-త-న- ------------------------------ నేను ఒక పుస్తకాన్ని వ్రాస్తాను 0
Nēnu ok---ust--ān-- v-ā--ānu Nēnu oka pustakānni vrāstānu N-n- o-a p-s-a-ā-n- v-ā-t-n- ---------------------------- Nēnu oka pustakānni vrāstānu
Ja pišem. నే-ు వ-రాస--ా-ు న-న- వ-ర-స-త-న- న-న- వ-ర-స-త-న- --------------- నేను వ్రాస్తాను 0
Nē-u---ā----u Nēnu vrāstānu N-n- v-ā-t-n- ------------- Nēnu vrāstānu
Ti pišeš. నువ్-ు -్-ాయి న-వ-వ- వ-ర-య- న-వ-వ- వ-ర-య- ------------- నువ్వు వ్రాయి 0
Nu-vu-vrāyi Nuvvu vrāyi N-v-u v-ā-i ----------- Nuvvu vrāyi
On piše. అ-న--వ-ర-స్--డు అతన- వ-ర-స-త-డ- అ-న- వ-ర-స-త-డ- --------------- అతను వ్రాస్తాడు 0
At--u v-ā---ḍu Atanu vrāstāḍu A-a-u v-ā-t-ḍ- -------------- Atanu vrāstāḍu

Internacionalizmi

Globalizacija se odražava i na jezike. Porast internacionalizama je očigledan. Internacionalizmi su riječi kojih ima u mnogim jezicima. Riječi pritom imaju isto ili slično značenje. Izgovor im je često isti. I pisanje takvih riječi je također često jako slično. Zanimljivo je širenje internacionalizama. Ono se ne obazire na granice. Barem ne na geografske. A posebno ne na jezične granice. Postoje riječi koje se mogu razumjeti na svakom kontinentu. Riječ hotel je dobar primjer za to. Ta riječ postoji gotovo svugdje u svijetu. Mnogo internacionalizama dolazi iz područja znanosti. Tehnički pojmovi se također brzo šire diljem svijeta. Stari internacionalizmi imaju zajednički korijen. Razvili su se iz iste riječi. Internacionalizmi se obično temelje na posuđenicama. To znači da se riječi jednostavno inkorporiraju u druge druge jezike. Kulturni krugovi igraju važnu ulogu kod preuzimanja. Svaka civilizacija ima svoju tradiciju. Zato se novi koncepti ne prihvataju svugdje. Kulturalne norme odlučuju koje ideje će se usvojiti. Neke stvari postoje samo u određenim dijelovima svijeta. Druge stvari se brzo šire cijelim svijetom. Ali tek kad se stvari proširuju, širi se i njihovo ime. Upravo zato su internacionalizmi tako uzbudljivi! Otkrivajući jezike, otkrivamo i kulture...
Dali si znao?
Kineski je jezik s najvećim brojem govornika na svijetu. Međutim, ne postoji jedan kineski jezik, već se može reći da ih ima više. Svi oni spadaju u porodicu sinotibetskih jezika. Oko 1,3 milijarde ljudi govori kineski. Većina njih živi u Narodnoj Republici Kini i Tajvanu. Najveći kineski jezik je književni kineski, koji se još zove i mandarinski. Kao službeni jezik Narodne Republike Kine to je materinski jezik 850 milijuna ljudi. Ostali kineski jezici se često samo nazivaju narječjima. Mandarinski razumiju skoro svi ljudi koji govore kineski. Svi Kinezi imaju zajedničko pismo koje je staro 4000 do 5000 godina. Time kineski ima najdužu tradiciju pismenosti. Kineski pisani znakovi su teži nego alfabetski sistemi. Gramatika se relativno brzo nauči tako da se vrlo brzo može ostvariti uspjeh u učenju. A sve više ljudi želi naučiti kineski… Usudite se jer kineski je jezik budućnosti!